Danas ne postoji bolest ili stanje koje na neki način nije povezano ili uzrokovano stresom, a sve više ljudi na stresne situacije reagira prejedanjem. Mnogim ljudima hrana predstavlja utjehu, barem kratkoročnu. Stoga nerijetko posežu za hranom kad imaju emocionalni problem, ponekad svjesno, a ponekad podsvjesno. 

Uzrok stresa

Iako je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrok stresa, sasvim je jasno da je pod stresnim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba za nutrijentima koja može dovesti do prejedanja.

Pod stresnim okolnostima u organizmu je pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba za nutrijentima. Nutrijenti kojih tokom stresnog perioda tijelu nedostaje uključuju vitamine A, C i E, vitamine B grupe te minerale cink, selen, kalcij, magnezij i kalij. Zbog povećane potrebe za energijom tokom stresnih perioda organizam može zahtijevati i veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina te osobu pod stresom lako može odvesti do prejedanja.  

S druge strane, unos kofeina, nikotina i alkohola treba ograničiti. Prejedanje ima brojne posljedice na zdravlje, a velike količine hrane mogu uzrokovati nadutost. 

Namirnice koje biste trebali izbjegavati su mahunarke, kupusnjače, izrazito slatka i masna hrana, zaprške, izrazito začinjena hrana i stimulansi. Prehranu pokušajte nadopuniti probioticima.

Prejedanje može dovesti i do poremećaja hormona u tijelu, posebno inzulina i hormona stresa kortizola, a to dovodi do neželjenog debljanja. Jedite nemasnu i ne jako začinjenu hranu te pokušajte raspodijeliti obroke u više manjih. 

Izbjegavajte “loše” ugljikohidrate i redovno vježbajte jer tjelovježba podiže nivo serotonina i endorfina u organizmu te potiče procese mršavljenja i sagorijevanja masnog tkiva, a time sprečava napade prejedanja koji mogu stvoriti i još jednu neugodnu tegobu, a to je žgaravica.

Hitne promjene

Patite li od žgaravice nakon prejedanja, potrebno je uvesti što hitnije promjene. Za početak, kako biste se prestali prejedati i suzbili žgaravicu jedite nemasnu i ne jako začinjenu hranu te pokušajte raspodijeliti obroke u više manjih pa neće ni dolaziti do napada gladi koji će završiti prejedanjem. 

Iako je odabir namirnica vjerovatno posljednja stvar o kojoj razmišljate kad ste pod stresom i imate napad gladi, ako posegnete za namirnicama bogatim “lošim” ugljikohidratima, to dovodi do umora i tjeskobe pa se stvara začarani krug. 

Sve nuspojave, ali i napadi prejedanja, mogu se spriječiti lako - pravilnim odabirom namirnica, malim obrocima i redovnim vježbanjem.