Dok su pripremali ispite, četvero studenata Seada Delić, Kerim Durak, Haris Klisura i Alen Ramić došli su na ideju da urade nešto sasvim novo. Naime, oni izrađuju torbice od drveta, a ideja je nastala iz zajedničke ljubavi studenata prema inovaciji, dizajnu i bh. tradiciji. Jedan od njih Alen Ramić za "Avaz“ je ispričao kako je tekla realizacija ideje "Alsea Bags“.<h2>Glavni element</h2>Inspirirani prirodnim materijalima, odlučili su da drvo bude glavni element njihovog dizajna.- Željeli smo stvoriti proizvod koji je i estetski i funkcionalan, unikatne torbe koje odišu domaćom proizvodnjom i ručnim radom. Proces realizacije naše ideje započeo je sasvim spontano, između predavanja i priprema za ispite, dok smo skicirali dizajne i istraživali tržište - kazao je Ramić.Ono što je počelo kao studentski projekt ubrzo je preraslo u ozbiljan poduhvat. Iako su tek prije dvije sedmice izašli na tržište, mjesecima su radili na svakom detalju.

- Trudili smo se da osmislimo dizajn koji je jedinstven, funkcionalan i privlačan. Naše torbe su izrađene od pažljivo odabranih drvenih materijala, domaćeg porijekla. Koristimo kombinaciju različitih vrsta drveta (jasen, hrast, orah...), što torbama daje jedinstven izgled i teksturu.Osim drveta, koristimo i dodatne materijale, poput visokokvalitetne eko-kože i platna, kako bi torbe bile i estetski i funkcionalno privlačne - objasnio je Ramić.<h2>Modni dodaci</h2>Drvo je centralni materijal u njihovom dizajnu, jer im je, kako kaže, cilj bio povezati prirodne elemente s modernim dizajnom, ali ujedno i promovirati održivu proizvodnju.- Naši planovi uključuju širenje proizvodnje i uvođenje novih modela. Osim klasičnih modela torbi, razmišljamo i o uvođenju drugih modnih dodataka od drveta, koji će upotpuniti naš brend - naveo je Ramić.Dugoročno gledano, dodao je, cilj im je proširiti prisutnost na međunarodnom tržištu i predstaviti proizvode kao unikatne, kvalitetne i ekološki prihvatljive. Zahvalni su svima koji podržavaju ovu jedinstvenu priču i ističu da uz njih mali brend svakodnevno raste, a njihove proizvode možete pogledati na društvenim mrežama Facebook i Instagram.

Proces realizacije naše ideje započeo je sasvim spontano, između predavanja i priprema za ispite, kazao je Ramić

Alen Ramić o jedinstvenom projektu za "Avaz": Inovativni studenti osmislili drvene torbice

Prva transplantacija srca u BiH pokazala je visoku stručnost i posvećenost naših ljekara i medicinskog osoblja i predstavlja izuzetan medicinski uspjeh i veliki korak naprijed.&nbsp;Transplantaciju srca Aldinu Hajdareviću (44) obavio je nedavno tim ljekara Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, s prof. dr. Nermirom Granovom na čelu, koji je o ovom poduhvatu ekskluzivno govorio za "Avaz“.<h2>Promjenjiv broj</h2>Aldin Hajdarević dobio je srce od Rijada Heldovca iz Zavidovića, 21-godišnjaka koji je preminuo od posljedica povreda zadobivenih u teškoj saobraćajnoj nesreći. Njegova velikodušna porodica je, i pored svoje ogromne boli, odlučila Rijadovim organima spasiti živote drugim osobama. Donirali su njegovo srce i oba bubrega.- Pacijent je dobro, dolazi redovno na kontrole, uzima terapiju, veseo je i zadovoljan, a život mu se promijenio iz temelja. Što se tiče hirurškog dijela, sad uzima imunoterapiju, lijekove koji njegov imunitet usporavaju kako ne bi reagirao protiv srca kao stranog tijela i odbacio ga - kazao je dr. Granov.

Objasnio je da su u pitanju imunosupresivni lijekovi koje Hajdarević mora uzimati doživotno, ali da će, kako se nadaju, moći s ovim srcem živjeti i više od 30 godina.- Ako se desi da organizam odbaci srce, onda se mijenja pristup. To su složeni algoritmi, gdje se gledaju brojne varijable, pa je teško približiti sve varijante koje se mogu desiti. Prema našim pokazateljima, zasad je sve uredu, a dugotrajnost ovisi o tome hoće li se ikada desiti odbacivanje - istaknuo je dr. Granov.Po pitanju lista za transplantaciju srca, naveo je da se one iz dana u dan mijenjaju.- Nekada smo znali imati više od 30 pacijenata, nekad i 50, ali u slučaju nedostatka donora, oni nerijetko vrlo brzo izgube bitku za život. U ovom trenutku, mislim da imamo oko 15 pacijenata za transplantaciju srca - naveo je dr. Granov.<h2>Najteža grupa</h2>Nikada se ne zna, dodao je, hoće li ovi pacijenti doživjeti jutro, jer je to najteža grupa pacijenata.- Mi imamo programe gdje ugrađujemo mehaničku cirkulatornu potporu i na taj način produžimo život tim pacijentima, tačnije premoštavamo vrijeme da bi mogli dočekati srce. Na listi imamo momka koji od 2019. godine ima ugrađen aparat i čeka na srce - objasnio je dr. Granov.Također, kazao je, srce se može osigurati samo kadaveričnom transplantacijom te se pacijentima ne mogu dati prognoze. Kada unesrećena osoba izgubi bitku za život, dodao je, i doktori procijene da je nastupila moždana smrt, a da drugi organi funkcioniraju, to je put kojim se dolazi do doniranja.- Neizvjesno je sve to, jer, osim uvjeta koji moraju biti ispunjeni, porodica treba donijeti odluku da donira organe kako bi se spasio život nekoj drugoj osobi - zaključio je dr. Nermir Granov.<h2>Novi život</h2>Transplantacija srca ne samo da podiže standarde u medicinskoj praksi već nudi i novu nadu pacijentima s teškim srčanim oboljenjima.&nbsp;Za mnoge od njih, ovakva intervencija može značiti razliku između života i smrti, pružajući im šansu za novi, kvalitetniji život.<h2>Razvijanje svijesti</h2>- Ovdje nisu bitni pojedinci, ja sam samo jedan mali dio velikog sistema, gdje stvarno mnogo ljudi radi u lancu.&nbsp;Mi kao zajednica moramo da utječemo na razvijanje svijesti i mijenjanje mišljenja ljudi kako bi se odvažili i donirali organe, jer, vjerujte, velika većina će radije da ga zakopa nego da spasi nekog drugog.&nbsp;Kada se ta humanost pokaže i kada svako pođe od sebe, onda ćemo i kao zajednica i kao društvo biti napredniji - istaknuo je dr. Granov.

Aldin Hajdarević je dobro, dolazi redovno na kontrole, uzima terapiju, veseo je i zadovoljan, a život mu se promijenio iz temelja

Doktor Nermir Granov za "Avaz": Još 15 pacijenata čeka novo srce

U Bratuncu je prije nekoliko godina otvorena Javna kuhinja za bebe, a o njihovim potrebama za „Avaz“ je govorila Aida Sadiković-Mehonić, osnivačica Udruženja „Obraduj nekoga“ iz Bratunca. Kako kaže, trenutno imaju 60 korisnika koji redovno dobivaju osnovni paket hrane, odnosno mlijeko i pakete prehrane za bebe.<h2>Hrana za bebe</h2>Sadiković-Mehonić istaknula je da je najveća potreba upravo za mlijekom koje je standardni dio paketa.- Mlijeko se dijeli svaki dan, kako u našoj kuhinji tako i kroz pakete za bebe iz Sarajeva, ali i iz cijele BiH, s obzirom na to da mi i terenski svakodnevno posjećujemo bebe u stanju socijalne potrebe - kazala je Sadiković-Mehonić.Također, dodala je da su im potrebne kašice, te palenta, riža, griz, baby biskviti i slično, ali, napominje, u paketima se nalaze i ostale nekvarljive namirnice za ostatak porodice.- Osim redovnih korisnika, gotovo 120 je onih kojima je pomoć povremeno potrebna, tačnije kada su u pitanju neke specifične donacije ili kada imamo više mlijeka i slično. U Sarajevu najmanje radimo jer postoji porodiljska naknada koja zaista mnogo znači u brizi za dijete, a tamo nam se za pomoć pretežno javljaju ljudi koji su tek došli i nemaju boravak od tri godine da bi ostvarili te neke beneficije koje vlast daje. To je što se tiče Sarajeva, ali napominjem da mi i iz Sarajeva pakujemo pakete za ZDK, SBK, za krajeve gdje je daleko teža situacija, možda čak i u odnosu na Podrinje - navela je Sadiković-Mehonić.<h2>Potrebe liječenja</h2>Kada su u pitanju djeca s dijagnozama, Udruženje „Obraduj nekoga“ pomaže plaćanjem potrebnih usluga.- Najčešće su to usluge tretmana kod logopeda, pogotovo u selima gdje djeca nemaju mogućnost da u okviru svoje zajednice imaju tretmane, tako da moraju putovati u veće gradove. U tom slučaju mi provodimo akcije kako bi im pomogli pokriti troškove prijevoza, jer pretežno podliježu svi zdravstvenom osiguranju, tako da ne plaćaju same tretmane, osim ako nije baš nešto specifično što zahtijeva privatni tretman - kazala je Sadiković-Mehonić za „Avaz“.<h2>Donacija lijekova</h2>Što se tiče lijekova, u jesen i na proljeće imamo akciju koja se zove „Lakše kroz prvu prehladu“. U tom periodu najveća je potreba za sirupom paracetamolom, D-kapima, fiziološkim otopinama, setovima za čišćenje nosa i sličnim stvarima - istaknula je Sadiković-Mehonić.Od jednog našeg paketa za bebe jede cijela porodica&nbsp;

U paketima se nalaze i ostale nekvarljive namirnice za ostatak porodice, kazala je Sadiković-Mehonić

Sadiković-Mehonić: Pomažu u transportu do ljekara

Osnivačica Udruženja „Obraduj nekoga“ Aida Sadiković-Mehonić za "Avaz": Javnoj kuhinji za bebe najpotrebniji mlijeko i kašice

Rano jutros u blizini Srebrenika, oko 09:10 sati na magistralnom putu M1.8, u mjestu Behrami, došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj ima povrijeđenih.Učestvovala su 2 putnička vozila i vozilo Hitne pomoći. Ovo je potvrđeno za portal "Avaza" iz operativnog centra MUP TK.- U ovoj nesreći povrede su zadobile dvije osobe koje su prevezene u JZU JKC Tuzla - kazali su nam iz MUP-a TK.Na mjestu događaja su policijski službenici PS Srebrenik i istražitelji OKP PU Srebrenik. O događaju je upoznat dežurni tužilac KTTK-a, po čijem nalogu se vrši uviđaj koji je u toku. Od 09:55 na pomenutoj lokaciji saobraćaj je u potpunosti obustavljen radi uviđaja.

Učestvovala su 2 putnička vozila i vozilo Hitne pomoći

Saobraćajna nesreća u Srebreniku: Ima povrijeđenih

Većina roditelja, posebno majki, u nekom momentu odgoja djeteta je mogla da čuje kako dijete ne smije puno da se nosi, da se ne navikava na ruke, previše veže i slične savjete. Međutim, važno je da dijete ostvari emocionalnu vezu s roditeljima, a ta veza se naziva upravo privrženost, prema Bolbijevoj (Bowlby) teoriji privrženosti.<h2>Održavanje bliskosti</h2>Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz" je pričala o toj teoriji i objasnila da se ona očituje u traženju i održavanju bliskosti djece sa roditeljima, naročito u stanju stresa.&nbsp;- Razvoj privrženosti zavisi od osjetljivosti roditelja na djetetove potrebe, ali i od temperamenta djeteta. Bolbi je svoje stavove potkrijepio istraživanjima. Jedan od eksperimenata sastojao se od opažanja ponašanja majke i djeteta u sobi punoj igračaka. Pokazalo se da postoje djeca koja su nesigurno privržena i koja nikad nisu napuštala majčino krilo, čak ni onda kada bi ih nešto jako zainteresiralo, dok su druga djeca odlazila od majke i ne bi se vraćala duže vremena. Također, postojala su djeca koja su u početku bila blizu majke, a zatim bi se odlazila igrati. Redovno su se osvrtali da vide gdje je majka. Kada bi je ugledali, nesmetano su se nastavljali igrati. Na osnovu ovog eksperimenta formulisana su četiri osnovna tipa privrženosti - objasnila je Bulić. Kako kaže, postoji sigurna privrženost, a u tom slučaju&nbsp; privržena djeca su uznemirena pri odvajanju od majke. Pri ponovnom susretu, ističe, ona trče roditelju u zagrljaj i njihovo ih prisustvo tješi, umiruju se i nastavljaju igru i istraživanje.&nbsp;- Komunikacija je topla i nježna, prisutno je obostrano ispoljavanje i uvažavanje emocija. Iako postoje periodi osciliranja (nijedna kategorija nije isključiva), dominatan je djetetov osjećaj da mu je roditelj dostupan i uvijek tu za njega. Sigurna privrženost omogućava kvalitetniji odnos sa vršnjacima i uspješan razvoj socijalnih vještina. Ova djeca imaju više samopouzdanja, poslušnija su i manje su agresivna - kazala je Bulić.<h2>Osjećaj odbačenosti</h2>U slučaju nesigurne (izbjegavajuće) privrženosti, objasnila je,&nbsp; djeca nakon odvajanja ne prilaze roditelju, koji također ne prilazi djetetu. I roditelj i dijete se osjećaju odbačenima.&nbsp;- Iako dijete djeluje nezainteresirano, iznutra je vrlo uznemireno, ali to ne pokazuje. Mnogo više vremena mu je potrebno da se umiri od sigurno privrženog djeteta. Između roditelja i djece nema bliskosti i roditelj izbjegava suočavanje sa djetetovim emocijama. Na taj način dijete gradi osjećaj da roditelj nije tu za njega i uči tako živjeti. Ovakva djeca pokazuju manje inicijative i kasnije izbjegavaju bliske emocionalne veze. U odrasloj dobi pokazuju strah od intimnosti - navela je Bulić.Ambivalentna privrženost je kada djeca pokušavaju na sve načine da spriječe odvajanje od roditelja.&nbsp;- Kada roditelj ode plaču za njim, a dok je prisutan su izuzetno “ljepljiva“. Roditelj teško uspije umiriti ovakvo dijete. Premda ovakav odnos djeluje kao blizak, zapravo to nije. Roditelji su emotivno nedostupni ili ne odgovaraju na adekvatan način na djetetove potrebe. Nekad zadovoljavaju djetetovu potrebu za blizinom, a nekad ne. Ovakva djeca su često nepovjerljiva prema drugima, čak iako su roditelji prisutni. Zahtjevnim ponašanjem, plačem i ucjenama dijete pokušava da „natjera“ roditelja da mu se posveti. Ovakva djeca su često nesigurna i bojažljiva - objasnila je Bulić.

<h2>Neočekivano ponašanje</h2>Kako kaže, kod dezorganizirane privrženosti moguće je da djeca uopšte ne pozdrave roditelja kada ga vide, ali je isto tako moguće da mu potrče u zagrljaj. - Ova djeca se najčešće ponašaju neočekivano jer su kroz život naučila da očekuju iznenadne promjene ponašanja (udarce, vrijeđanje, ignorisanje, i sl.). Nemaju uhodan obrazac ponašanja. Ovakva djeca su najčešće traumatizirana ili su žrtve nasilja - istaknula je Bulić.Bolbijeva istraživanja su dala veliki doprinos razumijevanju važnosti kvalitetnog odnosa roditelja sa djecom. Također, Bolbijeva istraživanja su doprinijela tome da se hospitalizirana djeca ne odvajaju od svojih roditelja. Odnos sa roditeljima ili primarnim figurama privrženosti u ranoj dobi ima veliki uticaj na kasnije emotivne veze u odrasloj dobi. Na osnovu najranijih iskustava dijete gradi sliku o sebi kao značajnoj jedinki, a o majci/ocu kao o sigurnoj bazi sa kojom je svijet sigurno i lijepo mjesto. Ako to izostane, to remeti djetetov normalni razvoj i povjerenje u svijet izostaje.- Nijedna privrženost nije nepromjenjiva i konstantna. Ukoliko dijete kroz odraslu dob dobije dovoljno ljubavi i emocionalne dostupnosti, moguće je da se „otvori“ i sigurno poveže. Sa druge strane, djeca koja rano izgube svoju sigurnu bazu mogu postati nesigurno privržena za one osobe koje su im trenutno u životu - zaključila je psihologinja Nurka Bulić.

Bolbijeva teorija se očituje u traženju i održavanju bliskosti djece sa roditeljima, naročito u stanju stresa, kazala je.

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Vrste privrženosti između roditelja i djece

U Sanskom Mostu jutros je došlo do stravičnog ubistva nekoliko ljudi u zgradi koju koriste Mješovita srednja škola Sanski Most i Gimnazija Sanski Most.&nbsp;Radi se o uposlenicima, a pucao je pomoćni radnik, koji je potom pokušao presuditi i sebi. Trostruki ubica Mehemed Vukalić prevezen je na UKC RS. - Pacijent je u Urgentni centar UKC-a Republike Srpske dovezen s prostrijelnom ranom grudnog koša. Pacijent je svjestan i trenutno su dijagnostičke procedure u toku te je planiran operativni zahvat. Sve dalje prognoze su krajnje preuranjene - potvrđeno je za "Avaz" iz UKC-a RS.Podsjećamo, jutros su ubijeni direktor Gimnazije Sanski Most, profesorica engleskog jezika i sekretarica škole.

 Pacijent je svjestan i trenutno su dijagnostičke procedure u toku te je planiran operativni zahvat, naveli su iz UKC-a RS

Mjesto stravičnog događaja u Sanskom Mostu

Iz UKC-a RS za "Avaz": Poznato u kakvom je stanju trostruki ubica iz Sanskog Mosta

Nakon jutrošnje pucnjave u srednjoj školi u Sanskom Mostu prilikom koje su tri zaposlenika izgubila život, a jedna osoba ranjena, strani mediji su podijelili vijest na svojim zvaničnim stranicama.Britanski <a href="https://www.mirror.co.uk/news/world-news/breaking-bosnia-school-shooting-gunman-33506880">Mirror</a> je odmah izvijestio o pucnjavi, a naknadno su ubacili nove informacije.Vijest su podijelili i <a href="https://www.reuters.com/world/europe/three-dead-one-wounded-shooting-school-western-bosnia-local-media-report-2024-08-21/">Reuters</a>, <a href="https://apnews.com/article/bosnia-school-shooting-employee-8047c11fda2bb9bcee0a9d25c903072f">AP News</a>, <a href="https://www.washingtonpost.com/world/2024/08/21/bosnia-school-shooting-employee/7f979318-5fa6-11ef-ae22-cef4d8785d67_story.html">Washington Post</a>, <a href="https://www.dailymail.co.uk/news/article-13764729/bosnia-school-shooting-three-employees-dead-sanski-most.html">Daily Mail</a>.

Troje je ubijeno, a jedna osoba povrijeđena

Škola u Sanskom Mostu gdje se dogodio masakr

Strani mediji prenijeli vijest o pucnjavi u Sanskom Mostu: Slučaj je šokirao svijet

Nakon odluke Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS da se zatvaraju internat u Zavodu "Mjedenica“ i Radionice za radnu okupaciju, pozivajući se na nova Pedagoška pravila, direktorica Zavoda Zumreta Jeina im je uputila dopis.U razgovoru za "Avaz“ kazala je da se duboko u sebi nadaju da do zatvaranja neće doći.<h2>Sistemsko rješenje</h2>Broj djece koji je smješten u internatu je 11, u radionicama 28, a nastavu ove godine je završilo 112 učenika, dok je djece predškolske dobi u vrtiću bilo 24.- U četvrtak popodne smo preuzeli privremeno rješenje od Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS dok oni ne nađu sistemsko rješenje. Naš zadatak je da pripremimo sve za djecu u internatu i njihov dolazak, samim tim i nastavak školovanja. Dakle, što se tiče internata, napravljen je pomak ovim privremenim rješenjem – kazala je Jeina.Kako kaže, kada je riječ o radionicama, tu još ništa nisu riješili i iskreno se nadaju da će naći sluha da to riješi, kako se ne bi zatvorile.

- Mi u ovom trenutku sve radimo i trudimo se da bar ovaj kratki period do početka nove školske godine tu ideju o zatvaranju potisnemo. Nemamo alternativu, ovo je nešto što je njima potrebno i što je već dugo postojalo, tako da ja duboko vjerujem da će se naći način da se to reguliše. Znači, mi imamo sve što nam je potrebno za rad radionica, nama samo treba da se pravno sve na neki način reguliše – objasnila je Zumreta Jeina, direktorica Zavoda "Mjedenica“.Ističe da bi bila velika šteta za korisnike i njihove porodice da se ova situacija ne riješi u što kraćem roku.<h2>Najbolji interes</h2>Kada je riječ o školi i vrtićima, navodi da zasad nemaju nikakva ograničenja i da se nadaju da će nastaviti s normalnim radom.Iz Ministarstva navode da pitanje internatskog smještaja djece s poteškoćama, kako bi se riješilo kvalitetno i u najboljem interesu djece, treba biti delegirano, prije svega, resorima zdravstvene i socijalne zaštite.O pitanju dnevnih radionica s odraslim osobama, navode da pitanje brige i okupacionih terapija odraslih osoba i osoba koje nisu učenici Zavoda nije moguće propisati aktima koji uređuju oblast odgoja i obrazovanja, niti su dnevne/radno-okupacione radionice prepoznate kao oblik odgojno-obrazovnog rada.<h2>Hitno rješenje</h2>- Iz vlade nam je rečeno da se trude da to hitno riješe, a ja trenutno nemam nikakvih konkretnih informacija. Nama je samo potrebno da se to što riješi u što kraćem vremenskom roku kako bismo mogli da se pripremimo za početak nove školske godine – kazala je Jeina.Iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS naveli su da je u njihovoj nadležnosti obrazovni proces, ali ne i smještaj učenika.&nbsp;

Nemamo alternativu, ovo je nešto što je njima potrebno i što je već dugo postojalo, tako da ja duboko vjerujem da će se naći način da se to reguliše

Direktorica Zavoda Zumreta Jeina za "Avaz": Korisnicima "Mjedenice" potrebno hitno rješenje 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je epidemiju majmunskih boginja, koja je uzrokovala smrt više od 450 ljudi u Demokratskoj Republici Kongo, a registriran je i slučaj u Švedskoj.Majmunske boginje (mpox) su virusna bolest, mogu se širiti bliskim kontaktom, a izazivaju simptome nalik gripi, koji uključuju groznicu, glavobolju, bolove u mišićima i karakterističan osip koji se može pojaviti na licu, rukama, stopalima i drugim dijelovima tijela.<h2>Dvije vrste</h2>Infektolog Denis Žepić za "Avaz“ je opisao šta bi mogli očekivati i kako se zaštititi od zaraze.- Što se tiče majmunskih boginja, nikad se ne može garantirati da je importacija nemoguća. Ljudi putuju mnogo, a pogotovo uz avionski prijevoz, iz Afrike se vrlo brzo dođe u Bosnu i Hercegovinu - kazao je Žepić.Ističe da postoje dvije vrste vakcina koje se daju, a tok bolesti ovisi o tome nalazi li se osoba u rizičnoj skupini.- Ova bolest u većini slučajeva prolazi bez nekih posebnih komplikacija, ali kod ljudi s oslabljenim imunitetom može rezultirati smrtnim ishodom - objasnio je Žepić.Postoje dvije glavne vrste virusa Clade 1 i Clade 2. Vanredna situacija u javnom zdravstvu koja je proglašena 2022. godine bila je uzrokovana relativno blagom varijantom Clade 2. Međutim, sada se širi mnogo opasnija varijanta Clade 1, koja je u prethodnim epidemijama uzrokovala smrt.- Kada pričamo o mjerama prevencije, jedna od stvari koje možemo uraditi je pripaziti da se u ovoj situaciji ne putuje na egzotična mjesta. Također, ukoliko poznajete osobe koje su putovale u te krajeve, izbjegavati kontakte barem dok ne prođe vrijeme inkubacije. Ukoliko bi se virus na našim prostorima pojavio, ne preostaje ništa drugo osim vakcinacije - objasnio je infektolog Denis Žepić.<h2>Pravovremena reakcija</h2>Ova situacija izazvala je veliku zabrinutost s obzirom na to da se brzo širi i prijeti da se raširi na drugim kontinentima, podsjećajući na COVID-19.- Najbolji način da spriječite širenje virusa majmunskih boginja je izbjegavati kontakt sa zaraženim životinjama (bolesnim ili uginulim životinjama), izbjegavati kontakt s posteljinom i drugim materijalima kontaminiranim virusom, uz temeljitu termičku obradu hrane koja sadrži životinjsko meso ili dijelove životinja, često pranje ruku sapunom i vodom, izbjegavanje kontakta s osobama koje bi mogle biti zaražene virusom - naglasio je Žepić.Prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u 2022. godini registrirano je devet slučajeva majmunskih boginja na našem području. Od tada nije bilo novih registriranih slučajeva. Proglašenjem epidemije u Evropi 2022. godine pojačan je epidemiološki nadzor. Te godine bolest se dominantno prenosila spolnim kontaktom, iako ovaj način prijenosa nije najčešći oblik.<h2>Zaštititi se</h2>U slučaju pojave oboljenja nositi masku koja pokriva usta i nos, zatim čistiti i dezinficirati površine koje se često dodiruju. Zdravstveni radnici moraju koristiti adekvatnu ličnu zaštitnu opremu (PPE) u toku njege osoba zaraženih virusom.

Izaziva simptome nalik gripi, koji uključuju groznicu, glavobolju, bolove u mišićima

Infektolog Denis Žepić pojašnjava za "Avaz": Koliko su opasne majmunske boginje

Kada su u pitanju tradicionalna jela, BiH ima čime da se ponosi, a ćevapi su nezaobilazna stavka u okviru posjete našoj zemlji. Početkom 2019. ćevabdžinica "Hari“ je, u sklopu Dana općine Travnik, pripremila najveću porciju u BiH od čak 2.160 ćevapa, a onda je ćevabdžinica "Imperia“ iz Živinica oborila rekord s 2.499 ćevapa. Međutim, postavljen je novi rekord u livanjskoj ćevabdžinici "Kula“, u okviru ovogodišnjeg "Livanjskog ljeta“, a za to je zaslužan mladi Livnjak Vilim Rubić.<h2>Duga procedura</h2>Vilim Rubić je za "Avaz“ ispričao kako su došli na tu ideju i šta je bilo najteže u procesu pripreme.- Prije godinu i nekoliko mjeseci otvorili smo ćevabdžinicu "Kula“ pa smo, tražeći najbolju lokalnu reklamu, a i kako bi počastili sugrađane, došli na ovu ideju. Odlučili smo da oborimo dosadašnje rekorde - kazao je Rubić.

Ističe da je ukupno njih osam radilo na pripremi ove porcije, šest roštiljdžija i dvije pomoćnice, a potrošili su 67 kilograma mesa i napravili otprilike 2.680 ćevapa.- Razmišljali smo da se prijavimo za Ginisovu knjigu rekorda, ali smo malo zakasnili jer smo vidjeli da se treba aplicirati u Londonu i platiti komisija, pošto to nije jedan od atraktivnih rekorda. Imali smo namjeru, ali njihova procedura je malo duža, što se nije poklopilo s našim rokovima za izradu - naveo je Rubić.On se s porodicom vratio iz Njemačke nakon što su tamo proveli 10 godina. Kaže da su zadovoljni te da nimalo ne žale zbog povratka.- Otišli smo s ciljem da ostanemo nekoliko godina, tako da smo odlučili da se vratimo i otvorimo ćevabdžinicu, što nam je zapravo bio plan odranije - objasnio je Rubić.<h2>Počastili građane</h2>Kako kaže, najteže je bilo pripremiti lepinu i to je bio veći podvig od pečenja samih ćevapa, jer je bila promjera 1,80 metara.

- Što se tiče samog pečenja, išlo je glatko i spremili smo ih u roku od 40-ak minuta. Na koncu smo počastili sve građane ćevapima i pićem te se sve pojelo za 20 minuta i još je falilo, mogli smo još 2.000 ćevapa spremiti i podijeliti - zaključio je Rubić.<h2>Isprobavao recepte</h2>Rubić je učio od iskusnih kuhara i majstora grila, zajedno sa svojim zaposlenicima. Također je isprobavao recepte sve dok nije postigao ono što je želio, a to je kvalitetan i ukusan livanjski ćevap.

Ukupno nas je osam radilo na pripremi ove porcije, šest roštiljdžija i dvije pomoćnice, a potrošili smo 67 kilograma mesa, kazao je Rubić

Veliki podvig ćevabdžinice "Kula": Livnjak Vilim Rubić ispekao 2.680 ćevapa

Jučer i danas je održano više sastanaka na kojima je dogovoren hodogram ukidanja listi čekanja za onkološke pacijente, saznaje portal "Avaza".Kako saznajemo, trojka će inicirati hitnu izmjenu propisa na nivou Federacije kojim bi se omogućilo aktivnije učešće kantona i Kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja.&nbsp;- Istovremeno, Skupština KS će početkom septembra održati hitnu sjednicu na kojoj će naložiti ZZO KS da hitno iznađe sredstva za sve onkološke pacijente s područja KS - tvrdi naš izvor.&nbsp;Plan je da do kraja septembra budu ukinute liste čekanja za onkološke pacijente.Podsjetimo, u KS, kako je nedavno saopćeno, više od 9.000 pacijenata nalazi se na listama čekanja za radiološke pretrage.

Jučer i danas održan niz sastanaka o ovoj temi, a o svemu će se u toku dana oglasiti nadležni

Dogovoren hodogram ukidanja listi čekanja za onkološke pacijente u Kantonu Sarajevo

Krajem prošlog mjeseca, Alma Bejzić iz Sarajeva, majka jednogodišnje djevojčice, za portal „Avaza“ ispričala je da se njena kćerka kući iz vrtića "Bonum - skriveno blago" vratila s 14 ugriza. Kako je pojasnila, djevojčica bila u vrtiću te je oko 17 sati Almin suprug otišao po dijete.<h2>Potražili pomoć</h2>Otac je kazao da je djevojčica taj dan u vrtić došla u haljinici bez rukava, a vaspitačice su joj obukle majicu preko kako bi se prikrile povrede koje su primijetili tek kad su došli kući.&nbsp;&nbsp;Roditelji su odmah potražili liječničku pomoć, a on je nakon pregleda djeteta pozvao policiju. Ovaj slučaj je tako dospio i do institucija te je iz tog razloga u vrtiću izvršen inspekcijski nadzor.<h2>Izvještaj inspekcije</h2>Kontaktirali smo&nbsp;Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove koja nam je ustupila izvještaj nadzora.- Postupajući kantonalni prosvjetni inspektor je dana 01.08. i 02.08.2024. godine izvršio usmjereni inspekcijski nadzor u PREDŠKOLSKOJ USTANOVI ,,BONUM” SARAJEVO-Podružnica Vrtić Skriveno blago na Ilidži, te u okviru svojih ovlaštenja, između ostalog utvrdio, da je broj radnika i profil stručne spreme radnika u odgojnoj grupi djece uzrasta od 1 godine do 3 godine u suprotnosti sa članom 15.stav (1) i (3) Odluke o pedagoškim standardima i normativima za predškolski odgoj i obrazovanje. S obzirom na to postupajući inspektor je prema Predškoloskoj ustanovi ,,BONUM” Sarajevo- podružnica Vrtić Skriveno blago i odgovornom licu djelovao odgovarajućom upravnom mjerom.Istovremeno, postupajući po službenoj dužnosti, kantonalni prosvjetni inspektor prijavu je proslijedio i Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo koje u skladu sa članom 40. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo (,,Službene novine Kantona Sarajevo” br.26/8, 21/9, 33/21 i 31/22) vrši stručni nadzor nad radom predškolskih ustanova - odgovorila je za "Avaz" Vildana Brdarić-Vranj, stručni savjetnik za informisanje KUIP.Član 15. govori o broju i spremi radnika, te je njime određeno da za uzrast djece od 6 mjeseci do 3 godine, u grupama trebaju biti angažovana po dva radnika i to jedan odgajatelj i jedna medicinska sestra, ili dvije medicinske sestre.

Utvrđeno ko je kriv što je beba izgrizena, na što su roditelji ukazali prije 15 dana

Kantonalna inspekcija izvršila nadzor vrtića "Bonum": Evo šta je pokazao izvještaj

Stefano Ellero, šef Odljeljenja za saradnju Delegacije EU u BiH, govorio je za "Avaz" o tome koliko je Evropska unija do sada uložila novca u izgradnju vjetroelektrana i imaju li planova za nove projekte, te zašto su obnovljivi izvori energije važni za građane BiH.Kompletnu izjavu pogledajte u videoprilogu.

Koliko je Evropska unija do sada uložila novca u izgradnju vjetroelektrana

Stefano Ellero za "Avaz": Zašto su obnovljivi izvori energije važni za BiH

Na magistralnom putu M-17 na potezu prema Hercegovini, ponovo su zabilježene višekilometarske kolone vozila.Podsjećamo, ranije smo pisali da je posebno kritična dionica na ulazu u Mostar gdje se formiraju kolone vozila zbog semafora koji su krajem aprila postavljeni kao privremeno rješenje.Radi se o raskrsnici koja je označena kao crna tačka, zbog velikog broja saobraćajnih nesreća koje su zabilježene na tom dijelu, a koje su nerijetko završavale i tragičnim ishodom.JP „Ceste Federacije BiH“ su za to područje izradile najpovoljnije tehničko rješenje, a to je raskrsnica u dva nivoa s tunelom za promet koji ide iz urbanog dijela Mostara (M-17.4) prema Sarajevu (M-17), te kružnim tokom u nivou postojeće raskrsnice.Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na tom lokalitetu, nadležni u Gradskoj upravi Mostara su postavili semafore kao privremeno rješenje, što se, očito, pokazalo kao promašaj.

Radi se o raskrsnici koja je označena kao crna tačka, zbog velikog broja saobraćajnih nesreća koje su zabilježene na tom dijelu

Isto mjesto, ista priča: Na ulazu u Mostar ponovo kilometarske kolone

Sutra se navršava godina dana od brutalnog ubistva Nizame Hećimović iz Gradačca koje je potreslo cijeli region. Nju je svirepo ubio nevjenčani suprug Nermin Sulejmanović koji je taj čin snimao i prenosio uživo.Danas su kolegice iz firme "Kula" ispred radnika otišle na njen mezar i odale počast polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe, a jučer je proučen Tehvid u džamiji.Pored njihovog, na mezaru se nalazi i cvijeće njene kćerke sa kratkom, tužnom porukom "Volim te mama".Među građane Gradačca uvukao se tihi nemir, šok koji još ne jenjava, ali i ogromna tuga. Još uvijek se čekaju odgovori na neka nerazjašnjenja pitanja, ali njeni prijatelji, sugrađani i kolege, kada se spomene Nizama, sa žalom govore kako je bila izuzetno fina, dobra, prelijepa i svima draga.

Pored njihovog, na mezaru se nalazi i cvijeće njene kćerke sa kratkom, tužnom porukom "Volim te mama"

Nizami Hećimović kolege iz "Kule" odale počast: Položili cvijeće na mezar

Redakciji "Dnevnog avaza" javio se svjedok teške automobilske nesreće na Majevici koji tvrdi da priča koju nam je Hamza Duvnjaković iz Lukavca ispričao o akciji spašavanja unesrećenog, nije u potpunosti istinita.Izjavu Damira Bijedića prenosimo u cjelosti.- Što se tiče Hamze mogu da kažem da je rekao poluistinu. On je više sebe istaknuo kao da je heroj, ali u stvari nije to kako on predstavlja. Ja sam došao sa prijateljem i mi smo se odmah parkirali pored Audija A2 koji se zabio u zaštitnu ogradu. Upalili smo sva četiri žmigavca i postavili trokut iza te vidjeli smo da su tu bili pripadnici Oružanih snaga BiH. Tada su oni počeli da reguliraju saobraćaj, a u tome je došao i Hamza.Međutim, tu je bila jedna medicinska sestra u zelenoj majici. Znam ko je, ali je zamolila da ne odajem njen identitet, a kontaktirali smo i ona mi se zahvalila što se borim za istinu, pritom razočarana time što je rekao Hamza.&nbsp;Razlog tome je što su ona i još jedan čovjek iz Beča izvukli unesrećenog iz auta. Ona ga je postavila u bočni položaj i stavila mu naslonjač za glavu od autosjedišta ispod vrata. Također je i zaustavila krvarenje, što mi je ona rekla, to ja lično nisam vidio.Ona se još malo zadržala, pružala je i utjehu suprugi unesrećenog, a poslije toga je rekla da mora ići jer je krenula na daleki put. Moram naglasiti da je u automobilu ostavila troje djece kako bi pomogla vozaču Audija.

Medicinska sestra je imala kratku komunikaciju sa Hamzom i pitala ga je, pošto se predstavio kao pripadnik Gorske službe spašavanja, treba li još nešto da pomogne, on je rekao da ne treba i ona je otišla.Hamza je bio prisutan kao i svi mi, ali nije mogao da učini ništa više od te medicinske sestre. Ona je njemu rekla da vozač ima slomljen kuk i da ga ne treba dirati. Nakon toga je došla i policija i preuzela regulaciju saobraćaja od pripadnika Oružanih snaga, a hitna pomoć je dosta kasnila.Istina je da su jako slabo opremljeni, to sam i sam vidio. Naime, unesrećenog smo morali staviti na deku kako bi ga prebacili na nosila i onda su ga ubacili u hitnu.Međutim, to što kaže Hamza, da mu je stavljao oko vrata pojas, to nije tačno. On jeste probao, ali nije uspio. Ili nije znao ili pojas nije bio ok, ja stvarno ne znam.Moram napomenuti, nakon odlaska medicinske sestre, došla je i doktorica koja radi na UKC Tuzla i potvrdila je da je učinjeno sve što je bilo moguće u tom trenutku, te je i sama, kao i svi mi, mogla samo da posmatra situaciju dok ne dođe hitna.Hamzi stvarno svaka čast što je pokušavao nešto više da učini, ali on stvarno nije ništa učinio - ispričao je Damir Bijedić.

Alen Ramić o jedinstvenom projektu za "Avaz": Inovativni studenti osmislili drvene torbice

Doktor Nermir Granov za "Avaz": Još 15 pacijenata čeka novo srce

Osnivačica Udruženja „Obraduj nekoga“ Aida Sadiković-Mehonić za "Avaz": Javnoj kuhinji za bebe najpotrebniji mlijeko i kašice

Saobraćajna nesreća u Srebreniku: Ima povrijeđenih

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Vrste privrženosti između roditelja i djece

Iz UKC-a RS za "Avaz": Poznato u kakvom je stanju trostruki ubica iz Sanskog Mosta

Strani mediji prenijeli vijest o pucnjavi u Sanskom Mostu: Slučaj je šokirao svijet

Direktorica Zavoda Zumreta Jeina za "Avaz": Korisnicima "Mjedenice" potrebno hitno rješenje

Infektolog Denis Žepić pojašnjava za "Avaz": Koliko su opasne majmunske boginje

Veliki podvig ćevabdžinice "Kula": Livnjak Vilim Rubić ispekao 2.680 ćevapa

Dogovoren hodogram ukidanja listi čekanja za onkološke pacijente u Kantonu Sarajevo

Kantonalna inspekcija izvršila nadzor vrtića "Bonum": Evo šta je pokazao izvještaj

Stefano Ellero za "Avaz": Zašto su obnovljivi izvori energije važni za BiH

Isto mjesto, ista priča: Na ulazu u Mostar ponovo kilometarske kolone

Nizami Hećimović kolege iz "Kule" odale počast: Položili cvijeće na mezar

Svjedok nesreće na Majevici: Hamzi svaka čast, ali nije rekao istinu

Alen Ramić o jedinstvenom projektu za "Avaz": Inovativni studenti osmislili drvene torbice

Doktor Nermir Granov za "Avaz": Još 15 pacijenata čeka novo srce

Osnivačica Udruženja „Obraduj nekoga“ Aida Sadiković-Mehonić za "Avaz": Javnoj kuhinji za bebe najpotrebniji mlijeko i kašice

Saobraćajna nesreća u Srebreniku: Ima povrijeđenih

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Vrste privrženosti između roditelja i djece

Iz UKC-a RS za "Avaz": Poznato u kakvom je stanju trostruki ubica iz Sanskog Mosta

Strani mediji prenijeli vijest o pucnjavi u Sanskom Mostu: Slučaj je šokirao svijet

Direktorica Zavoda Zumreta Jeina za "Avaz": Korisnicima "Mjedenice" potrebno hitno rješenje

Infektolog Denis Žepić pojašnjava za "Avaz": Koliko su opasne majmunske boginje

Veliki podvig ćevabdžinice "Kula": Livnjak Vilim Rubić ispekao 2.680 ćevapa

Dogovoren hodogram ukidanja listi čekanja za onkološke pacijente u Kantonu Sarajevo

Kantonalna inspekcija izvršila nadzor vrtića "Bonum": Evo šta je pokazao izvještaj

Stefano Ellero za "Avaz": Zašto su obnovljivi izvori energije važni za BiH

Isto mjesto, ista priča: Na ulazu u Mostar ponovo kilometarske kolone

Nizami Hećimović kolege iz "Kule" odale počast: Položili cvijeće na mezar

Svjedok nesreće na Majevici: Hamzi svaka čast, ali nije rekao istinu