Četiri mjeseca od početka agresije na Ukrajinu Rusija nije ostvarila svoje ciljeve s početka, da zauzmu Donbas, kazao je za portal "Avaza" vojni ekspert, profesor Berko Zečević. I dalje su u toku žestoke borbe na sjeveroistoku.
- Ukrajinci se žestoko bore za svaki pedalj svoje zemlje. Objektivno, Rusi imaju nadmoć iz nekoliko razloga. Jedan je što su linije logističke potpore ruskoj vojsci manje nego ukrajinske, a istovremeno one nisu izložene napadima, jer ukrajinska vojska ne može imati kontrolu zračnog prostora u toj zoni. Dok su linije snabdjevanja ukrajinske vojske u zoni Donbasa stalno izložene djelovanju ruskih zračnih snaga i artiljerije velikog dometa – kaže Zečević.
Otpor Ukrajinaca u Donbasu vezuje veliki broj ruskih snaga, kaže naš sagovornik, dok se stvaraju pretpostavke da Ukrajina pod svoju kontrolu vrati okupirani Herson. Time bi se vratio i dio obale Crnog mora, jer ona je vitalna tačka održivosti Ukrajine kao države.
- Što se duže vodi rat u Donbasu stvaraju se pretpostavke da se oružje koje zapad dostavlja Ukrajini na siguran način raspodjeli na front. A front je, po Britanskom institutu za rat, dug više od 1.000 kilometara, što je zastrašujuće. Taj front treba opskrbljivati sa hranom, medicinskom opremom, oružjem, naftom… treba da se divimo Ukrajincima s obzirom na situaciju u kojoj se trenutno nalaze – dodaje Zečević.
Dok Rusija pokušava zauzeti Donbas, Zečević kaže da je ključ opstanka Ukrajine zadržavanje obale Crnog mora, oslobađanje Hersona i ušća rijeke Don, te potiskivanje Rusa na drugu obalu. Različite informacije stižu sa ratišta, ali obje strane za sada ne otkrivaju podatke o vlastitim gubicima u proteklih 118 dana rata.
- Ako pođete od toga da je linija fronta duža od 1.000 kilometara i da se procjenjuje da dnevno pogine 200 do 300 ukrajinskih vojnika, onda ćete vidjeti da su to, da tako kažem, prihvatljivi gubici za jednu zemlju koja ima 44 miliona stanovnika. Rat je grozan, grozno je i ovo što sam rekao, ali najveći su gubici u prvim danima i mjesecima rata, dok se ljudi ne snađu, dok se ne uspostave stabilnije linije, a u toj fazi svi imaju dovoljno municije i koriste je neracionalno. Historija ratovanja pokazuje da je blizu 80 posto poginulih rezultat djelovanja artiljerijskog oružja, a oko 15 posto municije malog kalibra – pojašnjava Zečević.
Svijet se već suočava sa posljedicama rata, one ekonomske će trajati, ali su sporedne.
- Krajem mjeseca se u Španiji održava NATO samit, a i BiH je pozvana. Tu će doći do nove strategije NATO-a koja će zahtjevati predefinisanje snaga, intenzivnije naoružavanje jedinica pod NATO kontrolom, a svaka zemlja će morati predefinisati svoje vojne ciljeve u smislu modernizacije oružanih snaga. Ne samo zemlje NATO-a nego i EU. Vidite da portparol ruske vlade i dalje prijeti Litvi. Ta tačka u sjevernoj zoni NATO-a u zoni Baltičkog i Sjevernog mora postaje kritična i te zemlje moraju modernizirati svoje vojne formacije. Njemačka proizvodi najmodernije naoružanje koje prodaje drugima, ali sada će ih kupovati njemačka vojska. Tako je i u Francuskoj. Intenzivirat će se rad vojne industrije s ciljem naoružavanja Evrope – ističe Zečević.
Na samitu NATO-a mora se intenzivirati razgovori sa Turskom, a ova zemlja od EU mora dobiti jasan odgovor hoće li biti primljena u njeno članstvo. BiH može očekivati sredstva za modernizaciju svojih Oružanih snaga i intenziviranje obuke jedinica, a prijem u članstvo ne može se desiti bez saglasnosti svih u BiH.
- Vidjeli ste da postoje turbulencije na samitu u Sankt Peterburgu i problem Kazahstana, odnosno filozofiju Putina da sve što je prije bilo pod kontrolom SSSR-a sada treba biti pod kontrolom Rusije. Isplivavaju na površinu strateški ciljevi Rusije. To više nije ograničena vojna akcija, nego obnova ruskog svijeta postaje strateški cilj Rusije u 21. vijeku – zaključuje vojni ekspert Berko Zečević.
