Sreća je psihičko stanje potpunog zadovoljstva i smirenosti zasnovano na unutrašnjem, duševnom miru i skladu u odnosima prema vanjskom svijetu. Međutim, ona ima različito značenje za različite ljude. Ali recimo da biste mogli promijeniti jednu stvar u svom životu kako biste postali sretnija osoba, poput finansija, posla, odnosa ili zdravlja. Šta bi napravilo najveću razliku?

To je pitanje koje dr. Robert Valdinger (Waldinger), psihijatar u Općoj bolnici Masačusets i profesor psihijatrije na Harvard Medical Schoolu, istražuje kao voditelj najdužeg svjetskog naučnog istraživanja sreće. To najduže istraživanje se zove Harvardska studija o razvoju odraslih, koja je pokrenuta 1938., prati ljude od tinejdžerskih godina do starosti i usput dolazi do glavnih spoznaja o tome što čini život dobrim.

Dobri izbori 

- Proveli smo toliko vremena proučavajući što u životu pođe po zlu. I tako, ovo je bila studija o tome kako neko napravi dobre odabire tokom života - rekao je Valdinger.

Studija je pratila ljude desetljećima, savjetujući se s njihovim roditeljima, a sada i njihovom djecom. I Valdinger napominje da postoje različite vrste sreće. Svi smo doživjeli one navale sreće, primjerice "Odlično se zabavljam na ovoj zabavi", a tu je i sreća koja proizlazi iz osjećaja "Imam dobar život, pristojan i smislen život", objasnio je.

- Svi želimo oboje, ali neki od nas stvarno daju prednost jednoj vrsti sreće nad drugom - istaknuo je.

Ako ljudi zaista žele biti sretni, Valdinger napominje jednu stvar koju trebaju činiti.

- Trebaju ulagati u odnose s drugim ljudima - rekao je.

Valdinger kaže da, iako mnogi mladi ljudi misle da će im slava, bogatstvo i naporan rad donijeti sreću, zapravo su naše društvene veze najvažnije za naše blagostanje.

Njegovo istraživanje pokazalo je da su najjači prediktori sreće i zdravlja bili kvalitetni i topli odnosi. To se odnosi na širok raspon interakcija u svakodnevnom životu, od supružnika, bliskih prijatelja i kolega do konobara koji vam kuha jutarnju kafu ili osobe koja vam dostavlja poštu.

- Dobivamo male doze blagostanja u svim tim različitim vrstama odnosa - dodao je.

On ukazuje na odnose koji djeluju kao regulatori stresa u našem svakodnevnom životu. Hronični stres povezan je s nizom negativnih učinaka na zdravlje i može utjecati na fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Kvalitetan i učinkovit izlaz iz toga, poput dobrog prijatelja s kojim možete razgovarati nakon dugog dana, može pomoći u ublažavanju tog pritiska. Ne morate biti ekstrovert da biste iskoristili te društvene prednosti. Valdinger kaže da, sve dok se osjećate ugodno i povezano, vaši odnosi vam donose koristi na mnogo načina.

Vrijedni odnosi

Valdinger je naglasio važnost ulaganja truda u prijateljstva, rekavši da mnogi vrijedni odnosi mogu uvenuti zbog zanemarivanja. Čak i ako shvatite da možda nemate takve odnose, već danas ih možete početi stvarati.

- Znate, pratili smo živote osam desetljeća. I divna stvar kod praćenja ovih životnih priča je to što smo naučili da nikad nije prekasno. Bilo je ljudi koji su mislili da nikada neće imati dobre veze, a onda su pronašli nekoliko dobrih bliskih prijatelja u svojim 60-ima ili 70-ima. Bilo je ljudi koji su prvi put pronašli romantiku u svojim 80-ima. Zbog toga je poruka iz proučavanja ovih hiljada života da nikad nije prekasno - objasnio je.

Dakle, ako u posljednje vrijeme razmišljate o svojoj dobrobiti i možda se namjeravate obratiti prijatelju, članu porodice ili voljenoj osobi, nikad nije prekasno poslati kratku poruku i nadoknaditi propušteno.

Iznenađujući okidači depresije koji dolaze poslije 40. godine i kako sebi pomoći

S ulaskom u četrdesete, a posebno nakon pedesete, postoje mnogi okidači depresije kojih možda nismo svjesni

Depresija pogađa gotovo svaku šestu osobu u nekom trenutku života i ozbiljno je zdravstveno stanje koje je potrebno liječiti. No, često se depresija brka s "običnom" tugom ili depresivnim raspoloženjem, što je uobičajeno i normalno stanje koje svi doživljavamo. Također, pandemija je u znatnoj mjeri utjecala na pogoršanje simptoma mentalnih stanja i bolesti ostavljajući mnoge ljude tjeskobnima, depresivnima, očajnima i bez nade u svrhu i bolji život. Žene će dvostruko češće nego muškarci oboljeti od depresije, ali će više žena i potražiti stručnu pomoć. Teška osobna iskustva mogu izazvati depresiju kod ljudi koji su izloženi većem riziku od bolesti, ali isto se tako može razviti iz vedra neba. Učestalost depresivnih epizoda raste s godinama, ali depresija nije dio starenja. Isto tako, ponekad su simptomi depresije suptilni, pa često i zanemareni, što je češće u starijih ljudi - hrana više nema dobar okus, bolovi se pogoršavaju ili se mijenjaju obrasci spavanja. Ispod radara nerijetko ostaju i muškarci u depresiji. Manje od žena govore o svojim osjećajima, a neki depresivni muškarci ne izgledaju tužno ili loše, ali su razdražljivi, ljutiti ili nemirni, neki se pokušavaju nositi s depresijom nepromišljenim ponašanjem, pićem ili drogom. Mnoge bolesti mogu izazvati depresiju, a istovremeno depresija može usporiti oporavak od bolesti. Isto tako postoje i neke životne okolnosti nakon kojih je normalno biti tužan. Evo koji su neočekivani okidači depresivnih misli nakon što zađemo u četrdesete.

Preopterećenje

Većina u srednjim godinama žonglira između zahtjeva djece, ostarjelih roditelja, partnerskog odnosa i posla. Nije neuobičajeno osjećati se tužno, bezvrijedno i nositi teret krivnje. Žene u porodici podnose više tereta i zbog toga postaju depresivne. Stoga im se savjetuje da se brinu za sebe, ako već nisu, da sada pronađu vrijeme za uživanje u onome što vole, da se dovoljno odmore, vježbaju, jedu zdravo, obnove prijateljstva ili steknu nove prijatelje te da potraže i stručnu pomoć ako se depresivno raspoloženje ne popravi.

Nizak nivo vitamina B12

Osjećaj letargije i bezvoljnosti može izazvati i nedostatak vitamina B12, koji ima važnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica, metabolizmu stanica, živčanoj funkciji i proizvodnji DNK. U hrani ga ima u crvenom mesu, peradi, ribi i mliječnim proizvodima, ali ako ne jedete te namirnice ili ih jedete u manjim količinama, moguć je manjak tog vitamina. Usto, s godinama neke osobe više nemaju dovoljno želučane kiseline za oslobađanje vitamina B12 iz hrane. Najbolje je izmjeriti nivo ovog vitamina iz krvi. Ponekad će biti potrebno uravnotežiti prehranu, ali se u dogovoru s ljekarom može posegnuti i za dodacima prehrani ili injekcijama B12.

Poremećaji štitnjače

Depresivno raspoloženje može biti simptom nedovoljno aktivne ili povremeno preaktivne štitnjače. Ako ste stariji, to može biti jedini simptom. A moguće je da se u slučaju preaktivne štitnjače pojavi i treperenje srca, tremor ili umor. Nedovoljno aktivna štitnjača može uzrokovati zatvor ili umor. Zato se ovaj vrlo izlječivi problem često zamjenjuje s poremećajima crijeva ili živčanog sistema kod starijih ljudi. Svakako posjetite ljekara i pregledajte štitnjaču, pogotovo ako bliski rođak ima bolest štitnjače.

Dijabetes tipa 2

Osjećate li se previše bezvoljno da biste redovito provjeravali šećer u krvi? Osjećate li zbog nepredvidivog nivoa šećera u krvi kao da gubite kontrolu? Depresija je česta i opasna komplikacija mnogih hroničnih stanja, uključujući dijabetes. Također može smanjiti motiviranost da se ustrajno brinete o svom dijabetesu i držite nivo šećera u krvi u ciljanim vrijednostima. Razgovarajte sa svojim ljekarom ako ste bili depresivni više od dva jedna. Razgovor, lijekovi i bolja kontrola dijabetesa mogu pomoći u poboljšanju oba stanja. Depresija je ozbiljna bolest i ako se ne liječi, može biti opasna po život.

Kada otići ljekaru

Depresija se može postupno uvlačiti u život, loš dan pretvara se u kolotečinu i počinjete preskakati porodične, poslovne ili društvene događaje. Jedna vrsta, nazvana distimija, može trajati godinama kao hronična bolest niskog nivoa - slabost koja tiho potkopava osobu. Također, može postati teško, onesposobljavajuće stanje. Ako se osjećate loše i depresivno raspoloženje ne prolazi ili se pojačava, potražite pomoć ljekara. Uz liječenje mnogi osjećaju značajno olakšanje za četiri do šest sedmica, a lijek je samo jedan način borbe protiv depresije. Ako koristite antidepresive, to vjerovatno neće biti za cijeli život te se savjetuje psihoterapija, odnosno terapija razgovorom. Nekada se ljudima savjetovalo da se ne "zadržavaju" na problemima govoreći o njima, ali danas postoje dokazi da različite vrste psihoterapije pomažu u liječenju depresije rješavanjem negativnih obrazaca misli, nesvjesnih osjećaja ili problema u odnosima. Kognitivno-bihevioralna terapija dobro djeluje na većinu ljudi. U depresivnim mislima često se pogrešno vjeruje da nema nade za bolji život, no to beznađe je dio bolesti, a ne stvarnost. Liječenjem pozitivno razmišljanje postupno zamjenjuje negativne misli. Iskrivljeni negativni samorazgovor i ponašanje identificiraju se i zamjenjuju tačnijim i uravnoteženijim načinima razmišljanja o sebi i svijetu. Spavanje i apetit se poboljšavaju kako se podiže raspoloženje, a terapija razgovorom ostavlja i alate pomoću kojih se osoba može kasnije u životu bolje nositi sa stresnim događajima.

Bolni zglobovi

Život s hroničnom boli koju uzrokuju reumatoidni artritis ili osteoartritis povećava rizik za pojavu depresije. Istraživanja pokazuju da ljudi s hroničnom boli imaju tri puta veću vjerovatnost da će imati depresiju ili anksiozni poremećaj. Uzso, depresija može pogoršati bol. Upalne reumatske bolesti najčešće se razvijaju od 40. do 60. godine i rastu sa starenjem, no vježbanje i fizička aktivnost mogu usporiti njihov razvoj i pogoršanja. Živite li s hroničnom boli, mentalnom zdravlju pomoći će slušanje muzike i meditacija. Ako depresivno raspoloženje ne prolazi, razgovarajte s ljekarom.

Promjene u seksualnom nagonu

Kako muškarci stare, u tijelu im se proizvodi manje važnog spolnog hormona testosterona, a njegov nizak nivo može uzrokovati depresiju, erektilnu disfunkciju i smanjeni interes za seks. U žena se tokom perimenopauze i menopauze također događaju fluktuacije hormona, a simptomi koji uobičajeno prate menopauzu mogu dovesti do depresije. Žene koje imaju i problema sa spavanjem, povijest depresije ili PMS-a, tokom ovog prijelaznog razdoblja imaju veći rizik da će doživjeti pogoršanje promjene raspoloženja ili depresiju. Joga, duboko disanje, uživanje u hobijima, druženje s prijateljima mogu pomoći kod blažih simptoma, no za ozbiljnije, dugotrajne simptome depresije ne odgađajte potražiti pomoć ljekaru.

Loš san

Nesanica i drugi poremećaji spavanja (opstruktivna apneja u snu i sindrom nemirnih nogu), koji su česti kako starimo, značajno su povezani s depresijom. Nesanica može biti znak da ste depresivni, a ako imate nesanicu, ali niste depresivni, izloženi ste većem riziku od promjena raspoloženja. Mnogi su uvjereni da je nesanica popratna pojava starenja, no ne treba to biti. Problemi sa spavanjem mogu se liječiti i otkloniti. Uz primjenu takozvanih higijenskih navika spavanja, a to znači redovan odlazak u krevet u isto vrijeme, opuštanje prije spavanja u kupki ili slušajući muziku, spavanje na prikladnom madracu i jastuku u prozračenoj sobi bez ekrana i svjetla i sl. te izbjegavanje kofeina, uz eventualnu medicinsku terapiju problemi sa spavanjem mogu se riješiti. Dovoljno kvalitetnog sna smanjit će i rizik za razvoj depresije.

Prazno gnijezdo

Ako je dijete napustilo dom, odselilo se, roditelji mogu patiti od sindroma praznog gnijezda koji prate osjećaji praznine, tjeskobe i gubitka, a još ga više otežava ako roditelji u tom razdoblju proživljavaju i druge intenzivne životne promjene kao što su menopauza ili odlazak u penziju. Često se to vrijeme prilagodbe na nove okolnosti može lakše prevladati ako se shvati kao prilika - za ponovno povezivanje s partnerom, drugim članovima porodice i prijateljima, bavljenje hobijem i interesima za koje prije nije bilo vremena. Za nekoliko mjeseci i raspoloženje bi se trebalo popraviti.

Penzionisanje

Činjenica je da su zaposleni penzioneri obično sretniji. Odlazak u penziju, pogotovo ako je bio prisiljen zbog narušenog zdravlja, može potaknuti depresiju ako se osoba suočava s finansijskom nesigurnošću i nedostatkom socijalne podrške. No prijelazno razdoblje iskoristite za pronalazak novih vještina koje ćete učiti, povežite se s unucima, vježbajte. Budite fleksibilni - naprimjer, ako vam vaše zdravlje otežava aktivnosti poput putovanja, uživajte u muzejima, kinima, izložbama, bazenima, redovno se družite s prijateljima...

Pijenje alkohola

Otprilike jedna od četiri osobe koje jako piju ima depresiju. Neki počinju više piti zbog stresnih događaja poput penzionisanja ili smrti supružnika. Važno je potražiti pomoć - kombinacija lijekova može liječiti i ovisnost o alkoholu i depresiju, a individualna ili grupna terapija također mogu pomoći u rješavanju problema koji mogu potaknuti pijenje.

Problemi sa srcem

Svaka druga osoba tokom života će se susresti s kardiovaskularnim bolestima, koje su prve po učestalosti gotovo svugdje u svijetu. Osjećaj depresije nakon dijagnoze srčanih bolesti, srčanog udara ili operacije gotovo je uobičajen i očekivan. Ali mnogi ljudi sa srčanim bolestima doživljavaju tešku, dugotrajnu depresiju koja može pogoršati zdravlje srca. Stoga je iznimno važna kardiološka rehabilitacija tokom koje oboljeli nauče prilagoditi život, brže se oporavljaju, educiraju se o zdravoj prehrani, važnosti sna, umjerenoj tjelovježbi, tehnikama opuštanja. Ako depresija potraje, vjerovatno će se propisati antidepresivi ili psihoterapija.

Zdravstvene prepreke

Svako hronično ili ozbiljno stanje, poput Parkinsonove bolesti ili moždanog udara, može dovesti do depresije. Usto, moždani udar može utjecati na područja mozga koja kontroliraju raspoloženje. Naučite kako se nositi s fizičkim učincima svoje bolesti i ne dopustite da vas ometa i u svemu ograničava. Sigurno postoji nešto što možete raditi i u čemu uživate uprkos preprekama koje vam je nametnula bolest.

Tablete za krvni pritisak

Neki lijekovi također mogu dovesti do promjena raspoloženja i depresije. Među najčešće spominjanima su neki lijekovi za pritisak (centralni antihipertenzivi), određeni antibiotici, antiaritmici, proizvodi protiv akni (kortikosteroidi i steroidi), benzodiazepini. Savjetuje se pitati ljekara ili apotekara jesu li lijekovi koje uzimate povezani s promjenama raspoloženja. Ako jesu, rješenje može biti odabir drugog lijeka.

Usamljenost

Socijalna podrška može pomoći u prevenciji ili ublažavanju depresije. Brojna su istraživanja otkrila da oni koji ostaju povezani s prijateljima, pa i onima koji žive negdje drugdje, manje obolijevaju od depresije. No, često prije davanja savjeta da se uključe u društvene aktivnosti ljudima treba pomoći da najprije razumiju svoju usamljenost, odnosno zašto se tako osjećaju (gubitak partnera, osjećaj da u odnosu nedostaje značenja, osjećaj odbacivanja...). Neki će možda sami sebi biti najbolje društvo, odnosno uživat će kad su sami, a neki će više vremena provoditi s porodicom i prijateljima. Koristite internetsku tehnologiju za virtuelno druženje s članovima porodice i prijateljima koje zbog daljine ne možete često viđati.

Tuga

Neki životni događaji uzrokuju tugu ili razočaranje, ali ne postaju klinička depresija. Tuga je normalna nakon smrti, razvoda, gubitka posla ili dijagnoze s ozbiljnim zdravstvenim problemom, ali kada se prebrode teška vremena, obično se osobu može razveseliti, u početku na kratko vrijeme, a kasnije sve više. No, otiđite ljekaru ako je tuga stalna svaki dan, veći dio dana. Zapamtite da je normalno tugovati. Dopustite sebi vrijeme žalovanja. Ali nakon toga morate nastaviti sa svojim životom jer tuga može prerasti u depresiju. Problemi s pamćenjem, zbunjenost i socijalno povlačenje mogu biti simptomi depresije kod starijih ljudi. I tuga i depresija povećavaju rizik za smrt povezanu s bolestima srca.