Gastritis predstavlja upalu sluznice želuca. Više je različitih uzroka, ali i oblika gastritisa.
Nastanak čira
Najčešći uzroci gastritisa su infekcija bakterijom Helicobacter pylori (H. pylori), upotreba nekih lijekova – posebno protuupalnih nesteroidnih lijekova (NSAR), kao što su acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, ketoprofen, upotreba alkohola, teške sistemske infekcije, intolerancija na hranu, sindrom iritabilnog crijeva (IBS), prisustvo žučnih kamenaca.
Gastritis možemo podijeliti na akutni i hronični. Kod akutnog, tegobe nastaju naglo i traju kratko. Ako tegobe traju duži period, naprimjer nekoliko mjeseci, govorimo o hroničnom gastritisu. Ukoliko se hronični gastritis ne liječi, može doći do nastanka čira (ulkusa) pa čak i do karcinoma želuca. Simptomi gastritisa uključuju bolove u gornjem dijelu stomaka, nadutost, osjećaj sitosti nakon obroka, slab apetit, mučninu, povraćanje, umor.
Dijagnoza ove bolesti postavlja se na temelju patohistološke obrade uzorkovanog tkiva sluznice želuca nakon gastrodudenoskopije. Ukoliko se patološki dokaže da se radi o upalnom stanju, tada se sa sigurnošću može reći da se radi o gastritisu.
Manji obroci
Ukoliko nema upalnog infiltrata, tada se radi o gastropatiji. Gastropatija je, ustvari, erozivni oblik gastritisa, koji je najčešće uzrokovan upotrebom lijekova (prethodno spomenutih NSAR), prekomjernom konzumacijom alkohola, prisutnim stresom te može nastati i zbog nekih težih bolesti, kao što je zatajenje organa, npr. jetre, bubrega.
Ovisno o tipu i intenzitetu gastritisa te o dokazanim uzrocima, pristupa se odabiru liječenja. Blaži oblik gastritisa treba započeti liječiti nefarmakološkim mjerama. Savjetuje se izbjegavati masnu hranu, jesti više manjih obroka, izbjegavati stres, alkohol, nesteroidne protuupalne lijekove. Svakako bi za cjelokupnu dijagnostičku sliku bilo dobro napraviti test intolerancije na hranu.
