Konzumiranje masnoća isključivi je razlog dobivanja na težini i gojenja, nedvosmisleni su rezultati najnovijeg istraživanja. Prema tim rezultatima, proteini i ugljikohidrati nisu odgovorni za stvaranje masnih naslaga i dobivanje viška kilograma.

Srčane bolesti

Prema aktuelnim smjernicama ishrane u Engleskoj, muškarcima se savjetuje da konzumiraju manje od 30 grama, a ženama manje od 20 grama zasićenih masnoća dnevno zbog snažnih veza sa srčanim bolestima. Djeci se preporučuje još manje od ovih količina.

Ali, ishrana na Zapadu obiluje zasićenim masnoćama. Postoji nekoliko vrsta masnoća, od kojih su neke dobre, a neke su loše.

Transmasti, koje mogu produžiti trajanje hrane, nalaze se, između ostalog, u kolačima, krofnama, biskvitima. Medicinski fakultet Harvard saopćio je da ne postoji sigurna količina kada je u pitanju konzumacija ovog tipa masnoće.

Zasićene masti, koje se pretežno nalaze u crvenom mesu i mliječnim proizvodima, smatrale su se godinama glavnim uzročnikom srčanih bolesti zbog podizanja nivoa holesterola. Ali, neka novija istraživanja ukazuju da je to ipak preoštar stav.

Biljna ulja

Monozasićene masti nalaze se u maslinovom ulju, ulju od kikirikija i avokadu i one se smatraju zdravom masnoćom. Polizasićene masti od suštinske su važnosti za tjelesne funkcije, ali samo ljudsko tijelo ne može ih proizvoditi, pa ih je zato potrebno dodavati u ishrani. Ove masnoće nalaze se u biljnim uljima, kukuruznom i suncokretovom, naprimjer.

Ljekari preporučuju smanjen unos svih vrsta masnoće, kao i zamjenu zasićenih masti nezasićenim.