Dok radnim danima nekako i uspijevate kontrolirati unos kalorija, subotom i nedeljom to se pretvara u nemoguću misiju. Opušten je um, a s njim i apetit. Previše tijesta, slatkiša i pića, a premalo kretanja, vrlo brzo donose bolno suočavanje s poteškoćom da uskočite u farmerke koje su vam još do jučer bile komotne.
Da se to ne bi događalo, neophodno je napraviti plan ishrane i, naravno, odlučiti da ga se pridržavate i pred najvećim iskušenjima. Za početak, prestanite jesti ispred TV-a. Omiljenu poslasticu, umjesto da jedete direktno iz ambalaže, servirajte u zdjelu.
A ako jedete van kuće, nastojte da u restoranu naručite manju porciju ili, ako je velika, da je podjelite s osobom s kojom ste došli. Zaboravite na grickalice, a to je najlakše učiniti ako ih uopće nemate u kući.
Umjesto toga, potrudite se da, u trenucima kada vas van vremena predviđenog za obrok spopadne želja za hranom, na stolu imate zdjelu svježeg voća, a u frižideru grčki jogurt koji obiluje proteinima.
Zapisujte šta, kada i zašto jedete i pijete tokom vikenda. Budete li zabilježili i šaku čipsa pojedenu u prolazu, znat ćete koje su vas kalorije koštale vitkosti i kasnije ćete nastojati da to izbjegnete.
Važno je i da ustanovite šta su okidači zbog kojih posežete za određenim namirnicama. Zapitajte se je li vam, dok gledate popodnevni film, neophodna zdjela kokica ili sladoled iz zamrzivača.
Nemojte vikende doživljavati kao jedinu šansu za uživanje u omiljenoj hrani. Ako neko jelo u kojem najviše uživate budete konzumirali tokom nekog radnog dana, shvatit ćete da ste subotom i nedeljom manje željni omiljenih poslastica.
