Bh. ekonomija u prvom polugodištu ove godine bilježi značajan pad izvoza, posebno na tržište EU, koje je naš glavni vanjskotrgovinski partner. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar - juni 2024. godine ukupna vrijednost izvoza iznosila je 7,96 milijardi KM, što je za 8,3 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, uvoz je porastao za 3,1 posto i u prvih pola godine iznosio 14,51 milijardi maraka. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,7 posto, a vanjskotrgovinski deficit 6,87 milijardi KM.

Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 1,26 milijardi KM i za 21,6 posto je manji nego u istom periodu 2023., a pao je i izvoz u zemlje EU, i to za 7,3 posto, pa je u periodu januar – juni 2024. iznosio 5,93 milijardi KM. Istovremeno, raste vrijednost uvoza s oba tržišta.

Domaća ekonomija

U mjesečnim statističkim podacima teško je uočiti ukupne razmjere problema, pa je u poređenju s 2019. godinom lakše shvatiti zabrinjavajući trend neuporedivo većeg uvoza od izvoza, odnosno činjenice da mnogo više trošimo na kupovinu roba iz uvoza nego što ih proizvodimo i na njima zarađujemo. U prvom polugodištu 2019. godine domaća ekonomija bila je “u minusu” 3,95, ove godine čak 6,87 milijardi KM. Izvozni deficit naše zemlje tako je za pet godina uvećan za 2,92 milijarde maraka.

- To je itekako zabrinjavajuće. U odnosu na 2019. godinu promijenilo se i okruženje. Radi se o godini prije korone, kada je svijet bio stabilniji, nije bilo rata u Ukrajini, sankcija Rusiji, nije bilo u ovoj mjeri trgovinskog rata SAD i Kine, rata na Bliskom istoku, pa i inflacije i svih posljedica po ekonomiju Evrope. Na unutrašnjem planu, 2019. je bila mnogo stabilnija. Danas, nikad zategnutiji odnosi između entiteta, nikad veća politička napetost, a pravna nesigurnost eskalira do te mjere da se ni odluke Ustavnog suda BiH neće da implementiraju – kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Željko Šain.

Politička situacija

Upozorava da ćemo se veoma brzo suočiti i s posljedicama evropskog sistema oporezivanja emisija ugljendioksida, što će posebno pogoditi izvoz struje i cementa iz BiH. Ipak, politička situacija ostaje glavni uzročnik sve gorem stanju.

- Mi nemamo jedinstvenu ekonomsku politiku. Na ovaj način, gdje su entiteti nosioci ekonomskih politika, da svaki kanton kreira svoje parcijalne ekonomske politike, a sve one nisu kompatibilne s onima van granica BiH, imat ćemo i sve veći deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni – ističe Šain.

Ne idemo dobrim putem

Ekonomski stručnjaci saglasni su u ocjeni da ne idemo dobrim putem, a prof. dr. Željko Rička ističe da je na osnovu uporednih podataka naš problem već sada matematički jasan.

- Maksimalno smo izgubili povjerenje od svih ekonomskih subjekata. Nemamo ni onoga što smo znali dobro raditi, a bili smo vrlo popularni u različitim granama proizvodnje. A nema, jer stalno pokazujemo neslogu, pravimo političke probleme koji stvaraju nesigurnost kod uvoznika naših roba. Stalno pokazujemo da u nas niko ne može biti siguran. Gubimo kadrove i radnu snagu, a bojim se i za Elektroprivredu BiH. To nam je bio jedan od glavnih izvoznih proizvoda, a struje sada nemamo ni u perspektivi, jer moramo proizvodnju prebacivati na obnovljive izvore energije. To je nešto što ne možemo učiniti sutra i zato očekujem još lošije pokazatelje – ističe Rička.