Za mnoge ljude septembar predstavlja značajniji početak godine nego januar, a ako ste jedni od onih koji teško puštaju ljetne dane i zbog toga osjećate razne psihofizičke posljedice, možda vas muči jesenska depresija, odnosno sezonski afektivni poremećaj.

Poremećaj raspoloženja

Prilagođavanje jeseni nije jednostavno za svakoga, postoje oni koji zaista osjećaju depresivne simptome povezane s promjenama godišnjih doba, a to se službeno naziva sezonski afektivni poremećaj.

Sezonski afektivni poremećaj definira se kao vrsta poremećaja raspoloženja koja se posebno javlja tokom jesenskih i zimskih hladnih i tmurnih dana. Osobe koje pate od ovog poremećaja počinju osjećati simptome početkom jeseni, pa sve do povratka toplih proljetnih i ljetnih dana.

Osjetni pad energije, loše raspoloženje, bezvoljnost i potištenost, poteškoće s koncentracijom, spavanjem i apetitom te gubitak interesa za inače ugodne aktivnosti i druženje s prijateljima – sve su to simptomi sezonskog afektivnog poremećaja.

Jesenska depresija

Neki ga skraćeno zovu i sezonska depresija, zimska ili jesenska depresija. Oni koji teško uspijevaju ublažiti simptome obično “preživljavaju” jesenske i zimske dane, čekajući povratak toplijih mjeseci s više sunčeve svjetlosti. 

Stručnjaci smatraju da se uzrok ovog poremećaja nalazi u promjenama lučenja melatonina, hormona spavanja koji se smatra odgovornim za uspostavljanje ritma između dana i noći.

Lučenje melatonina isključivo ovisi o izmjenama dnevne svjetlosti. Drugim riječima, melatonin se luči tokom noći i tame, a neposredno prije izlaska sunca se njegovo lučenje značajno smanjuje. Međutim, da bi se melatonin mogao tokom noći normalno lučiti, potrebno je tokom dana imati dovoljno boravka na sunčevoj svjetlosti kako bi se to lučenje potaknulo.

Mnogi danas pate od poremećaja spavanja i raspoloženja povezanih s određenim danima u godini kada nedostaje dnevne svjetlosti i aktivnosti na otvorenom.

Teža prilagodba

Mozak mora u nekom trenutku dobiti informaciju kada završava dan, a kada počinje noć, a tokom jesenskih i zimskih mjeseci nerijetko ni sami ne znamo koliko je sati, zbog sve češćih tmurnih i sivih dana.

Nažalost, to loše utječe i na lučenje neurotransmitera povezanih s dobrim raspoloženjem i ugodom, kao što su serotonin i dopamin. Raniji zalasci sunca, manjak svjetlosti i dugotrajni boravak u zatvorenim prostorijama mogu poremetiti unutarnju ravnotežu i rezultirati težom prilagodbom.

Još jedan dodatni problem je i pomicanje sata, koje se kod nekih ljudi pokazalo problematičnim u održavanju cirkadijalnog ritma. Posebno su ugroženi oni koji već imaju određene psihofizičke poteškoće, ali i svi ostali kojima je potrebno i do mjesec dana nakon pomicanja sata da bi se prilagodili novim izmjenama dana i noći.

Iako se usvajanje prijedloga o ukidanju pomicanja sata prezentiralo na svjetskoj razini upravo zbog određenih zdravstvenih posljedica, čini se da ćemo konačnu odluku čekati još neko vrijeme.

Kako pobijediti

Liječenje sezonskog afektivnog poremećaja može uključivati svjetlosnu terapiju (fototerapiju), psihoterapiju i/ili lijekove. Osobe kojima je svakodnevno funkcioniranje značajno narušeno zbog sezonske depresije svakako bi trebale potražiti savjet liječnika o tretiranju simptoma, kako bi održale stabilnost i ravnotežu tokom cijele godine.

Važno je naglasiti da se kod većine ljudi ovaj poremećaj javlja tokom jesenskih i zimskih dana, ali to nije pravilo. Ima i onih koji se teže nose s proljetnim i ljetnim promjenama, što također ubrajamo u sezonski afektivni poremećaj.

Mnogi oboljeli od sezonske depresije imaju problema s prekomjernim spavanjem i povećanim apetitom (izražena žudnja za ugljikohidratima) zbog čega osjećaju manjak energije i ubrzano dobivanje na tjelesnoj težini.

Nakon nekoliko mjeseci to može dovesti do drugih zdravstvenih posljedica, posebno ako osoba već ima određene tjelesne ili mentalne poteškoće (npr. dijabetes, kardiovaskularne bolesti, poremećaji u prehrani, anksioznost, bipolarni poremećaj i sl.).

Da bi se prevenirale ozbiljne posljedice ovog poremećaja, potrebno je uvesti neke promjene u svakodnevnoj rutini, posebno tokom jesenskih i zimskih mjeseci. Iako vam je teško obavljati aktivnosti na otvorenom zbog manjka sunčeve svjetlosti, potrebno je prakticirati neku vrstu redovne fizičke aktivnosti, pa makar i u obliku šetnje s prijateljem.

Usto je potrebno paziti na zdravu i uravnoteženu prehranu bogatu vitaminima koji će očuvati imunitet tokom hladnih mjeseci, ali i na dodatni unos vitamina D kojeg je manje tokom zime, a povezan je s lučenjem serotonina.

Higijena spavanja

Jako važan faktor je higijena spavanja, odnosno odlasci na spavanje i buđenje u isto vrijeme svaki dan. Koliko god ponekad bili nemotivirani pokrenuti se jer je vani još uvijek mračno, pokušajte ipak ustati i krenuti sa svojim dnevnim aktivnostima.

Podijelite svoje poteškoće s osobom od povjerenja kojoj ćete se moći obratiti kada vam neki dani posebno teško padnu. Imajte na umu da je jesenska depresija prisutna kod mnogih te da dijeljenjem iskustava možete čuti i neke korisne savjete kako se boriti s ovim problemom.

Ako smatrate da se ipak osjećate previše bespomoćno, depresivno i tjeskobno zbog sezonskog afektivnog poremećaja te da ništa od navedenog dovoljno ne pomaže, potražite savjet liječnika i krenite s propisanom terapijom.