Metabolički sindrom, poznat pod nazivima "sindrom X" i "dismetabolički sindrom", nije jedna bolest, već kompleks udruženih zdravstvenih problema: prekomjerna količina pojasne masti, visoka koncentracija triglicerida u krvi, visoka koncentracija lošeg holesterola, visoki krvni pritisak i povišena koncentracija šećera u krvi.

Mogući infarkt

Ako kod jedne osobe postoje udružena bar tri od nabrojanih problema, drastično se povećava rizik za bolesti srca, dijabetes i moždani udar, kaže prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog.

- Metabolički sindrom, naime, može dovesti do ateroskleroze, tj. nagomilavanja holesterola i drugih tvari u zidovima krvnih žila. Ove nakupine (plakovi) izboče se u unutrašnjost krvnih žila i ometaju protok krvi. Nekad se desi i naglo začepljenje kad se na tim mjestima nagomilavaju slijepljeni krvni ugrušci. Ova začepljenja uzrok su infarkta ako se dese na srčanim arterijama, odnosno moždanog udara ako se dese na moždanim arterijama – govori dr. Čaluk.

Smatra se, dodaje dr. Čaluk, da danas jedna od šest osoba ima kriterije za metabolički sindrom. Stoga svi moramo brinuti o svojim faktorima rizika.

- Većina elemenata metaboličkog sindroma ne izaziva tegobe. Obično ne osjetimo visoki krvni pritisak ili povišen holesterol. Često je jedini vidljiv segment sindroma višak masti na trbuhu. Osobe kod kojih postoji pojasno nagomilavanje masnih naslaga su u riziku od nastanka metaboličkog sindroma. Općenito, ovo znači obim struka viši od 88 cm kod žena i više od 102 cm kod muškaraca – kaže dr. Čaluk.

Višak kalorija

Trigliceridi su vrsta masti koje tijelo sačinjava od viška kalorija. Rizik od metaboličkog sindroma raste s trigliceridima u koncentraciji iznad 1,7 mmol/L u krvi. Osim terapije lijekovima, najbolji način da se snizi koncentracija triglicerida je mršavljenje, vježbanje i smanjenje unosa kalorija, prije svega, smanjenje unosa slatke hrane.

Kako sebi pomoći

Mijenjajte navike! Dobro je smanjiti unos šećera, soli, zasićenih masti i procesirane (tvornički obrađene i polugotove) hrane, a jesti više povrća, voća i integralnih žitarica. Poželjno je više tjelesne aktivnosti. Ovakva promjena životnog stila dovodi do sniženja koncentracije šećera u krvi, sniženja triglicerida i lošeg holesterola, podizanja dobrog holesterola, smanjenja obima struka i sniženja krvnog pritiska, tj. djeluje se upravo na faktore nastanka metaboličkog sindroma. Promjene životnog stila (vježbanje, niskokalorična dijeta, neslana i nemasna ishrana) smanjuju rizik od metaboličkog sindroma za čak 41 posto kod osoba koje su već u preddijabetičkom stanju!