"Budi heroj svoga srca“ je slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana srca koji se svake godine u svijetu obilježava 29. septembra. Godišnje od bolesti srca i krvnih sudova umre 17,7 miliona ljudi, što je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 31 posto svih smrti u svijetu uzrokovanih ovim bolestima. Više od tri miliona umrlih su osobe mlađe od 60 godina.

Faktori rizika

- Bolesti srca i krvnih sudova (KVB) su decenijama značajan dio vodećih uzroka obolijevanja i stanovništva Federacije BiH. Među faktorima rizika koji utječu na razvoj bolesti srca i krvnih sudova kod stanovništva Federacije BiH dominiraju konzumacija duhana, povišen krvni pritisak, nepravilna prehrana te nedovoljna fizička aktivnost – kazala je prof. dr. Aida Ramić-Čatak, šefica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo FBiH i pomoćnica direktora za stručne poslove. 

U 2018. godini u Federaciji BiH, navodi dr. Ramić-Čatak, vodeći uzrok smrtnosti je bio akutni infarkt miokarda sa stopom 92,95 na 100.000 stanovnika, što predstavlja povećanje u poređenju sa 2017. godinom, kada je vrijednost bila 86,5 na 100.000 stanovnika.

- Postoji veliki broj faktora rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova, koje dijelimo na nepromjenljive i promjenljive. Najvažniji nepromjenljivi faktori rizika na koje ne možemo utjecati su dob, spol i pozitivna porodična anamneza (naslijeđe) – rekla je dr. Ramić-Čatak.

Dobne grupe

Smrtnost od bolesti srca i krvnih žila kod muškaraca i žena raste s dobi i viša je kod muškaraca nego kod žena. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. Rizičnim dobnim i spolnim grupama smatraju se muškarci iznad 45 godina, odnosno žene starije od 55 godina. Razvoj bolesti je ubrzan ako na osobu istodobno utječe više faktora rizika. 

Prevencija, nadzor i tretman

Prema procjenama SZO, bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju najveći uzrok opterećenja bolestima u svijetu. 

Prevencija, nadzor i tretman bolesti srca i krvnih sudova je od velikog javnozdravstvenog značenja.

SZO procjenjuje da će u slučaju izostanka efikasnih intervencija do 2030. godine 23,6 miliona ljudi godišnje umirati usljed bolesti srca i krvnih sudova.