Prosječna osoba laže četiri puta dnevno, što je 1.460 laži godišnje. Izmišljamo priče, uljepšavamo činjenice i pričamo bajke četiri puta dnevno. Bilo da je to bijela laž, kako bismo zaštitili osjećanja prijatelja, ili neka složenija laž, činjenica ostaje – lažemo mnogo.

A koliko sami lažemo, pomislili biste da bismo trebali biti dobri u prepoznavanju kada nas neko laže. I evo vam iznenađenja: nismo! Istraživanja pokazuju da laži prepoznajemo samo 50 posto vremena – kao da bacamo novčić.

Složen proces

Psiholozi kažu da je prepoznavanje laži složen proces. Posebno van policijskog ispitivanja, gdje su razlozi očigledni.

Ljudi lažu u socijalnim interakcijama s prijateljima, partnerima, porodicom, pa čak i strancima. Uvek postoji razlog za laž, iako je taj razlog ponekad teško utvrditi. Može biti strah od osude, održavanje socijalnog statusa ili imidža, ili finansijska korist.

Ipak, psiholozi su izdvojili ovih sedam suptilnih načina koji vam pomažu da prepoznate kada neko govori laž.

1. Izbjegavaju konkretne odgovore

Šta to tačno znači? Ako nisu psihopate ili sociopate, inherentno ne žele da lažu. To znači da podsvjestan pokušaj izbjegavanja laži dovodi do izbjegavanja čvrstih odgovora. A ako se suočavate sa psihopatom ili sociopatom, koji čine približno jedan posto populacije, možda nećete primijetiti ove znakove.

Lažov voli da odgovara pitanjem na pitanje, izbjegavajući kratak, čvrst odgovor bez kvalifikacija. Ove varijante možete vidjeti svuda. Ako pitam nekog da li mu se dopao članak koji sam napisala, a on odgovori: "Bio je zaista zanimljiv", to je "ne". Vjerovatno mu se nije dopao, ali nije želio da povrijedi moja osjećanja. Iskrenost je direktna, dok laž obično bude indirektna.

2. Izbjegavaju kontakt očima

Kontakt očima može biti posebno značajan; mnogi ljudi održavaju kontakt očima kada govore istinu i skreću pogled kada lažu. Mogu razviti nervozu ili tikove kada lažu.

Iako govor tijela nije nepogrešiv detektor laži, stručnjaci objašnjavaju da određena ponašanja i signali, kao što su mikroizrazi, nervozno pomjeranje i neuobičajeni gestovi, mogu ukazivati na obmanu ili pokušaje obmane.

3. Mijenjaju temu

Uvijek postoji razlog zašto neko izbjegava situaciju, temu ili osobu. To može biti iz mnogih razloga, među kojima je laž koju su rekli. Ako pitate nekog gdje je bio, naprimjer, i ne želi da vam kaže, ali ne želi da laže, izbjegavanje mu ostaje najbolja opcija.

Ovo se također može manifestirati kao promjena teme. Postoje razlozi zbog kojih ljudi moraju da izbjegnu obmanu prije teme.

4. Pokazuju neprikladan bijes

Ako neko laže, i postavite pitanje koje prijeti da otkrije tu laž, bijes je vjerovatna reakcija. Naprimjer, ako pitate svog partnera zašto je radio dokasno, a on odgovori smireno (i vjerovatno s malo izdisanja zbog pretrpanosti poslom ili nekog šefa) znači da je partner iskren.

Pitanje postaje prijeteće ako ga postavite, a vaš partner nije bio na poslu. Prijeteće, jer iskren odgovor može uništiti odnos. Kada se postave prijeteća pitanja, bijes koji se čini neopravdanim nije neuobičajena reakcija.

5. Dijele banalne, nebitne detalje

Ovo se obično dešava kada neko želi da se distancira od incidenta. Naprimjer, ako se ispituje osoba za koju se sumnja da je počinila zločin koji se desio prije tri sedmice, šta je radila u to vrijeme, a ona odmah kaže da je išla u šetnju parkom, vjerovatno laze. Zašto? Zato što većina ljudi ne pamti šta su radili jučer, a kamoli prije nekoliko sedmica.

6. Nedostaje odgovarajuća reakcija

Ako biste me optužili za krađu, bio bih prilično uznemiren – ili barem pomalo frustriran. Zašto? Zato što ne kradem i to bih smatrao uvredom. To je potpuno normalna ljudska reakcija.

Nedostatak reakcije na optužbu može biti znak laži. Osoba koja je optužena nije ljuta jer zna da ste u pravu. Može da negira, ali nema emocija osim straha da bude otkrivena.

7. Vaš instinkt vam govori da laže

Obično imate osjećaj o nečijem karakteru, i kada taj osjećaj nije dobar, ponekad ga racionaliziramo. Poslušajte svoj instinkt.