Nije neobično da nas često boli stomak. Iako naglo nastali bolovi u stomaku mogu biti znak i stanja opasnog po život, najčešće se ipak radi samo o bolovima koji prate probleme s probavom.  

Maligna oboljenja

Prema riječima dr. sci. med. Abela Baltića, specijaliste interne medicine, bol u stomaku jedna je od učestalih tegoba koja povremeno pogađa više od 90 posto ljudi. Ponekad nas plaši zbog svog intenziteta, ali sama jačina bolova ne znači da je njihov uzrok ozbiljan, i obrnuto - blage, ali dugotrajne tegobe mogu označavati i hroničnu bolest koju treba liječiti.

- Ako bilo koju vrstu bolova u stomaku primjećujete duže od sedam dana, obratite se ljekaru kako biste isključili ozbiljnije dijagnoze. Bol u abdomenu je svaka vrsta bolova koja se osjeća na području između grudi i prepona. To je veliki dio tijela pa je važno tačno locirati mjesto gdje boli kako bi se lakše otkrio uzrok - pojašnjava dr. Baltić.

Bol u stomaku može biti bezopasna i prolazna, ali nekada može biti i posljedica ozbiljnih stanja, od kojih neka mogu ugroziti život. Bolove možemo podijeliti na akutne i hronične. Akutni bolovi su opasniji jer često upućuju na novonastalo dešavanje koje može biti opasno po život ako se odmah ne krene s liječenjem, dok hronični najčešće nisu opasni po život, iako mogu biti znak malignog oboljenja.

- Kod bolova u stomaku savjetuje se manje uzimati lijekove protiv bolova dok ne znamo uzrok, jer je bol vodič i putokaz. Uvijek pogledajte boju stolice. Proliv, a posebno povraćanje treba, također, shvatiti ozbiljno jer se, osim tečnosti, gube i elektroliti. To može biti posebno ugrožavajuće za djecu i starije osobe s još nekim oboljenjima - ističe dr. Baltić.

Moguće je da postoji više različitih uzroka bolova, a manje ozbiljni okidači neugode su zatvor usljed nepravilne prehrane i manjak kretanja, razne netolerancije na određenu vrstu hrane, gastritis kao rezultat prekomjernog stvaranja želučane kiseline, trovanje hranom ili želučana/crijevna viroza.

S druge strane, postoje stanja koja mogu biti vrlo opasna i potrebna je brza reakcija. Odlazak ljekaru neophodan je ako su bolovi nastali naglo ili su jakog intenziteta, ako je prisutna krv u stolici ili je ona crna, ako je trbušni zid naglo postao tvrd, ako se stomak povećava te ako je prisutan osjećaj slabosti.

Analiza krvi

- Dijagnozu često nije jednostavno postaviti pa je potrebna specijalistička obrada gastroenterologa, abdominalnog hirurga, ginekologa ili urologa. Osim standardne obrade, koja obuhvata analizu krvne slike i fizikalnog pregleda, u velikom broju slučajeva bit će potrebna upotreba raznih metoda radiološke obrade kao što su CT ili ultrazvuk, ili specijalističke dijagnostike poput gastroskopije i kolonoskopije - navodi dr. Baltić.

Prehrambene navike i odabir hrane mogu imati značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvaliteta života jer smanjuje bol i nelagodu.

- Savjetuju se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane, s naglaskom na konzumaciju nemasne i ne suviše začinjene hrane te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje te redovno konzumirati fermentirane mliječne proizvode - jogurt, kefir... Od pomoći mogu biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje - navodi dr. Baltić.

Tačna dijagnoza 

Trajni bolovi u stomaku ponekad su prisutni bez mogućnosti postavljanja tačne uzročne dijagnoze. U tom slučaju često se radi o tzv. funkcionalnim bolovima, što znači da se, uprkos brojnim pregledima, nije mogla postaviti dijagnoza bolesti bilo kojeg organa u trbušnoj šupljini. S obzirom na to da uzrok nije otkriven, u takvim slučajevima moguće je samo ublažavanje simptoma lijekovima i nefarmakološkim metodama.

Konzumiranje šećera i soli

Prekomjerno konzumiranje šećera predstavlja faktor rizika za pojavu ulkusne (ranica nastalih na sluznici probavnog trakta) bolesti, kao i povećan unos soli. Napici koji sadrže kofein, pa i kafa bez kofeina, mogu stimulirati lučenje želučane kiseline, ali se mogu konzumirati u umjerenim količinama, najbolje nakon jela.