Osobe koje imaju fibrilaciju atrija i redovno uzimaju propisanu terapiju mogu živjeti posve komforno uz redovne kardiološke kontrole. Stoga se ne smatra tragedijom ako pacijent ima trajnu fibrilaciju atrija, već mu treba ordinirati odgovarajuće lijekove i s tom aritmijom može se živjeti više-manje normalno.

Normalan ritam

Postoje, međutim, okolnosti u kojima je moguće lakše vratiti pacijenta u normalni ritam, naročito u fazi u kojoj se javljaju tek prve epizode ovog tipa aritmije. Tim pacijentima mogu se ordinirati lijekovi (antiaritmici) kojima se ritam nastoji vratiti u normalan sinusni, pa i lijekovi za održavanje normalnog ritma i smanjenje vjerovatnoće da se pojavi nova epizoda fibrilacije atrija.

Nekima od njih uradi se elektrokonverzija ritma aparatom koji se koristi za elektrokonverziju i defibrilaciju. Za neke pacijente uradi se, pak, elektrofiziološka studija i radiofrekvencijska ablacija. Ablacija je uspješna u većine pacijenata. U prosjeku je, za ovaj tip aritmije, uspješna više od dvije trećine pacijenata, a, ako se pacijenti dobro odaberu, postotak proceduralnog uspjeha je i veći pri pravilnom odabiru pacijenta i više od 90 posto.

Uspjeh procedure

Ipak, neki pacijenti iziskuju ponavljanje ablacije, a manji broj treba i treću ablaciju. U nekih će, pak, i uporne ablacije biti bezuspješne, ali zato je potrebno pridržavati se kriterija za odabir pacijenata za ablaciju, čime se povećava vjerovatnoća za uspjeh procedure.

Kako se otkriva oboljenje

Ova aritmija otkrije se ako se elektrokardiogram (EKG) snimi za vrijeme trajanja aritmije. U osoba u kojih je aritmija stalno prisutna rutinski EKG će je potvrditi. Ako se javlja samo povremeno, potrebno je snimiti EKG za vrijeme trajanja aritmije ili podvrgnuti pacijenta holter EKG monitoringu. Od velike je pomoći i ultrazvuk srca kojim se, zajedno s već spomenutim metodama, može preciznije utvrditi je li pacijent kandidat za ablaciju aritmije i kako optimizirati daljnju terapiju.