Anksioznost može da utječe na kvalitet života, a osjećaj stalnog straha, zabrinutosti i brige mogu vas navesti da izbjegavate određene situacije, okupljanja, kao i da započnete s nezdravim navikama. Nutricionisti i psiholozi smatraju da na poboljšanje ili pogoršanje anksioznog stanja može utjecati i izbor hrane.
Veza crijeva i mozga naglašava međusobnu povezanost ova dva organa, što ukazuje da su crijeva i mozak u stalnoj dvosmjernoj komunikaciji i da zdravlje jednog direktno utječe na zdravlje drugog. Konkretno, naši crijevni mikrobi su ključna determinanta simptoma anksioznosti.
Uma Naido, psihijatar i stručnjak za ishranu, objašnjava koje namirnice treba da izbjegavate jer mogu dodatno da utječu na pojačanje simptoma anksioznosti.
Prerađena hrana
Upakovana hrana koju nalazimo na policama prodavnica sa dugačkim listama sastojaka i rokovima trajanja obično je prepuna prerađenih aditiva poput šećera i omega-6 masnih kiselina. Kada se konzumiraju prekomjerno, ovi sastojci hrane loše mikrobe u crijevima i s vremenom pogoršavaju upalu, a samim tim dovode i do stresa. Ova hrana je također lišena vitamina, minerala i vlakana koji jačaju mozak.
Bolji izbor je da prvo posegnete za cjelovitom hranom bogatom hranljivim materijama, poput svježeg ili smrznutog povrća i čistih proteina. Preporučuju se i pasulj, sočivo, druge mahunarke, losos, ostrige ili dagnje, leblebije.
Rafinisani šećeri
Da li ste znali da postoje još oko 262 imena za skrivene šećere koji se danas nalaze u prehrambenim proizvodima? Iako očekujete da će se oni naći u kolačima, pecivima, pahuljicama u kutijama i granola pločicama, ne mislite na šećer u kečapu, prelivu za salatu ili sosovima za tjestenine. Šećeri se čak mogu naći i u slanijim proizvodima kao što je pomfrit. Ukus ovih namirnica će privremeno zadovoljiti vaša nepca, ali se može nepovoljno odraziti na crijeva i mozak. Pošto je šećer supstanca koja izaziva zavisnost, što manje jedemo, manje ćemo za njim žudjeti.
