Hormoni stresa ubrzavaju rad srca, što rezultira većim protokom krvi ka organima i udovima. Ova reakcija omogućava osobi da bude spremna za borbu ili bjekstvo. Također, dišu brže, a krvni pritisak raste. U isto vrijeme čula postaju oštrija, a tijelo oslobađa hranljive materije u krv kako bi osiguralo energiju za sve dijelove tijela. Ovaj proces se dešava veoma brzo i stručnjaci ga nazivaju stres.

Anksioznost je odgovor tijela na taj stres. Mnogi ljudi prepoznaju anksioznost kao osjećaj uznemirenosti, nelagode ili straha koji osoba ima prije značajnog događaja. Održava ih budnima i svjesnima. Reakcija borbe ili bjekstva može se aktivirati kada osoba uoči fizičku ili emocionalnu, stvarnu ili percipiranu prijetnju. Iako može biti korisna, za neke ljude može ometati svakodnevni život, prenosi "MedicalNewsToday".

Koji su simptomi

Postoji mnogo sličnosti između simptoma stresa i anksioznosti. Kada je osoba pod stresom, može doživjeti:

- ubrzan rad srca

- brže disanje

- anksiozne misli

- promjenljivo raspoloženje, razdražljivost ili bijes

- opću nesreću

- usamljenost

- mučninu

- vrtoglavicu

- proljev ili zatvor

Kada je osoba anksiozna, može doživjeti:

- ubrzan rad srca

- brže disanje

- osjećaj nelagode ili straha

- znojenje

- proljev ili zatvor

- nervoza

- napetost

- uznemirenost.

Stres i anksioznost su dio iste tjelesne reakcije i imaju slične simptome, što znači da može biti teško razlikovati ih. U prvom momentu možete da ih razlikujete tako što stres traje kratko i javlja se kao odgovor na "prijetnju", dok je anksioznost duža i ne postoji jasan razlog zbog čega se javlja, piše B92.

Liječenje i upravljanje

Ljudi mogu liječiti ili upravljati stresom i anksioznošću na različite načine, uključujući:

- vježbe disanja

- fokusiranje na umirujuću riječ, poput 'mir' ili 'smirenost'

- vizualizacija mirne scene, poput plaže ili livade

- vježbanje joge

- vježbanje tai čija

- polako brojanje do 10

Vježbanje

Fizička aktivnost može pomoći ljudima da se nose sa stresnim situacijama. To može biti brza šetnja, vožnja bicikla ili trčanje. Fluidni pokreti aktivnosti poput joge i qi gonga također mogu pomoći ljudima da se osjećaju smirenim.

Razgovor sa stručnjakom

Razgovor sa stručnjakom, bilo licem u lice, telefonom ili putem interneta, može pomoći ljudima da ublaže stres. Ljudi mogu izabrati da razgovaraju s prijateljem, partnerom, članom porodice ili kolegom kome vjeruju.

Kada posjetiti ljekara

Stres i anksioznost nisu uvijek loše stvari. To su prirodne, kratkotrajne reakcije koje ljudi reprodukuju kako bi ostali bezbjedni. Ako neko počne da osjeća stres ili anksioznost veći dio vremena, trebalo bi da se obrati ljekaru, jer je vrlo moguće da je hronično. Upozoravajući znaci na koje treba obratiti pažnju uključuju:

- pretjeranu anksioznost koja ometa svakodnevni život

- zloupotrebu droga ili alkohola radi suočavanja sa stresom ili anksioznošću

- iracionalne strahove

- značajnu promjenu u navikama spavanja

- značajnu promjenu u navikama ishrane

- značajnu promjenu u navikama lične higijene

- produženo loše raspoloženje

- samopovređivanje ili razmišljanje o samopovređivanju

- suicidne misli

- osjećaj gubitka kontrole