Hipersenzitivnost ili osjetljivost zuba je stanje kod kojeg je eksponirani dentin, odnosno dio zuba ispod gleđi, vitalnog zuba, osjetljiv na mehaničke, osmotske, hemijske ili termičke nadražaje, pišu "Nezavisne".

Osjetljivost zuba je jedna od najčešćih tegoba na koje se žale pacijenti kada dođu kod stomatologa.

A o uzrocima i prevenciji hipersenzitivnosti zuba za "Nezavisne" je govorio Zoran Gvozden, načelnik Službe za stomatološku zdravstvenu zaštitu u Domu zdravlja u Banjaluci.

UZROCI NASTANKA:

- Hipersenzitivnost može nastati iz nekoliko razloga, a najčešći su nepravilno, odnosno žustro i energično pranje, pri čemu dolazi do ogoljavanja vrata zuba, - tvrdi Gvozden.

Kako on kaže, prilikom energičnog pranja zuba dolazi do gubitka gleđi i time se otkriva drugi sloj zuba, dentin.

Dentin sadrži dentinske tubule koje su ispunjenje tečnošću i na svaki nadražaj se ta iritacija prenosi na živi dio zuba.

Agresivno pranje i iritacija zubne gleđi dovode do njenog propadanja.

- Zbog toga se javlja osjetljivost na hladno i toplo koju zovemo termički nadražaj. Osim njega, postoje i hemijski nadražaji u koje spada kisela hrana koja takođe dovodi do osjetljivosti zuba, - objasnio je Gvozden.

Drugi faktori, kaže on, su različite erozije, a najčešće se radi o klinastim erozijama, koje mogu biti uzrok za pojavu osjetljivosti.

On tvrdi da kad govorimo o osjetljivosti zuba, dok je zub osjetljiv a klinički zdrav, odnosno nije zahvaćen karijesom, treba preduzeti neke mjere.

- Umjesto tvrde četkice koristiti što mekšu sa pokretima goredolje, ali i korištenje adekvatne paste za zube koja nema abrazivna svojstva u svom sastavu, - ističe Gvozden.

KARIJES:

Još jedan faktor koji utiče na pojavu hipersenzitivnosti zuba i koja je, naglašava Gvozden, mnogo češća u našem području je karijes.

- Karijes je hronični proces koji zahvata tvrda zubna tkiva, a nakon njegovog intenzivnog širenja prouzrokovanog bakterijama iz usne duplje dolazi do iritacije zubne pulpe koja reaguje na taj proces i dolazi do osjetljivosti na hladno, toplo, slatko i slano, - kazao je Gvozden.

VRIJEME ZA ODLAZAK ZUBARU:

- Svaki osjećaj na slatko, slano, toplo ili hladno, na pritisak ili zagriz zahtijeva obavezan odlazak stomatologu, - pojašnjava Gvozden, navodeći da će se u toj posjeti utvrditi razlog tih negativnih senzacija.

Doktor će tada, kaže Gvozden, propisati terapiju bilo da je u pitanju plombiranje zuba ili promjena tehnike pranja, i izbjegavanje gaziranih pića ili kiselog ukoliko govorimo o ogoljavanju vrata zuba.

- Osjetljivost zuba najčešće pogađa odrasle osobe jer kod djece nemamo tu vrstu problema, ali dešava se i to u nekim slučajevima, - ističe Gvozden.

Obično hipersenzitivnost ljude najviše pogađa u tridesetim godinama jer do tada usvojimo loše navike koje dovode do pojave hipersenzitivnosti zuba, poput gaziranih pića, alkohola, kisele hrane, ali i pušenja.

On objašnjava da tada dolazi do promjene u sastavu potpornog tkiva zuba, a potporno tkivo zuba čini zubno meso.

SAVJETI:

- Drago mi je što možemo govoriti o prevenciji, a najbolja prevencija je da kompletno stanovništvo RS bude obaviješteno o pravilnim tehnikama pranja zuba, - kaže Gvozden.

On kaže da pravilno pranje nije što jači pritisak četkice na zube, nego je bitna tehnika, polukružni pokreti, pokreti odozgo prema dolje, ali i masiranje zubnog mesa i samih zuba.

- Samim time ćete bolje ukloniti zubne naslage, odnosno dentalni plak koji se hvata po zubima, a ujedno vršite i prevenciju karijesa, - kaže Gvozden.

KOLIKO ČESTO IĆI KOD ZUBARA:

Odlazak kod zubara kod visokorizičnih pacijenata zahtijeva odlazak svakih šest mjeseci. Kod onih koji nemaju problema sa karijesom i drugim bolestima usne duplje poželjna je jednom godišnje redovna kontrola.

- Nažalost, mali je broj onih koji odlaze na redovne kontrole pa tako možemo reći da sama RS ima veliki problem u smislu da smo jedna bezuba nacija. To nije baš pohvalno za državu, - upozorava on. 

Gvozden ističe da bi trebalo da se usvoji preventivni program na nivou RS, koji bi se bavio bolestima usne duplje, kao što je paradontopatija, ali i maligni procesi koji se mogu javiti u usnoj duplji.

- Kada je u pitanju genetika, ona najviše ima veze sa paradontopatijom, ali osjetljivost nema nikakve veze sa genetikom. Za nju su krive samo loše navike, - zaključuje on.