Slaba cirkulacija je mnogo veći problem od onoga na šta se stariji uobičajeno žale - hladne ruke i noge. Zbog slabog krvotoka javljaju se simptomi u raznim dijelovima tijela, koji mogu imati i kobne posljedice. Naime, slaba cirkulacija je odgovorna i za srčane i moždane udare, ali i amputacije ekstremiteta.
Kad krv kroz organizam ne cirkulira kako bi trebalo, niti se organi snabdijevaju sa dovoljno kisika i hranjivih materija, niti se organizam oslobađa toksina u mjeri koja je neophodna da bi normalno funkcionirao.
U osnovi je - ateroskleroza
Loša cirkulacija je posljedica stanja kardiovaskularnog sistema. Iako su i te bolesti dijelom nasljedne, na zdravlje srca i krvnih sudova naročito utiču nezdrave životne navike - pušenje, odsustvo aktivnosti, neodgovarajuća ishrana.
Stariji su dodatno podložni ovim problemima jer se često bore sa povišenim šećerom u krvi, a dijabetes loše djeluje na cirkulaciju, oštećuje bubrege, oči i periferne krvne sudove...
Obično se ljudi prvo žale na lošu cirkulaciju u nogama, a stručnjaci kažu da se taj problem razvija postepeno. Zato u najranijim fazama bolesti često ostane neprimijećen.
Stručnjaci za krvne sudove objašnjavaju da se prvo javljaju grčevi i težina u nogama. Ti simptomi se uglavnom povlače poslije odmaranja, ali nakratko, do sljedeće fizičke aktivnosti.
U osnovi loše cirkulacije je ateroskleroza. To je proces koji se razvija na zidovima arterija, odnosno dolazi do njihovog zadebljavanja, stvaranjem naslaga odnosno plakova.
Zbog toga arterije postaju slabije prohodne i krute. Pod uticajem faktora rizika - pušenja, fizičke neaktivnosti, gojaznosti, povećanih masnoća u krvi taj proces, počinje sve ranije i zahvata sve arterije, od najveće aorte do najmanjih kapilara. Tako "propadaju" mozak, srce, bubrezi, oči i periferni, ali i svi ostali krvni sudovi.
Kako bi se sačuvalo zdravlje krvnih sudova, ali i svih drugih organa, neophodno da krvni sudovi budu elastični. To se najbolje postiže zdravim načinom života.
Preporuke starijim osobama
Starijim osobama, kod kojih je ateroskleroza najizraženija, preporučuju se obvezna svakodnevna fizička aktivnost i pažljivo osmišljena ishrana bogata nezasićenim mastima...
1. Šetajte
Jedan od načina za poboljšanje cirkulacije u nogama je ići u kratke šetnje, najbolje ujutru. Odredite rutu, šetajte bez naprezanja i postepeno povećavajte dužinu dnevne trase. Ako ovu aktivnost uvodite zimi, pazite kad je poledica.
2. Masirajte noge
Masaža je odličan način za poboljšanje cirkulacije u stopalima. Maseri imaju posebne tehnike za masažu stopala, ali ako ne možete priuštiti profesionalnu masažu, snađite se sami.
Ako vam je teško da sami masirate stopala, uzmite nešto vretenasto, može i mala oklagija, stavite je na pod, namjestite pod sredinu tabana i onda pomjeranjem nogu uz blago pritiskanje "šetajte" oklagiju ka prstima, pa ka peti.
Lakše je ako to prvo radite jednom, pa drugom nogom. Može pomoći i naizmjenično tuširanje nogu hladnijom i toplom vodom.
3. Kružni pokreti
Ovo je laka vježba koju možete raditi i dok u fotelji gledate TV. Ispružite nogu i okrećite svako stopalo u smjeru kazaljke na satu deset puta. To će povećati fleksibilnost i dotok krvi u noge. Odmah ćete osjetiti poboljšanje cirkulacije i fleksibilnosti nogu.
Hrana koja zagrijava
Za dobru cirkulaciju važno je piti dovoljno vode, litar i po do dva dnevno. Ali i neka hrana će vam pomoći da krv prostruji. Recimo, ljute papričice, hren, đumbir... Također je koristan unos vitamina C i E.
