Anksiozni poremećaj nije jedini poremećaj koji ćete iskusiti.

Ometa život

Možda će vas uhvatiti poneki panični napad, odnosno iznenadni i intenzivni strah, koji dolazi i odlazi u roku od nekoliko minuta, ili razne fobije. 

Ali, svi anksiozni poremećaji imaju jednu zajedničku stvar - anksioznost je stalna i ometa svakodnevni život. Sljedeći znakovi mogu otkriti jesu li vaši anksiozni „napadi“ samo trenutna „inspiracija“ ili se radi o anksioznom poremećaju.

1. Anksiozne misli ne nestaju - Ako imate anksiozni poremećaj, skloni ste da se brzo uznemirite u situacijama koje prijatelji, kolege ili porodica shvataju kao normalne ili one u kojima će se malo zabrinuti, navode stručnjaci.

2. Tjeskoba vam je povezana s drugim simptomima - Anksiozni poremećaj često se može manifestirati kroz mišićnu bol, nemir i umor. Nemojte se iznenaditi ako i vi osjetite probavne smetnje. Anksiozni poremećaji mogu dovesti do uznemirenog probavnog sistema, što uključuje dijareju, grčeve i žgaravicu.

Specifične brige

3. Ne možete se usredsrediti - Nije rijetkost da se poremećaj zamijeni s poremećajem hiperaktivnosti, odnosno ADHD-om. To je zbog toga što se pojedinci s anksioznim poremećajem često teško fokusiraju. 

4. Brinete se zato što se brinete - Mnogi anksiozni poremećaji pokreću specifične brige. Naprimjer, može da vas zabrine nešto nepoznato, poput onoga što vam donosi budućnost, a ako patite i od fobije, ona bi odmah mogla da vas natjera da se bojite - pauka koji se spušta pred vama.

Šta učiniti

Provjerite, prije svega, jesu li simptomi anksioznosti, poput umora ili nelagode, uzrok drugih zdravstvenih stanja. Ali, kad jednom postavite dijagnozu, najbolje je da potražite stručnu pomoć, saglasni su stručnjaci. San, zdrava ishrana i fizička aktivnost mogu pomoći u ublažavanju simptoma anksioznosti. Liječenje anksioznih poremećaja može, također, uključiti kognitivno-bihevioralnu terapiju, možda čak i lijekove.

Strah od greške

Anksiozni poremećaji čine vas neodlučnim, jer se bojite da ćete, šta god da odaberete, napraviti pogrešan izbor. Padate u beskrajnu jamu briga dok razmišljate o svim beskonačnim mogućnostima i rezultatima svojih odluka.

Sve želite izbjeći

Nije rijetkost da ljudi s anksioznim poremećajem izbjegavaju određene situacije bez obzira na to što su važne samo kako biste ugušili prekomjernu nervozu. To izbjegavanje dovodi i do anksioznih poremećaja. Umjesto toga, trebate se naučiti nositi s tom tjeskobom.

Gubitak optimizma

Nije rijetkost da vas anksiozni poremećaji liše bilo kakvog optimizma ili nade za budućnost. Kao rezultat dok razmišljate o rezultatu svojih odluka, često ćete doći do zaključka da će to biti loše. Osjećate da ništa ne možete kontrolirati.