Hemoterapija ne djeluje na svakog oboljelog isto, pa većina ljudi može osjećati umor tokom tretmana, ali najveći broj se osjeća dovoljno dobro da nastavi sa aktivnostima.

Djelovanje citostatika

Svaki organizam, svako oboljenje i svako liječenje je različito, tako da nije moguće precizno predvidjeti kako će ko od pojedinaca reagirati. Ipak, treba biti pripremljen da će se za vrijeme primanja terapije pojaviti znaci koji će umanjiti dobro opće stanje. U tom smislu je potrebno da isplanirate svoje aktivnosti nakon konsultacije sa onkologom.

Nastajanje nuspojava se može objasniti činjenicom da citostatici prvenstveno oštećuju ćelije u organizmu koje se brzo dijele. 

Ćelije raka se dijele brže nego normalne ćelije od kojih su nastale, pa se one prilikom primjene citostatika oštećuju u najvećoj mjeri. 

U organizmu postoje i mnoge normalne ćelije koje se po prirodi brže dijele, kao što su ćelije krvi, koštane srži, kože, sluzokože usta, jednjaka, želuca, crijeva, seksualnih organa, korijena dlaka i sl. 

Pogađajući i oštećujući maligne ćelije, citostatici istovremeno uništavaju i neke od ovih normalnih, zdravih ćelija. Neželjeni efekti prilikom primjene hemoterapije u liječenju raka upravo proizilaze iz takvog dejstva citostatika. Ljekari će odrediti svakom pacijentu za njega najadekvatniju kombinaciju lijekova, koji će uz maksimalno dejstvo, izazvati minimalne neželjene efekte, za čije ublažavanje također postoje lijekovi.

Izostanak nuspojava

Neki neželjeni efekti su za pacijenta veoma neprijatni, ali nisu opasni za organizam (mučnina, opadanje kose…), međutim, pojedini citostatici ne izazivaju neprijatne simptome, ali ipak mogu oštetiti ćelije vitalnih organa kao što su srce, bubrezi, mokraćna bešika, pluća, nervni sistem, jetru i druge.

Mora se napomenuti, također, da pojava ili odsustvo neželjenih efekata nije pokazatelj da li lijekovi djeluju ili ne. Pošto su nuspojave subjektivne i individualne, a citostatici djeluju nezavisno od njih, pogrešno bi bilo vjerovati da lijekovi nemaju efekta ako ne primjetite značajnu promjenu Vašeg općeg stanja dok primate hemoterapiju.

Većina nuspojava traje kratko i nestaje nekoliko dana nakon završetka hemoterapije, kada se normalne ćelije počinju oporavljati, ali je i to individualno. Vrijeme koje treba da protekne do potpunog oporavka zavisi od mnogih faktora, uključujući i opće stanje Vašeg organizma, kao i od lijekova koje ste dobili.

Otpornost organizma

Utjecaj citostatika na krvnu sliku se najviše odvija u smislu stradanja bijelih krvnih zrnca, zatim trombociti, a u najmanjoj mjeri crvena krvna zrnca. Pad vrijednosti leukocita u krvi dovodi do smanjene otpornosti organizma ka infekcijama. Pad vrijednosti trombocita dovodi do neočekivanih i neobjašnjenih krvarenja, čak i bez povreda, a pad eritrocita dovodi do anemije.

Utjecaj citostatika na sluzokožu digestivnog trakta se manifestira u vidu mučnine, povraćanja i gubitka apetita, dijareje i zatvora.

Neki citostatici izazivaju upalu usne duplje, desni i grla praćenu naslagama, a pošto je sluzokoža suha i nadražena lako može doći do krvarenja, lako se inficira, s obzirom da su usta izrazito bogata mikroorganizmima.

Također se mogu javiti zamor i iscrpljenost, opadanje ili potpuni gubitak kose, bol, depresija, dezorjentiranost, utjecaj na seksualne nagone, sterilnost .

Kod žena hemoterapija utječe na reproduktivne organe, prvenstveno na jajnike, dovodeći do smanjene produkcije hormona. Promjene mogu biti prolazne ili trajne.

Citostatska terapija kod muškaraca može dovesti do smanjenog broja spermatozoida ili njihove smanjene pokretljivosti, što može uzrokovati privremenu ili trajnu sterilnost.

Toksično djelovanje

Kada pričamo o mišićima i nervima, citostatici imaju toksično djelovanje na njih. Simptomi se ispoljavaju u vidu pečenja, slabosti ili utrnulosti šaka i stopala, bola za vrijeme hodanja, bolova u nekim mišićima, gubitak ravnoteže, drhtavice, slabljenja sluha, želučanih bolova, nespretnosti prilikom hvatanja i držanja predmeta, bolova u vilicama. U većini slučajeva nuspojave brzo nestaju, međutim, ponekad vraćanje na normalno stanje zahtijeva duži vremenski period.

U slučaju nuspojava koje se ispoljavaju na koži i noktima, može se javiti crvenilo, osip, svrab, ljuštenje, suhoća, akne, pojačana osjetljivost na sunčeve zrake. Nokti postaju tamniji, žućkasti, lomljivi ili se na njima mogu pojaviti vertikalne linije.

Obzirom da se citostatici najčešće izlučuju preko mokraće (putem bubrega), bilo kakva smanjena funkcija bubrega može da poveća toksičnost citostatika. Neki citostatici utječu na rad bubrega, mjenjajući boju mokraće od žute u narandžastu ili crvenkastu i uz to urin može da ima miris lijekova, obično u trajanju od 1-3 dana. 

Neprijatna i bolna upala mokraćne bešike, koja se ponekad javlja, manifestira se čestim nagonom za mokrenjem ili pojavom krvave mokraće. Efekti na bubrege i mokraćnu bešiku mogu biti prolazni i trajni.

Tokom primjene hemoterapije može doći i do nakupljanja tečnosti u organizmu (otoci, lica, ruku, stopala, u trbuhu) i pojave simptoma koji podsjećaju na grip.