Na putu od posmatranog objekta do kore malog mozga u kom se odvija process prepoznavanja slike, svjetlosni zraci putuju kroz različite optičke medije zrak, prednji dio oka koji čine suzni film i rožnica, očna vodica, leća te staklasto tijelo.
Osim što se u različitim optičkim sredinama dešavaju procesi prelamanja svjetlosti neophodno je i da sve te sredine budu optički potpuno providne kako bi svjetlosni zraci neometano pali na retinu gdje počinju vlakna očnog živca.
Pad vida
- U različitim očnim stanjima i bolestima može doći do kompromitacije prozirnosti jednog ili više optičkih sredina oka što ima za posljedicu pad vida. Jadno od takvih stanja je i katarakta, tj mrena. Iako se može sresti u svakom životnom dobu, i biti prisutna čak i pri rođenju, najčešća je tzv. stečena mrena koja se odlikuje progresivnim zamućenjem sočiva te padom vida – kazala je za "Avaz“ dr. Enesa Begović, oftalmolog.
Uzroci stečene mrene su životna dob (najčešći uzrok), trauma, upotreba određenih lijekova (toksička) kao što su steroidi, intravitrealne injekcije, kapi za sužavanje zjenica, određeni antidepresivi, sekundarni kao posljedica upalnih stanja u oku, nakon očnih operacija kao što je vitrektomija, nakon aplikacije intravitrealnih injekcija, prisustvo tumora, nakon jonizujućeg zračenja, te kod degenerativnih ili nasljednih očnih bolesti.
- Katarakta je češća i kod nekih sistemskih bolesti endokrinoloških ili metaboličkih te je srećemo kod pacijenata sa dijabetes melitusom, Wilsonovom bolešću, neurofibromatozom, Down sindromom. Dijagnosticira se pregledom na biomikroskopu sa procjepnom lampom, a može se urtaditi ultrazvučni pregled oka koji može biti od koristi pri isključivanju nekih stanja na stražnjem dijelu oka kao što su prisustvo eventualnog tumora ili ablacije retine na primjer te će se u vezi s tim praviti i plan operativnog liječenja – navela je dr. Begović
Veoma je važno napraviti procjenu očekivane vidne oštrine nakon liječenja katarakte, tj predvidjeti postoperativni rezultat jer kod pacijenta vrlo često osim katarakte, postoje i pridružena stanja na oku koja u konačnici mogu dati manju vidnu oštrinu od očekivane i biti uzrokom nezadovoljstva postignutim rezultatom.
- U posljednje vrijeme koriste se osim standardnih i laser interferometrija te mjerenje potencijalne vidne oštrine koji mogu pomoći u pripremi pacijenta. Ipak treba biti oprezan i imati na umu da je laserinterferometrija nepouzdana kod prisustva promjena u makuli kao što je npr. rupture makule te procijenjena vidna oštrina može biti bolja od one koju pacijent dobije nakon operacije mrene. Ukoliko postoje uslovi za to, od velike koristi može i biti procjena stanja endotelnih ćelija kao i ostalih slojeva rožnice koja nekada može biti zamućena nakon operacije mrene – navodi dr. Begović.
Način liječenja
Terapija katarakte je hirurška i sastoji se u ukljanjanju zamućenog prirodnog ljudskog sočiva (pomoću ultrazvučne sonde) te postavljanjem vještačke leće u stražnju očnu sobicu.
- Posljednjih godina sve više se implantiraju takozvane premium intraokularne leće koje pacijentu omogućavaju da dobro vidi na svim udaljenostima nakon operacije tj. nema potrebe za dodatnom korekcijom naočalama. Odabir leće rade pacijent i hirurg zajedno u vezi sa potrebama i životnim navikama pacijenta – kazala je dr. Begović.
Osim ukoliko nije povezana sa drugim očnim oboljenjem, operacija najčešće nije hitna i može se pacijent neko vrijeme pratiti ali se savjetuje da se ne čeka da ona potpuno “sazri” već ju je preporučljivo ranije ukloniti. Operativni postupak je kratak traje 5-10 minuta, radi se u lokalnoj anesteziji, i za pacijenta nije neugodan niti bolan. Postoperativno, pacijent u operisano oko ukapava lokalnu terapiju, kapi i vrlo brzo se vraća redovnim aktivnostima.
