Kada biramo šta ćemo pripremiti za ručak, najradije biramo – bijelo meso. Ono je lako probavljivo i pogodno je za sve uzraste. Kako razlikovati bijelo i crveno meso?  

Pod bijelim mesom podrazumijevamo sva mesa koja imaju manju količinu mioglobina, proteina koje mesu daje karakterističnu crvenu boju i koji ima funkciju skladištenja kisika.

Za djecu i starije

Općenito, crveno meso ima sadržaj mioglobina koji varira između 0,4 i 2 posto, dok je bijelo meso između 0,3 i 0,05 posto. U bijelo meso spadaju piletina, puretina, zec, teletina, svinjetina i janjetina. 

Bijelo meso ima sve prednosti mesa, odnosno bjelančevine, željezo i vitamin B, ali uz manji udio masti. Zato ga možemo jesti češće od crvenog mesa i posebno je prikladno za one na dijeti, ali i za djecu i starije osobe.

Puno proteina

Bijelo meso, kao i svako meso, bogato je bjelančevinama, vrlo važnim hranjivim tvarima jer djeluju kao »građevinski materijal« nužan za izgradnju tkiva i jamče ispravno funkcioniranje većine organa i sistma, uključujući imunološki sistem.  

Konkretno, mesni proteini smatraju se »plemenitim« proteinima jer sadrže sve esencijalne aminokiseline koje tijelo treba.

U prehrani je bijelo meso najbolji izbor jer ima puno proteina, a malo masti. To podrazumijeva da prilikom pripreme za kuhanje uklonite vidljive masnoće.

Jesti umjereno

Prilikom termičke obrade treba primjenjivati one metode kuhanja koje ne zahtijevaju previše ulja.  

Od bijelog mesa, zbog manje prisutnosti vezivnog tkiva u odnosu na crveno meso, najlakše se probavljaju piletina i puretina koje su zato prikladne za hranjenje djece, trudnica i starijih osoba.

Može li mesa ipak biti previše? U našem tijelu nema organa koji se koristi za akumulaciju i skladištenje proteina: nakon što se zadovolje potrebe za proteinom, višak se eliminira katabolizacijom jetre i bubrega.

Dugoročno gledano, prekomjerna proteinska dijeta može uzrokovati zamor ovih organa. Iz tog razloga, konzumacija mesa, a općenito i izvora bjelančevina, ne smije premašiti onu koju preporučuje Larn (preporučeni nivo unosa hranjivih tvari) i mediteranska prehrana.

U zdravoj i uravnoteženoj prehrani, umjerena konzumacija mesa omogućuje da iskoristite njegove važne hranjive tvari bez ikakvog rizika za zdravlje.

Dobro je preferirati bijelo meso, zato što, za razliku od crvenog, nema znanstvenih dokaza koji ukazuju na rizike u slučaju prekomjernog unosa. Mediteranska prehrana sugerira konzumiranje mesa tri do četiri puta sedmično, ograničavajući konzumaciju crvenog mesa na ne više od dva puta sedmično.

Recept za vas: Pileći ražnjići

Sastojci: za 4 osobe: 800 g pilećih prsa, 24 ploške tanko narezane pancete, 250 g tikvica, 150 g šampinjona, 4 grančice ružmarina. 

Priprema:

Pileća prsa narezati tako da dobijete 24 komada mesa. Tikvice oprati i narezati na 24 ploške, a šampinjone očistiti i također narezati tako da dobijete 24 komada. Svaki komadić mesa obložiti ploškom pancete, a unutra umetnuti listić ružmarina.

Sada možete početi slagati ražnjiće. Na svaki štapić stavite 3 komada mesa, te jednako toliko komada tikvica i gljiva. Peći na srednje jakoj vatri 15 do 20 minuta. Pazite da se slanina postepeno topi kako bi se meso sigurno ispeklo i ostalo sočno.

Ražnjiće poslužite odmah uz rižu na maslacu ili sezonsku salatu