Podaci istraživanja od Univerziteta u Beču sugerišu da boravak u prirodi unaprjeđuje opće blagostanje, te da je veza između kontakta s prirodom i kvalitet života jača kod osoba s nižim prihodima nego kod osoba s višim prihodima.
Blagodati boravka u prirodi
Ljudi s nižim prihodima izloženi su posebno visokom riziku od psihičkih problema poput depresije ili anksioznosti. Jedan način unaprjeđivanja mentalnog i tjelesnog zdravlja je kontakt s prirodom.
Vrijeme provedeno u prirodi povezano je s nižim nivoima stresa, boljom imunološkom funkcijom, poboljšanim kognitivnim sposobnostima, boljim snom i većim zadovoljstvom životom.
U okviru studije istraživači su intervjuisali 2.300 osoba iz Austrije, reprezentativnih prema dobi, spolu i regiji.
Važna uloga
Rezultati pokazuju da su ljudi s višim prihodima općenito izjavili veće blagostanje, bez obzira na to koliko često posjećuju prirodu, dok je blagostanje najsiromašnijih u društvu bilo značajno veće kod onih koji često idu u prirodu.
Zapravo, osobe sa niskim prihodima koje su posjećivale prirodu nekoliko puta sedmično su imale gotovo jednako visoko blagostanje kao najimućniji ispitanici.
Međutim, ovo važi samo u situacijama gdje su ljudi aktivno tražili prirodu, a ne kada su samo živjeli blizu zelenih površina.
Dostupnost, pristup i korištenje zelenih površina mogu igrati važnu ulogu u smanjenju zdravstvenih nejednakosti uzrokovanih prihodom.
Iz perspektive javnog zdravlja stoga je važno stvarati zelenije kvartove i prostore za rekreaciju u prirodi, ali i osigurati da su dostupni, posebno od strane neprivilegovanih slojeva stanovništva, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
