Kivi – aktinidija voće je egzotičnog okusa. U novije vrijeme ta voćka osvaja svijet, a od posljednje četvrtine prošloga stoljeća mnogi je sade i kod nas, bilo za veću proizvodnju ili za potrebe domaćinstva. Kivi najčešće, uzimamo svjež (dovoljno mu je oguliti tanku kožu), ali se može jesti i u slasticama (kolačima ili sladoledu). Također, od tog vrlo vrijednog i korisnog voća možemo praviti sirupe, likere i marmeladu.
Kivi se posebno preporučuje u dijetnoj prehrani. Sa stabla se bere dok je još tvrd (ali zreo), a jede se kada omekša. Neki nutricionisti smatraju kivi "supervoćem". Zašto je to tako?
Kivi posjeduje idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam. Egzotični izgled i okus kriju malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštiti naš organizam od mnogih bolesti savremenog svijeta, a što potvrđuju i brojne studije
Kivi je pokazao sposobnost zaštite DNK od štetnog djelovanja kisika. Ovo se djelovanje ne pripisuje isključivo poznatim antioksidantima vitaminu C ili beta-karotenu, već i raznolikim flavonoidima i karotenoidima u kiviju. Konzumiranjem kivija organizam se opskrbljuje velikim količinama vitamina C što može reducirati rizik od pojave bolesti srčanog i vaskularnog sistema (sistema krvnih sudova), moždanog udara ili raka. Tome u prilog ide i povoljan omjer natrija i kalija. Stručnjaci za vaskularni sistem ističu da je odgovarajući omjer natrij-kalij vrlo važan za zdravlje srca. Konzumacijom kivija smanjuje se i količina triglicerida u krvi za 15 procenata. Osim toga zahvaljujući vitaminu C kivi može pripomoći i zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, apsorpciji željeza i zdravlju zubi i desni.
Kivi je nadalje dobar izvor dijetalnih vlakana. Redovitom i uravnoteženom prehranom koja osigurava optimalnu količinu dijetalnih vlakana reducira se povišena količina holesterola što u konačnici rezultira smanjenim rizikom od srčanih bolesti. Vlakna također uklanjaju toksine iz debelog crijeva što je korisno u prevenciji raka debelog crijeva. Dijetalna vlakna pripomažu i u održavanju nivoa šećera u krvi. Kivi pozitivno djeluje na zdravlje probavnog sistema, jer pomaže u postizanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u probavi, štiti od štetnog djelovanja enzima u donjem probavnom kanalu koji mogu uzrokovati rak.
Podaci objavljeni u Archives of Opthamology pokazuju da čak i 3 obroka voća dnevno mogu smanjiti rizik od starosne makularne degeneracije, glavnog uzročnika gubitka vida u starijoj populaciji. Kivi doprinosi zdravlju očiju svojim ljekovitim fitonutrijentima - ksantofilima, među njima se posebno ističe lutein koji se nalazi u retini oka.
Kivi posjeduje i antimutagena svojstva. In vitro studije pokazuju da ekstrakt kivija ima sposobnost inhibiranja melanoma (rak kože). Neke studije pokazuju da zahvaljujući hlorofilu kivi pokazuje mogućnost inhibiranja raka jetre.
U Kini je proizveden energetski napitak na bazi kivija koji je dobar kao nadomjestak izgubljenih minerala tokom treninga u vrućoj klimi, a osim toga kivi poboljšava i mišićnu aktivnost jer ih štiti od oksidativnog stresa.
Može pomoći kod smirenja od stresa jer sadrži relativno visoke količine serotonina. Međutim, za kraj ipak treba naglasiti da kivi ima i svoju lošu stranu, prevelika konzumacija kivija može uzrokovati alergiju.
Prilikom kupovine, stavite plod kivija između prsta i kažiprsta pa ga lagano pritisnite. Ukoliko je kivi blago mekan, znači da je zreo i sladak. Svakako izbjegavajte kupnju plodova koji su jako mekani, a kora im je naborana, oštećena ili sadrži tamne mrlje.
Ljekoviti sastojci kivija čine ga odličnim zaštitnikom u borbi protiv simptoma respiratornih oboljenja kao što je astma. Studija u Italiji koja je obuhvatila preko 18 000 djece od 6 i 7 godina pokazala je da djeca koja sedmično pojedu 5 do 7 obroka citrusa i kivija imaju za 25 do 44 procenta manje pojavu simptoma respiratornih bolesti nego djeca koja ovo voće jedu manje od jednom sedmično, a najveće poboljšanje primjećeno je kod djece s astmom.