Ako smanjite količine hrane koju pojedete u toku dana, hoće li želudac stvarno poslije nekog vremena postati manji, pa su dovoljne manje porcije da utolite glad?
"Naravno", možda će vam neko reći, ali… čak i ako je u pitanju osoba koja je u pravu u vezi sa mnogim stvarima, ovdje, nažalost, to neće biti slučaj. "Želudac koji se smanjuje" je ipak samo mit.
Može li se želudac „smanjiti“
Svi smo čuli teorije o tome kako, kad se jede manje, poslije nekog vremena organizam počne "tražiti" manje, pa se i apetit "resetuje", a tokom vremena se i želudac "smanji", pa jedete manje.
Ako vam to zvuči smiješno, to je zato što jeste smiješno, kažu stručnjaci.
Da, želudac, donekle, jeste elastičan, objašnjava za portal Prevention dr. Nitin Kumar, američki gastroenterolog. I to jeste korisno u trenutku kad, recimo, pojedete obilan obrok. Također, on će se relativno brzo vratiti u uobičajenu veličinu, čim svarite pojedenu hranu.
Ali, neće se nastaviti "skupljati" čak ni ako počnete jedsti mnogo, mnogo manje količine hrane nego obično. Ljudi imaju manje-više isti želudac, bez obzira na to koliko kilograma imaju.
Ako bi konzumiranje manje količine hrane bilo sve što je potrebno da bi se želudac "smanjio", moglo bi se očekivati da ljudi koji nisu gojazni imaju manji želudac nego oni koji imaju višak kilograma. Ali to nije slučaj, navodi se u studiji objavljenoj u stručnom žurnalu Gastroenterology.
Tijelo se ne da prevariti
I dalje ste sumnjičavi? Razmislite ovako: ljudski organizam je stvoren tako da može prihvatiti količinu hrane koja mu je neophodna za zadovoljenje energetskih potreba čak i u vremenima kad hrane nema dovoljno.
Riječ je o vremenima velike gladi, koja su periodično dolazila tokom historije. Kad bi se želudac stvarno "smanjivao" kad jedemo manje - pa to se ne bi dobro završilo.
U stvari, većini ljudi apetit se pojača kad smanje kalorijski unos. "Tijelo počinje misliti da ćete se sasvim izgladnjeti i javlja se kombinirana fiziološko-hromonalna reakcija kojom vas organizam pokušava natjerati da jedete više i vratite se na kilažu koju doživljava kao normalnu", objašnjava dr. Kumar.
Sistem nam tada preplavi hormon gladi grelin i zbog toga nam je, kad smo na dijeti, još teže odolijevati hrani. Istovremeno, temperatura tijela opada, a metabolizam se usporava u očajničkom pokušaju našeg organizma da nekako sačuva dragocjenu energiju.
Dakle, liječnici kažu: drastično smanjenje veličine porcija neće ne samo dovesti do smanjenja želuca, već može raditi i protiv vas, odnosno, kontra onog što želite postići.
Ako i uspijete na taj način skinuti neki kilogram, vratit ćete ih brže nego što biste žjeleli, i to sa kamatom – dodatnim kilogramima.
Kako, onda, mršaviti?
Ovo, naravno, ne znači da je nemoguće smršati. Ali, kako biste uspjeli u svojoj nameri skidanja viška kilograma, nikako nemojte odjednom smanjiti porcije na količinu koja ni vrapcu ne bi bila dovoljna.
Morate to učiniti postepeno kako bi organizam imao dovoljno vremena za navikavanje na novi režim ishrane.
Umjesto da "prestanete jesti", mnogo je pametnije kalorijski unos smanjivati za 100 ili 200 kalorija dnevno. To je sasvim dovoljno da kilograme skidate postepeno, a da to ne ostavi posljedice po vaše zdravlje i metabolizam.
I to je jedini način kako biti siguran da organizam ove postupke neće doživjeti kao "izgladnjivanje" i početi se svim silama opirati vašoj namjeri da smršate.
