Amerikanci danas izlaze na 60. predsjedničke izbore u svojoj historiji, a cijeli svijet čeka njihov neizvjestan ishod koji će utjecati na niz globalnih sukoba i kriza, a istovremeno se bira i novi saziv Kongresa i trećina Senata.
Odlukom Kongresa iz 1845. godine predsjednički izbori održavaju se u utorak nakon prvog ponedjeljka u novembru. Sjedinjene Američke Države tada su još bile većinom agrarno društvo, pa je odabir novembra omogućavao mnogim Amerikancima da stignu na birališta nakon jesenske sjetve i prije zime. A pošto je nedjelja bila božji, a srijeda sajmišni dan, izbor je pao na utorak.
Neizvjesna utrka
Američki birači i dalje su podijeljeni u izboru između republikanca Donalda Trampa (Trumpa) i demokratkinje Kamale Haris (Harris), a ankete pokazuju neizvjesnu utrku.
Tramp, 78-godišnji republikanac, milijarder i bivši predsjednik SAD-a, tokom kampanje je preživio dva pokušaja atentata, samo nekoliko sedmica nakon što ga je porota u Njujorku (New Yorku) proglasila krivim zbog krivotvorenja dokumenata, čime je postao prvi bivši američki predsjednik osuđen za krivično djelo.
Haris je u julu neočekivano postala kandidatkinja svoje stranke i time dobila priliku postati prva američka predsjednica, nakon što je aktuelni predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) odustao od utrke poslije lošeg nastupa u debati i pritiska stranke da se povuče.
Ankete pokazuju da je dvoje kandidata izjednačeno na nacionalnom nivou, ali i u "prevrtljivim" saveznim državama, tzv. „swing states“. Više od 77 miliona Amerikanaca već je dalo svoj glas, ali izborni dan pokazat će čija je kampanja bila uspješnija u motivaciji za izlazak na birališta.
Posljednjih dana kampanje obje strane preplavile su društvene mreže i tradicionalne medije posljednjim krugom promidžbe, ali i volonterima koji kucaju na vrata potencijalnih glasača.
"Oni varaju, to je jedini način da izgubim"
Tramp je svoju kampanju temeljio na obećanjima o oživljavanju "uništenog" američke ekonomije, borbi protiv kriminala i zaštiti Amerikanaca od ilegalnih migranata. Protivnici ga kritikuju zbog "paranoičnog" stila i lažnih tvrdnji poput onih da migranti s Haitija u Springfildu (Springfieldu) "jedu mačke i pse" ili da demokrati pripremaju izbornu prevaru.
- Ako izgubim, a reći ću vam, to je moguće jer oni varaju. To je jedini način na koji možemo izgubiti, jer oni varaju - rekao je u Mičigenu (Michiganu) bivši predsjednik koji još uvijek nije priznao izborni poraz 2020. godine nakon kojeg je uslijedio nasilni upad njegovih pristaša na američki Kapitol.
S druge strane je demokratkinja Kamala Haris, koja bi u slučaju pobjede postala prva žena na toj funkciji. Aktuelna američka potpredsjednica indijsko-afroameričkog porijekla kao predsjednička kandidatkinja naslijedila je Džoa Bajdena (Joea Bidena) koji se sam povukao iz utrke.
Haris se već pokušala kandidovati za predsjednicu 2020. godine, ali na tadašnjim predizborima svoje stranke bila je tek šesta, iza Bajdena (Bidena), Bernieja Sandersa, Elizabet Voren (Elizabeth Warren), Pitea Batidžajdža (Petea Buttigiega) i Majkla Blumberga (Michaela Bloomberga), pa se iz te utrke povukla.
Bivša glavna tužiteljica Kalifornije svojom je kampanjom pokušala vratiti jedinstvo iznimno polarizirane Amerike, približivši svoje ranije stavove republikancima, poput onog o posjedovanju naoružanja ili zabrani frakiranja.
Sedam država
Prema informacijama Election Laba sa sveučilišta na Floridi, svoj je glas već dalo više od 78 miliona Amerikanaca, što je gotovo polovina od njih 158.5 miliona koji su izašli na izbore 2020. Ankete najavljuju neizvjesnu utrku, posebno u sedam ključnih, takozvanih „swing“ saveznih država, koje će pod sistemom američkog izbornog kolegija odrediti konačnog pobjednika izbora.
Većina država tradicionalno je sklonija demokratima ili republikancima i ondje se pobjednik zna unaprijed, pa su u fokusu kandidata najčešće one savezne države u kojima bi pobjedu mogao odnijeti bilo koji kandidat (tzv. swing states).
Ove godine ih je sedam – Pensilvanija (Pennsylvania, 19 izbornika), Džordžija (Georgia) i Sjeverna Karolina (po 16), Mičigen (Michigan, 15), Arizona (11), Viskonsin (Wisconsin, 10) i Nevada (6). U svima njima kandidati su po anketama unutar statističke greške.
Prema većini američkih medija, Haris ima dosad gotovo sigurnih 226 izbornika, a Tramp 219.
Pobijedi li u sve tri neizvjesne države radničkog Pojasa hrđe (Rust Belt), Pensilvaniji, Mičigenu i Viskonsinu, Kamala Haris će postati predsjednica.
Izgubi li neku od njih, morat će to nadoknaditi osvajanjem jedne iz Sunčanog pojasa (Sun Belt) Džordžije, Sjeverne Karoline ili Arizone, u kojima je Tramp u neznatnoj prednosti po anketama. Izgubi li, pak, najveću od njih Pensilvaniju, morat će čak osvojiti dvije. Mnogi zbog toga upravo tu saveznu državu smatraju ključnom za oboje kandidata.
Istraživanje Ipsosa i Reutersa krajem oktobra pokazalo je da birači prijetnju demokratiji smatraju drugim najvećim problemom s kojim se SAD suočava, nakon ekonomije. Tramp vjeruje da će ga u Bijelu kuću vratiti ekonomska pitanja i visoke cijene, posebno za hranu i stanarinu.
Izbornu utrku nestrpljivo ne prate samo Amerikanci na čije će živote značajno uticati njen ishod, naprimjer po pitanju reproduktivnih prava, nego i svijet pogođen krizama i ratnim sukobima na koje SAD kao i dalje najmoćnija zemlja na svijetu ima velik uticaj.
Trenutno je prerano prognozirati kad će se znati konačan pobjednik izbora – to može biti istu noć, iduće jutro, ali i nekoliko dana ili sedmica kasnije. Prošli izbori održali su se 3. novembra, a Bajden je pobjednikom proglašen tek 7. novembra.
Brzina obrade glasova bit će određena rezultatima – ako oni budu tijesni, glasovi će se prebrojavati ponovno. Na brzinu će uticati i broj prijavljenih nepravilnosti, kao i eventualne napetosti na biralištima.
Kongres i Senat
Izvan Sjedinjenih Američkih Država izbori 5. novembra se često pojednostavljuju kao utrka za Bijelu kuću, ali za Amerikance će sastav novog Kongresa biti jednako važan. I ti bi izbori mogli biti tijesni.
O ishodu glasanja u stotinama izbornih jedinica u zemlji ovisi hoće li izabrani predsjednik moći provoditi svoj program uz podršku Kongresa ili će naići na otpor i pat-poziciju.
Američki Kongres, smješten na vošingtonskom Kapitol Hilu (Capitol Hillu), sastoji se od dvaju domova: Zastupničkog doma i Senata. Na izborima 5. novembra će se odlučivati o svih 435 mjesta Zastupničkog doma te o 34 od 100.
Demokrati, koji trenutno upravljaju Senatom zahvaljujući većini od jednog mandata, suočavaju se s izazovom da zadrže dvije trećine od 34 zastupnika koliko se bira u utorak. S druge strane, republikanci u Zastupničkom domu brane svoju tijesnu većinu. Demokrati im trebaju oteti samo četiri mandata za preuzimanje većine.