Izbacivanje šećera iz svakodnevne prehrane može biti veliki izazov čak i za najodlučnije pojedince. Istraživanja pokazuju da šećer vara mozak tako da ga, koliko god ga vi unosili, želi sve više. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dnevno biste na 2.000 kalorija smjeli unijeti maksimalno 50 grama slobodnih šećera.
To se odnosi na glukozu, fruktozu i saharozu, koji se dodaju u hranu prilikom proizvodnje. No, šećer koji je prirodno prisutan u povrću i voću, dobar je za zdravlje.
Ako uspijete smanjiti unos dodanih šećera, vidjet ćete promjene u organizmu - osjećat ćete se bolje, izgledati zdravije i ljepše te topiti višak masti.
Šećer u prehrani utječe na količinu šećera u krvotoku. Ako je razina visoka, dolazi do molekularnog domino-efekta, koji se zove glikacija. Pri tome se molekule šećera vežu na proteine kože i to utječe na kolagen, protein zaslužan za glatkoću kože. Loše navike sa šećerom mogu dovesti i do smanjenja elastičnosti kože i preuranjene pojave bora.
Zato stručnjaci tvrde da starenje možete usporiti smanjenjem šećera iz prehrane.
Dodatni šećeri su jednostavni ugljikohidrati. Brzo se probavljaju i ulaze u krvotok, ali je energija dobivena iz njih, kratkog vijeka.
Mogu se kriti u preljevima za salatu ili, recimo, u umaku za roštilj. Provjerite ambalažu prije nego što konzumirate proizvod.
Navikama poput pijenja sokova, samo ćete nakupiti kilograme, posebno na području trbuha. Kad pijete sokove, diže vam se šećer i dolazi do navale inzulina u organizmu.
To rezultira nakupljanjem masti na području trbuha, što može stvarati probleme u krvnim žilama i organima. Dakle, ako izbacite šećere iz prehrane, smanjit ćete masnoću oko trbuha, ali i rizik od bolesti koje dolaze uz to.
Zdravije alternative, poput voća i povrća, pomažu u održavanju stabilnog inzulina pa se manje kalorija skladišti u obliku masti. Kao rezultat toga, glad se smanjuje, metabolizam ubrzava i lakše se mršavi.
Manje slatkiša znači i manje kilograma, ali i smanjeni rizik od dijabetesa tipa 2. Prehrana koja uključuje ugljikohidrate koji se brzo probavljaju, poput šećera, zahtijeva da gušterača oslobađa više inzulina. Tako malo - pomalo dolazi do dijabetesa.
Šećer na srce ima veliki utjecaj. Istraživanja su pokazala da ljudi koji su od 17 do 21 posto dnevnih kalorija konzumirali u obliku slatkiša, imaju za 38 posto veći rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima u usporedbi s onima koji su 8 posto dnevnih kalorija konzumirali u obliku slatkiša.