Zimsko vrijeme donosi znatno niže temperature. Ako osoba ima problema sa srcem, na to posebno mora obratiti pažnju. Kod srčanih bolesnika, govori prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog, hladnoća može utjecati na cirkulaciju i opteretiti srce.

Gubitak toplote

- Kada postane hladno, naša se tijela prilagođavaju nastojeći zadržati toplotu naše jezgre i spriječiti gubitke topline. Ova prilagodba može biti teža za one s kardiovaskularnim bolestima. Hladno vrijeme oduzima toplotu tijela, pa srce mora više raditi kako bi se tijelo zagrijalo. Krvne žile (arterije) će se suziti kako bi se srce moglo usredotočiti na pumpanje krvi u mozak i druge vitalne organe - navodi dr. Čaluk.

Niske temperature mogu uzrokovati ubrzan rad srca, porast krvnog pritiska, veći radni angažman srca nego inače te povećanje viskoznosti krvi, što u najgorem slučaju može dovesti i do zgrušavanja krvi. To povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

- Tokom zime važno je znati učinke hladnog vremena na tijelo i rizike za zdravlje srca. Osobe starije životne dobi posebno su ranjive u zimskim mjesecima. Ako imate srčani problem ili ste starija osoba, mogli biste se smatrati ranjivim tokom zimskih mjeseci. Ali ako poduzmete korake da ostanete topli i brinete se o svom imunom sistemu, dat ćete sebi najbolje šanse za brzi oporavak, čak i ako „uhvatite“ zimske mikrobe - govori dr. Čaluk.

Starijim osobama i vrlo maloj djeci, dodaje ljekar, teže je regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu. To ih izlaže većem riziku u ekstremnim vremenskim uvjetima.

Najčešći znakovi

Uz zaštitu vlastitog zdravlja, ne zaboravite ostati u kontaktu sa starijim i ranjivim prijateljima, rođacima i susjedima tokom hladnih razdoblja kako biste bili sigurni da im je toplo i ugodno i da čuvaju zdravlje.

- Zimi su srčani udari češći. Simptomi srčanog udara (infarkta miokarda) mogu varirati, ali najčešći znakovi srčanog udara su bol u prsima ili nelagoda koja se iznenada javlja i ne prolazi. Može se osjećati kao pritisak, stezanje ili težina u prsima. Manifestira se i kroz probavne smetnje ili peckanje, uz bol koja se može proširiti na lijevu ili desnu ruku, vrat, čeljust, leđa ili trbuh, prisutni su i osjećaj mučnine, znojenje, ošamućenost ili nedostatak zraka - kaže dr. Čaluk.

Bol varira

Nivoi boli, također, govori dr. Čaluk, variraju od osobe do osobe. Za neke ljude bol ili stezanje u prsima su jaki, dok se drugi osjećaju samo nelagodno ili imaju bol sličnu probavnim smetnjama. Simptomi srčanog udara mogu trajati danima ili se mogu pojaviti iznenada i neočekivano.

Ako sumnjate na srčani udar, pozovite hitnu pomoć

Šta učiniti ako sumnjate da imate srčani udar, pita se dr. Jasmin Čaluk, internista kardiolog.

- Prva stvar koju morate učiniti je odmah pozvati telefonski broj 124 za hitnu pomoć. Ne brinite ako niste potpuno sigurni jesu li vaši simptomi srčani udar, izuzetno je važno da potražite medicinsku pomoć što je prije moguće. Zatim biste trebali sjesti i odmoriti se, uzeti aspirin od 300 mg, ako ga imate nadohvat ruke, te ostati mirni i pričekati službu hitne medicinske pomoći - savjetuje dr. Čaluk.

Ljudi često odbacuju da imaju srčani udar i odgađaju traženje medicinske pomoći. Ako ste s nekim ko ima simptome srčanog udara, ali on odgađa ili odbija nazvati hitnu pomoć, vrlo je važno da je vi pozovete.

- Mnoge osobe oklijevaju pozvati 124 kad imaju bol u prsima jer često misle da to nije ozbiljno. Trebali biste odmah pozvati 124 ako je bol u prsima iznenadna, širi se na ruke, leđa, vrat ili čeljust, takva da se osjećate teško ili stegnuto ili ako ostanete bez daha ili počnete osjećati mučninu - upozorava dr. Čaluk.

Ako vaša bol u prsima ne odgovara ovim karakteristikama i ne osjećate nikakve druge simptome srčanog udara, možda postoje druga objašnjenja te tegobe. To može biti angina, probavne smetnje ili istegnuće mišića. Ako često osjećate neobjašnjivu bol u prsima, rezervirajte termin kod svog ljekara jer je moguće da imate nedijagnosticirano srčano oboljenje.

Ostanite aktivni u zatvorenom prostoru

Postoji sedam načina da se tijelo održi toplim i da se srce osoba s kardiovaskularnim bolestima zaštiti tokom hladnih perioda, navodi dr. Jasmin Čaluk.

1. Držite svoj dom toplim i ostanite u kući/stanu što je više moguće kada je hladno. Nosite tople čarape, džempere, ako treba, ogrnite se dekama. Možete koristiti termofor ili električnu deku.

2. Ostanite aktivni u zatvorenom prostoru kako biste podigli unutrašnju temperaturu i ojačali svoj imuni sistem.  

3. Redovno jedite tople obroke i konzumirajte tople napitke kako biste svom tijelu dali potrebnu energiju za održavanje toplote. Zdjelica domaće juhe od povrća može biti zdrava i zasitna.

4. Zamotajte se u višeslojnu odjeću kad izlazite vani po hladnom vremenu. Nošenje nekoliko tankih slojeva može pomoći da vam bude toplije od jednog debelog sloja. Nošenje kape, šala i rukavica pomoći će vam da održite toplotu jezgre tijela.

5. Pacijenti s anginom pektoris mogu dobiti bolnu nelagodu u prsima pri izlasku na hladan zrak. Ako dobijete anginu (bol u prsima), nosite šal labavo omotan oko usta i nosa ili nosite masku za lice, tako da udišete topliji zrak. To može pomoći u ublažavanju simptoma ako se pogoršaju zimi.

6. U dugoročnim planovima, naučite kako svoj dom učiniti energetski efikasnijim i zagrijati ga uz minimalne gubitke energije.

7. Ako osjećate da vas muči kašalj ili prehlada, pokušajte se odmarati i piti dovoljno tekućine. Zatražite savjet od svog ljekara opće prakse ili apotekara u vezi s lijekovima bez recepta jer neki možda neće biti prikladni ako uzimate lijekove.