Mišić piriformis nalazi se duboko unutar stražnjice i povezuje prednji dio sakruma (spojene kosti na dnu kičme) s vrhom bedrene kosti (butna kost). Prolazi u neposrednoj blizini ishijadičnog živca. Prilikom hodanja, trčanja i stajanja ovaj mišić vrši vanjsku rotaciju i abdukciju natkoljenice (odmicanje noge ustranu), kazao je dr. Edin Buljugić, fizijatar.

Unutrašnji rotator

- To se dešava u fazi kada noga dodiruje podlogu. Kod flektiranog kuka, piriformis postaje unutrašnji rotator i aduktor (primicanje noge k nozi). Piriformis sindrom nastaje kada mišić svojim grčenjem stisne ili iritira ishijadični živac, uzrokujući bolove duboko u regiji stražnjice. Ovaj sindrom se može javiti kod preopterećenja piriformisa zbog abnormalnosti u hodu. Također njegova slabost i atrofija mogu iritirati živac, kao i dugotrajno sjedenje - govori dr. Buljugić.

Spazam piriformisa vrši pritisak na obližnji ishijadični živac, pri čemu uzrokuje simptome identične išijasu (bol i utrnulost u donjem dijelu leđa, stražnjici i duž noge, sve do stopala).

 Kod većine ljudi ishijadični živac prolazi ispod samog mišića, piriformisa, ali kod oko 15 posto populacije prolazi ravno kroz mišić. Smatra se da ljudi s ovakvim odnosom piriformisa i ishijadičnog nerva imaju veće predispozicije za nastanak sindroma piriformisa - navodi dr. Buljugić.

Ostaju ožiljci

Stanje se, također, može razviti zbog nepravilnog hoda, trčanjem ili pretjeranim naporom u sportovima koji uključuju sjedenje, poput veslanja ili vožnje bicikla.

Dugotrajna iritacija vašeg piriformis mišića može uzrokovati ožiljke na vašim tetivama i dovesti do hroničnih simptoma, kao što su stalna bol, smanjena pokretljivost u vašem zglobu kuka, utrnulost u stopalu i poteškoće pri hodanju.

Kako se dijagnosticira

Potrebno je sa sigurnošću utvrditi da se radi o piriformis sindromu, a ne o herniji diska ili drugim uzrocima koji dovode do iritacije i kompresije ishijadičnog živca. Najsigurniji ćete biti ako vas pregleda stručnjak, ali možete neke testove napraviti i kod kuće.

Pomoću užeta ili čvršće elastične trake podignite ispruženu nogu prema glavi. Ako kod ovog pokreta i položaja osjetite bol u donjem dijelu leđa, ne radi se o piriformis sindromu, nego pritisak na živac dolazi iz kičme. Ležeći na leđima s ispruženom nogom pomoću užeta ili čvrste elastične trake napravite unutrašnju rotaciju cijele noge. Ako se javi bol, znak je pozitivan.

Može se liječiti injekcijama i fizioterapeutskim metodama

Piriformis je izuzetno važan mišić za stabilizaciju kuka kod hoda i održavanja ravnoteže. Budući da je sindrom piriformisa obično uzrokovan sportom ili pokretom koji konstantno opterećuje mišić piriformis, poput trčanja ili iskoraka, prevencija je često povezana s dobrom formom. Izbjegavajte trčanje ili vježbanje na brdima ili neravnim površinama.

- Dobro se zagrijte prije aktivnosti i postepeno pojačavajte intenzitet. Zauzmite dobar položaj dok trčite, hodate ili vježbate. Ako se pojavi bol, prekinite aktivnost i odmorite se dok bol ne prestane – kaže dr. Edin Buljugić.

Ako je bol uzrokovana sjedenjem ili određenim aktivnostima, dodaje ljekar, pokušajte izbjegavati položaje koji izazivaju bol. Odmor, led i toplota mogu pomoći u ublažavanju simptoma. Ljekar ili fizioterapeut može predložiti program vježbi i istezanja kako bi se smanjila kompresija ishijadičnog živca.

- Ono što je važno istaknuti kod liječenja sindroma piriformis jesu procedure fizikalne terapije, kao i osteopatski manipulativni tretman koji se koristi za ublažavanje boli i povećanje obima pokreta. 

Fizioterapeutske metode dijelimo na kineziterapijske i fizikalne procedure. Kineziterapijske metode se odnose na funkcionalnu i frikcijsku masažu piriformisa te ponajviše na istezanje piriformisa. Uz istezanje piriformisa, dobro bi bilo istezati i mišiće stražnje lože te mobilizirati lumbalnu kičmu - navodi dr. Buljugić.

Sindrom piriformisa se može liječiti medikamentozno, injekcijama i fizioterapeutskim metodama.