Oko 10 posto ljudi u životu osjeti bol u peti, čemu je najčešće uzrok plantarni fascitis, koji se ubraja u sindrome prenaprezanja stopala, u pozadini kojeg je poremećaj biomehanike stopala. Plantarni fascitis nastaje kao posljedica preopterećenja pete na tvrdoj podlozi i češće se javlja kod ljudi koji puno stoje u tvrdim cipelama na tvrdoj podlozi ili kod sportaša koji se kreću po tvrdoj podlozi.

Nepravilno opterećenje

Plantarna fascija smještena je na tabanu. Nalazi se ispod kože, od koje je odijeljena slojem masnog tkiva. Proteže se od prstiju do pete i hvata se na petnu kost. Njena je uloga da tokom hodanja ublažava mehaničke udarce na stopalo. 

Međutim, kod dugotrajna nepravilnog opterećenja stopala plantarna fascija se postupno pojačano rasteže uz razvoj mikro oštećenja dok se ne razvije bolno stanje.

Nekad se smatralo da je glavni uzrok petni trn, međutim, iako oko 15 do 20 posto ljudi ima petni trn, nikad nisu osjetili bol u peti. Uz to, do 50 posto ljudi ima bolove u peti, a da nema nikakve koštane izrasline na petnoj kosti. Najčešće se pojavljuje kod starijih od 40 i podjednako je zastupljen među muškarcima i ženama.

Jutarnja bol

Jedan od važnih simptoma je izražena jutarnja bol u peti, uz osjećaj zatezanja nakon ustajanja iz kreveta, koja se smanjuje nakon nekoliko koraka, da bi se ponovno pojavila nakon dužeg hodanja ili stajanja. Zbog toga osoba počinje šepati i prisiljena je odmoriti stopalo zbog nemogućnosti normalna hodanja.

Uzroci nastanka plantarnog fascitisa mogu biti vanjski i unutarnji. Vanjski uzroci su neodgovarajuća obuća (npr. istrošena, pretvrda, s nedovoljno visokom petom) te loša tehnika hodanja (ili trčanja), koja ne dopušta normalne kretnje stopala. Veća učestalost plantarnog fascitisa uočena je kod pretilih osoba, kao i kod sportaša.

Unutarnji uzroci su nefleksibilno spušteno stopalo, udubljeno stopalo, kao i skraćenje Ahilove tetive, jer sve to dovodi do prekomjerna naprezanja plantarne fascije.

Hronično stanje

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i kliničkog pregleda. Koriste se i radiološke pretrage, koje često pokažu koštani trn (calcar calcaneus), a ultrazvučna dijagnostika i magnetska rezonancija otkrivaju zadebljanje fascije, burze i rupture u području stopala. Liječenje plantarnog fascitisa treba započeti što ranije u akutnoj fazi, jer ako se bolest ne prepozna i ne tretira na vrijeme, prelazi u hronično stanje.