Vitiligo je vrsta kožne bolesti u kojoj se pojavljuju jasno ograničene mliječno bijele površine, a zbog gubitka pigmenta u koži. Bolest nije zarazna i tačan uzrok bolesti još nije poznat. Ova bolest, kaže dr. Emina Nuković, spec. dermatovenerologije, može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a obično počinje pokazivati simptome prije 20. godine.

Izgled kože

- Vitiligo utječe samo na izgled kože i ne izaziva nikakve fiziološke probleme kod pacijenata. Obim bolesti, odnosno mrlje na površini kože razlikuju se od pacijenta do pacijenta, obično su kružnog oblika i simetričnog rasporeda. U tretmanu se koriste metode koje pomažu koži da povrati prijašnju boju - kaže dr. Nuković.

U ljudskom tijelu ćelije zvane melanociti su odgovorne za proizvodnju pigmenta koji se zove melanin, a koji koži daje jedinstvenu boju. Oštećenje ovih ćelija iz bilo kojeg razloga negativno utječe na proizvodnju pigmenta i uzrokuje vitiligo.

- Ovisno o nedostatku pigmenta, na površini kože pojavljuju se bijele mrlje različitih veličina, a područja na kojima se pojavljuju fleke i sklonost širenju mogu varirati od osobe do osobe. Kod nekih pacijenata zahvaćen je samo određeni dio tijela, dok se kod nekih pacijenata fleke mogu širiti po cijelom tijelu - navodi dr. Nuković.

Vitiligo, dodaje naša sagovornica, može se javiti u bilo kojoj dobi, od djetinjstva do odrasle dobi. Bijele mrlje, koje su znak bolesti, češće se mogu vidjeti na područjima kao što su šake, ruke, lice (posebno oko očiju i usta), vrat, noge. Kod nekih osoba formiranje mrlja može se primijetiti i u području pazuha i prepona te u području genitalija.

Nedostatak pigmenta

- Osim toga, u zavisnosti od strukture kože, bolest se lakše uočava kod žena nego kod muškaraca. Budući da se fleke mogu jasnije razlikovati, bolest je lakše uočiti kod tamnoputih osoba. Prvi i najčešći simptom vitiliga je iznenadno izbjeljivanje određene tačke na koži. U nekim slučajevima, mala bijela mrlja može narasti i vremenom dostići veličinu koja pokriva značajan dio kože. Vitiligo nije bolest unutrašnjih organa, već stanje koje nastaje samo zbog nedostatka pigmenta u koži. Iz tog razloga ne daje nikakve simptome osim bijelih mrlja na koži - ističe dr. Nuković.

Udružena bolest

Još jedan važan faktor koji se dovodi u vezu s nastankom vitiliga je genetska komponenta. Tokom analize anamnestičkih podataka pacijenata s vitiligom uočava se da oko 30 posto pacijenata ima člana porodice s ovom bolešću. Drugi faktori za koje se smatra da igraju ulogu u nastanku vitiliga su stres, febrilne bolesti, opekotine od sunca, teške psihičke traume. Bolest je često udružena s drugim bolestima, kao što su anemija, dijabetes, psorijaza, autoimune bolesti štitne žlijezde.

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza vitiliga, govori dr. Nuković, može se postaviti otkrivanjem bijelih mrlja tokom kliničkog pregleda dermatologa. Da bi se potvrdila dijagnoza, neophodan je pregled lampom koja se zove “Woodovo” svjetlo.

Uz pomoć svjetla, lako se mogu uočiti diferencijacije na koži i male bijele mrlje koje se ne vide pod normalnim svjetlom.

- Dakle, bolest vitiliga obično je moguće dijagnosticirati kliničkim pregledom i pregledom pod “Woodovim” svjetlom, međutim, u nekim slučajevima, kada se procijeni neophodnim, rade se biopsija kože i patohistološka analiza. U liječenju vitiliga postoji više terapijskih metoda, ali ni jedna nije potpuno učinkovita. Važan je individualan pristup svakom pacijentu - navodi dr. Nuković.

Ako se bolest javlja zbog autoimunog mehanizma, mogu se koristiti imunosupresivi.

Može se primijeniti i svjetlosna terapija, koja ima za cilj stimulaciju melanocita, a koji su odgovorni za davanje prirodne boje kože.

Svjetlosna terapija, koja se naziva i fototerapija i terapija Ekscimer laserom, ima za cilj sprečavanje stvaranja fleka i eliminaciju postojećih mrlja, podržavajući proizvodnju melanina.

- Kreme koje sadrže takrolimus i pimekrolimus ili koje sadrže kortizon mogu se koristiti za uklanjanje nastalih fleka i sprečavanje stvaranja novih fleka. Bitno je napomenuti da se navedene kreme trebaju koristiti pod ljekarskim nadzorom, jer mogu uzrokovati strukturne poremećaje i diferencijacije na koži usljed nekontroliranog korištenja – kazala je dr. Nuković.