Hladno vrijeme ne prija ni zdravim osobama, a kod hroničnih bolesnika može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja. Na hladnoći krvni sudovi se skupljaju i smanjuje se njihov obim. Da bi napumpalo dovoljno krvi za potrebe organizma, srce ubrzava rad. Na taj način se dodatno opterećuje, što naročito teško može pasti srčanim bolesnicima.
Kod nekih oboljenja, poput angine pektoris, cirkulacija magistralnih krvnih sudova srčanog mišića je već kompromitirana. Svako narušavanje postojećeg krhkog balansa usljed naglih promjena temperature može se negativno odraziti i na ishranu srčanog mišića i na stanje hroničnog bolesnika.
Zato bi pacijenti s kardiovaskularnim bolestima trebali biti posebno oprezni tokom zimskih dana, kada su srčani i moždani udari učestaliji. Čak se i kod osoba koje do tada nisu imale izraženije kardiovaskularne tegobe s „minusom” kao okidačem mogu javiti prvi simptomi bolesti.
Kako organizam ima sposobnost da se poslije nekog vremena prilagodi novim okolnostima, poslije prvog udara hladnoće i kardiovaskularni sistem se prilagodi na zimske uvjete. Ali nagle promjene temperature, kada u toku jednog dana ili nekoliko sati dođe do naglog zahladnjenja, dramatičnije su za karadiovaskularni sistem od dugotrajne hladnoće. Hronični kardiovaskularni bolesnici, čiji su srce i krvni sudovi već oštećeni i najčešće rade smanjenim kapacitetom, teže se adaptiraju na promjene.
Tople kupke, koje „treniraju” krvne sudove i povećavaju otpornost organizma, mogu biti od pomoći.
