Stručnjaci za ishranu smatraju da šećeri ne bi trebali činiti više od 5 posto ukupne dnevno potrebne energije. Nije riječ samo o šećeru uz čaj ili kafu, već i o onom u raznim vrstama "zdrave hrane" (musli, voćni jogurt, različiti zdravi slatkiši itd.) pa unos jedne takve namirnice možda može zadovoljiti cjelodnevnu potrebu organizma.
Ali nije u pitanju isključivo čist, bijeli ili žuti, šećer. Osim saharoze, tu su i glukoza, fruktoza, maltoza, kukuruzni sirup, hidrolizirani skrob, invertirani šećerni sirup i melasa. Sve su to vrste šećera koje se na različite načine upotrebaljavaju u proizvodnji hrane koju svakodnevno konzumiramo.
Prema starosnoj dobi čovjeka, tabela dnevnih vrijednosti unosa šećera treba izgledati ovako:
- Odrasli: ne više od 30 grama (7 kockica) šećera.
- Djeca između 7 i 10 godina: ne više od 24 grama (6 kockica) šećera.
- Djeca između 4 i 6 godina: ne više od 19 grama (5 kockica) šećera.
- Za djecu mlađu od 4 godine ne postoje definirane vrijednosti, ali se preporučuje izbjegavanje zaslađenih pića i hrane u koju je dodat šećer.
Ove količine odnose se na slobodne šećere, dakle one koji se hrani dodaju u procesu proizvodnje, kao i na šećere prisutne u medu, sirupima i voćnim sokovima.
Šećeri koji se nalaze u mlijeku, voću i povrću ne smatraju se slobodim šećerima i na njihov unos nije neophodno obraćati posebnu pažnju
NAPOMENA
Šećeri koji se nalaze u mlijeku, voću i povrću ne smatraju se slobodim šećerima i na njihov unos nije neophodno obraćati posebnu pažnju. Ovi šećeri su, međutim, uračunati u ukupne količine šećera navedene na deklaracijama proizvoda koji ih sadrže.
