Ribu jedemo „otkako je svijeta i vijeka". Najstarija zabilješka o ribi kao hrani Homo sapiensa stara je više od 380.000 godina. Ribu su izuzetno cijenili i stari narodi, Egipćani, Kinezi, Rimljani.
Najstariji recept za pripremu ribe dolazi iz Kine. Riječ je o mariniranom i začinjenom šaranu, a taj recept potjeće iz 1300. godine prije naše ere. Koliko je riba bila cijenjena kazuje podatak da je na jednoj aukciji u starom Rimu za dva živa crvena cipla plaćen iznos u visini današnjih 24 000 dolara!
Izvor dobrih masnoća
Riba je specifične građe jer je njen dom voda. Kosti su joj male i lagane, vezivno tkivo nježno a mišićno tkivo blijedo. Voda je zaslužna i za poseban okus ribe. Za taj profinjen okus zaslužne su i nezasićene masne kiseline.
Riba ima i karakterističan miris za koji je odgovoran spoj naziva trietilamin. No, osim što daje specifičan miris, trietilamin potiče izlučivanje enzima probave i olakšava probavljivost ove namirnice.
Poznato je da je riba odličan izvor bjelančevina. Te su bjelančevine lakše probavljive i bolje iskoristive od bjelančevina mesa i mlijeka. Zbog vrlo niskog sadržaja vezivnog tkiva i prirode bjelančevina koji su uglavom kratka mišićna vlakna, mala je vjerovatnost da će se nakon konzumacije ribe javiti osjećaj „težine" u želucu.
Riba je izvor esencijalnih, višestruko nezasićenih masnih kiselina koje organizam čovjeka ne može sam sintetizirati. Budući da su esencijalne masne kiseline neophodne za normalno funkcioniranje organizma, potrebno ih je unositi hranom. Ove masne kiseline, poznatije kao omega 3 kiseline, ujedno su nosioci povoljnih svojstava ribe.
Kao sastavni dio prehrane, riba doprinosi i sveukupnom unosu vitamina i, posebno, minerala. Izvanredan je izvor vitamina B3, B12, D i A te minerala kalcija, željeza, cinka, kalija, fosfora te jedan od najznačajnijih izvora selena.
Masnija je - zdravija
Posebno je interesantno da kod ribe uglavnom ne vrijedi postavka da je skuplje nužno i kvalitetnije. Često je ona jeftinija, plava riba, bogatija blagotvornim masnim kiselinama neophodnima za zdravlje.
Pravi primjer je prečesto podcjenjivana srdela, koja po nutritivnom profilu spada među visokovrijedne namirnice. Izrazito je bogata esencijalnim masnim kiselinama i bjelančevinama neophodnim za intelektualni rad i dobru koncentraciju.
Međutim, važno je naglasiti da masnija riba nije „manje zdrava". Štoviše, masna riba upravo zbog većeg sadržaja masnih kiselina osigurava više blagodati za zdravlje nego nemasna riba.
Prema dosadašnjim spoznajama, dnevni unos 250 mg omega 3 masnih kiselina dovoljan je za značajno smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Konzumacija masne ribe dva puta sedmično, kako to preporučuju nutricionisti, dat će značajan doprinos osiguravanju i poboljšanju općeg zdravlja.
Hrana za dobro zdravlje
Osobe koje redovito jedu ribu smanjuju svoj rizik od moždanog udara, depresije i mentalnog propadanja koje se dovodi u vezu sa starenjem. Međutim, daleko najveća blagodat koju nudi riba je ona za zdravlje srca i krvnih žila.
Studija naučnika sa Harvarda otkrila je kako redoviti umjereni unos ribe koja obiluje omega 3 masnim kiselinama smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti za 36 procenata.
Brojna istraživanja pokazala su da redovit unos ribe tokom trudnoće i dojenja ima blagotvoran učinak na zdravlje dojenčeta i majke. Posebna se važnost pridaje omega 3 masnim kiselinama i njihovom utjecaju na kognitivne sposobnosti djeteta te prevenciju kardiovaskularnih, malignih i hroničnih upalnih bolesti.
Preporuke kažu da bi u svrhu očuvanja zdravlja sedmično trebalo konzumirati barem dva puta po 170 grama ribe. Od toga, uputno je da barem jedna porcija bude „masna" riba poput lososa, skuše, haringe, srdele ili sabljarke, jer te vrste ribe sadrže najviše blagotvornih esencijalnih masnih kiselina.
Izgleda da se navedene preporuke iz godine u godinu sve više nastoje slijediti. Naime, prema izvještajima o potrošnji ribe, godišnja konzumacija po glavi stanovnika posljednjih godina globalno raste. Prema nekim prognozama, stabilizacija se očekuje kod postignutog unosa 40 do 60 kg ribe godišnje po glavi stanovnika.
Korist za starije osobe
Posebnu korist konzumacija ribe donosi osobama starije dobi. Tome u prilog govori istraživanje znanstvenika s Northeastern University koje je pokazalo kako osobe starije životne dobi koje češće konzumiraju ribu imaju veću gustoću kostiju od svojih vršnjaka.
Žene u postmenopauzi koje redovito jedu kuhanu ili pečenu ribu imaju za 30 posto manji rizik za srčani zastoj u odnosu na žene koje na isti način pripremljenu ribu jedu vrlo rijetko ili nikada, otkriva istraživanje objavljeno u časopisu Circulation - Heart Failure. Pri tome, plava riba ima znatno snažnije djelovanje na očuvanje zdravlja u odnosu na bijelu ribu.
Koliko ribe jedemo?
U Grčkoj se troši 21 kg ribe po glavi stanovnika, Italiji 24 kg, Francuskoj 33 kg, Španiji 44, Portugalu 57, a na Islandu nedostižnih 90 kg ribe. U našoj zemlji troši se znatno manje od 7,1 kilograma ribe po stanovniku, koliki je prosjek u susjednoj Hrvatskoj
