Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), broj pacijenata oboljelih od šećerne bolesti od 1980. do 2014. godine sa 108 miliona porastao je na 422 miliona.

Žute mrlje

Ovakav trend predviđa da će u budućnosti zdravstveni sistem biti znatno više opterećen kada je u pitanju ova kategorija oboljelih, a istovremeno će doći i do porasta komplikacija šećerne bolesti koje će utjecati na umanjenje njihove opće životne i radne sposobnosti. 

Kao komplikacije dijabetesa nastaju i promjene na oku, od kojih su najopasije po vid one koje se razvijaju na očnom dnu, tj. retini. Zvanični podaci pokazuju da 30 posto pacijenata s dijabetesom ima promjene na očnom dnu od kojih jedna trećina može razviti promjene u žutoj mrlji koje za posljedicu imaju pad vidne oštrine, odnosno umanjenje sposobnosti čitanja.

Postepen oporavak

Nastanak dijabetesnih promjena u žutoj mrlji objašnjava se poremećajem hematoretinalne barijere i inflamatornim procesima koji za rezultat imaju oštećenje zidova kapilara koji postaju više propusni te u međućelijski prostor cure tečnost, krv i proteini. 

Retina je u tom dijelu deblja i pacijentu je teško da kroz takvu prepreku jasno vidi posmatrani objekt, tj. vidi ga maglovito.

 Proces je postepen i ako se ostavi bez liječenja, ne očekuje se spontani oporavak.

Dijagnostika i pregled

Dijagnostika očnih komplikacija dijabetesa zasniva se na kompletnom oftalmološkom pregledu s mjerenjem očnog pritiska, pregledom prednjeg i stražnjeg očnog segmenta te detaljnijom analizom očnog dna metodom optičke koherentne tomografije (OCT), koja na neinvazivan način u brzom vremenu daje prikaz posmatranog dijela retine uvećan za oko 100 puta te je ujedno korisna i za praćenje efekta primijenjene terapije.