Melanom je jedan od najagresivnijih i na liječenje najrezistentnijih zloćudnih tumora kod ljudi. Nastaje malignom preobrazbom dobroćudnih melanocita, ćelija koje su prisutne u koži, oku i epitelu sluznica i moždanih ovojnica i koje stvaraju melanin. Ovo je kazao prof. dr. Reuf Karabeg, estetski hirurg.

Učestalost rasta

Učestalost melanoma raste posljednjih godina više od bilo kog drugog raka. Kod nas u BiH, nažalost, nema registra, a prema podacima Registra za rak susjedne Republike Hrvatske, učestalost melanoma od 1998. do 2008. povećala se za 149 posto kod muškaraca i 130 posto kod žena, dok je smrtnost od melanoma porasla za 50 posto.

Smatra se da će jedna od 70 osoba dobiti maligni melanom u toku svog života. Iako samo 4,6 posto svih kancera otpada na melanome, oni su odgovorni za dvije trećine smrtnih ishoda od svih kancera kože. Učestalije se javlja u populaciji bijelaca nego u populaciji crnaca i kod osoba svjetlije puti. Podjednaka je učestalost kod muškaraca i žena, ekstremno je niska kod djece, a raste sa starenjem kod odraslih.

- Učestalost nastanka melanoma, kao i drugih kancera kože, povećava se izlaganjem ultravioletnom zračenju. Drugi bitan faktor nastanka je hronična iritacija (npr. grudnjakom i sl.) - rekao Karabeg.

Opasna zabluda

Pojava novog pigmentiranog madeža treba uvijek pobuditi sumnju na maligni melanom.

- Najveća zabluda kod našeg naroda je da se madeži ne smiju dirati ili hirurški odstraniti. Upravo suprotno. Kada se dobroćudni madež otkloni i kada patolog potvrdi patohistološkom (PH) analizom da je otklonjen u cijelosti, svaka opasnost po život pacijenta prestaje pošto iz ničega (dakle odstranjenog) ne može se desiti maligna transformacija. Suština je da ne smijemo dozvoliti da madež pred očima okoline i lako dostupan pregledu ljekara dovede do smrtnog ishoda - kazao Karabeg

Znaci koje ne smijete ignorirati

Karakteristike koje pobuđuju sumnju nastanka melanoma ili melanomatoznu transformaciju nevusa.

BOJA - Nepravilne površine u boji puti, smeđe ili crne s nijansama crvene, plave ili bijele boje.

VELIČINA - nedavno ili ubrzano povećanje promjera više od 10 milimetara

OBLIK - Nepravilne ivice, izreckanost ili razuđenost

POVRŠINA -Ulceracija, krvarenje, stvaranje kraste, nepravilna ispupčenja

SIMPTOMI - Svrbež ili zapaljenje s bolom ili peckanjem

LOKALIZACIJA - Leđa, donji ekstremiteti, mjesto podložno iritaciji ili povredi

Što više nabrojanih karakteristika pronađemo kod određenoga pacijenta, sumnja na nastanak malignog melanoma je veća.

Može biti i bezbojan

Oko 60 posto svih zloćudnih mladeža potječe od pigmentiranih dobroćudnih mladeža. S obzirom na to da prosječan odrasli bijelac ima 15-20 mladeža, od najveće važnosti je da ljekar prepozna različite dobroćudne pigmentirane tumore kože i da ima jasnu predstavu o indikacijama za biopsiju (slanje na PH analizu kod patologa - pregled ćelija pod mikroskopom) ili uklanjanje nevusa. U posljednje vrijeme se sve više koristi i dermoskopija, kao pomoćna metoda u dijagnostici ovakvih agresivnih zloćudnih tumora.

Naravno da je prognoza bolja ako su melanomi nižeg stepena i ako nema udaljenih metastaza. Stoga, najvažnije je znati da melanom može biti bezbojan te se mora voditi računa o drugim znacima koji pobuđuju sumnju. Poseban oprez se preporučuje kod mladeža koji se mijenjaju, kod pojave novih pigmentnih lezija, kao i kod brzorastućih, krvarećih lezija. U slučaju pojave bilo koje promjene, potrebno se što prije javiti na specijalistički dermatološki pregled ili pregled plastičnog hirurga. Što više gore nabrojanih karakteristika pronađemo kod određenog pacijenta, sumnja na nastanak malignog melanoma je veća.

Rana faza

Melanom je izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi. Stoga preventivne zaštitne mjere (izbjegavanje direktnog izlaganja sunčevom zračenju, korištenje sredstava za zaštitu od UVA i UVB zračenja, nošenje odjeće s fotozaštitom te mazanje kože zaštitnim faktorom višim od 30, zaštita očiju naočalama koje štite od UVA i UVB zraka itd.) moraju biti modus življenja svih ljudi. Preventivni samopregledi i pregledi specijalista su neophodni barem jednom godišnje, a posebno kod rizične populacije.