Dva mlada života u Sarajevu i Zenici ugašena su zbog morbila. Zbog bolesti koja je bila gotovo iskorijenjena obolijevaju hiljade stanovnika BiH, a u nekoliko kantona proglašena je epidemija. Direktor Instituta za biohemiju Univerziteta „Goethe“ u Frankfurtu, jedan od najvećih svjetskih naučnika, prof. dr. Ivan Đikić kaže za “Dnevni avaz” da je nauka ponudila dugoročna rješenja za mnoge virusne bolesti i da upravo zbog toga imamo raspored vakcinacije djece.

Meta virusa

- Na taj način štitimo, ne samo djecu, koja mogu oboljeti od smrtonosnih bolesti, već i populaciju u kasnijoj dobi. Ovo što se momentalno događa u Bosni je žalosna posljedica činjenice da veći dio javnosti ignorira znanstvena otkrića i dokazane medicinske tretmane, a kada vam procijepljenost u populaciji padne ispod 50 posto, niko više nije zaštićen. Posebno ljudi starije dobi, koji su imunokompromitirani, postaju meta virusa koji se nesmetano širi u populaciji. To je posljedica dugoročnog ignoriranja nečega što je bilo dokazano vrlo uspješno u cijelom svijetu – kaže profesor Đikić.

Nakon što je kovid, vakcinacijom, novim lijekovima, prirodnom imunizacijom, savladan i doveden na nivo gripe, Đikić kaže da najveća opasnost čovječanstvu sada prijeti od bakterija otpornih na antibiotike. Razlog je nepravilno korištenje antibiotika, ali i vrlo brze promjene bakterija, pogotovo u bolnicama.

- Te bakterije već danas uzimaju milione ljudskih života, a 2050. godine govorit ćemo o desecima miliona. To je nešto na što još nemamo odgovor. Treba mnogo ulagati u istraživanja i otkrića novih antibiotika, ali i novih terapijskih metoda. Druga opasnost su zoonoze, bolesti često virusnog porijekla, čiji virusi se stvaraju u prirodi, a mi imamo vrlo loš odnos s prirodom zbog našeg utjecaja na nju. Upravo zbog toga u narednim godinama imat ćemo nove viruse s veoma negativnim učinkom na ljude – upozorava Đikić.

Lijek protiv raka

Deseci hiljada naučnika u svijetu, među kojima i naš sagovornik, već dugo, intenzivno rade na otkriću vakcine protiv raka. Ubrzala ih je MRNA metoda, korištena prilikom istraživanja vakcina za koronavirus, ali o rokovima je još nezahvalno govoriti.

- Istraživanja i dalje traju, mnoga cjepiva su u kliničkim ispitivanjima, a najviše se radi na tumorima koji su vrlo teški za liječenje – gušterače ili pluća, kao jednima od najvećih ubica. Ti klinički pokusi su dugotrajni, traju od pet do sedam godina, ali mi sada znamo da su najuspješnije metode u liječenju tumora one koje potiču imunološki sistem da se bori protiv vlastitih stanica koje su postale tumorske – pojašnjava Đikić.

Bolji kvalitet života

S vakcinama, u kombinaciji s lijekovima i hirurškim i metodama rane dijagnostike, vjeruje da je nauka na dobrom putu ka otkriću lijeka za jednu od najsmrtonosnijih bolesti. Otkriva da je već objavljeno nekoliko rezultata za generalnu vakcinu protiv većine tumora, ali su vrlo preliminarni do objavljivanja konačnih studija. U toku su i istraživanja drugih vrsta vakcina, specifičnih za pacijenta individualno.

- Nakon prvih uspješnih podataka, koji su pokazali da terapija može efikasno blokirati ili uništiti tumore, rade se veće studije u saradnji s velikim kliničkim centrima širom svijeta. To će sigurno trajati dvije-tri godine. Teško je dati obećanje kada će se to desiti, ali vidimo da je trend liječenja tumora svake godine sve bolji. Prije 20 godina preživljavanje žena s tumorom dojke bilo je samo 15 posto, a danas je to više od 80, u nekim zemljama i 90 posto. Stoprocentno efikasnu terapiju nećemo imati, jer se i tumori mijenjaju i moramo prihvatiti kontinuiranu borbu da tumore pretvorimo u hronične bolesti. Radimo na efikasnijim i manje agresivnim lijekovima, kako bi ljudi imali bolji kvalitet života. Uskoro ćemo objaviti rad kojim ćemo pokazati kako naš imunološki sistem kod tumora jetre može prepoznati antigene tumora i pojačati imunološki odgovor – naglašava prof. dr. Ivan Đikić.