Nedavno je u Sarajevu održan veliki stručni skup na kojem se govorilo o prevenciji i liječenju premalignih lezija grlića materice. Na skupu je, kao jedan od statističkih podataka, navedeno da se, na primjer, godišnje u Hrvatskoj dijagnosticira približno 325 novih slučajeva raka grlića materice, a 140 slučajeva godišnje završava smrću.
Danas se sa sigurnošću zna da je glavni uzročnik nastanka ove vrste raka dugotrajna hronična (neliječena) upala rodnice i grlića materice prouzrokovana visokorizičnim humanim papiloma virusom (HPV).
Tu skupinu čini više od 200 tipova virusa, od kojih 40 može zaraziti anogenitalno područje muškaraca i žena. Više od 80 posto slučajeva raka grlića materice povezuje se s HPV-om tipa 16 i 18.
Ti tipovi HPV-a visokog rizika svojom dugotrajnom prisutnošću u organizmu mogu uzrokovati intraepitelne lezije (neoplazije), koje, ako su neliječene, mogu uzrokovati rak. Najčešće se pojavljuju na grliću materice (cerviksu) i zato su široj javnosti najpoznatije kao CIN-ovi.
Šta su CIN-ovi
Cin-ovi su oznaka za premaligne promjene na grliću materice (cerviksu). Intenzitet promjena na ćelijama i njihova zastupljenost u epitelu gradira ovu bolest na 3 stepena po jednoj nomenklaturi:
- CIN1- displazija blagog stupnja, promjena se nalazi u 1/3 epitela,
- CIN2-displazija srednje teškog stupnja, promjena se nalazi u 2/3 epitela,
- CIN 3- displazija teškog stupnja, promjena se nalazi u cijelom epitel.u
Po drugoj nomenklaturi displazije se dijele na:
- L-SIL displazija blagog stupnja (CIN 1),
- H-Sil- displazija teškog stupnja (CIN 2 i CIN 3).
Kako dolazi do infekcije
HPV se prenosi intimnim kontaktom sluznica i kože o kožu, a njime se može zaraziti bilo kojom vrstom spolnog odnosa s osobom koja je već zaražena. HPV je tako čest da se gotovo svi spolno aktivni muškarci i žene zaraze njime.
Većina osoba nema nikakvih simptoma HPV infekcije i stoga nije svjesna zaraze, kao ni činjenice da HPV može prenijeti na partnera. Infekcije HPV-om najčešće se povlače same od sebe unutar dvije godine. No ponekad one ne prolaze i tad mogu uzrokovati rak i druge bolesti.
Veća je učestalost infekcija HPV-om kod muškaraca nego žena, ali se one rjeđe otkrivaju i zato se muškarci smatraju važnim faktorom u njenom širenju. U svakom slučaju ootrebno je obratiti pažnju na bilo kakve izrasline, promjene boje kože spolovila ili pojave svrbeža. Tad je potrebno učiniti pregled kod dermatovenerologa ili urologa.
Pregled obavezno trebaju uraditi muškarci čije partnerice imaju otkriven CIN, osobito CIN visokog stupnja. Kod većine partnera naći će se pozitivan HPV visokog rizika, oko polovice će imati spolne bradavice, a u oko trećine će se dijagnosticirati penilna intraepitelna neoplazija (PIN – verzija CIN-a za muškarce).
Dijagnoza i liječenje infekcije i promjena
Postoje dvije probirne pretrage koje mogu pomoći dijagnosticirati infekciju HPV-om:
1. Papa test, kojim se traže promijenjene ćelije u sluznici vrata materice prije nego što se te ćelije razviju u predstadij raka ili rak.
2. Test na HPV, kojim se traži virus koji može uzrokovati takve ćelijske promjene.
Kako promjene na grliću materice ne daju simptome, otkrivaju se PAPA testom, kolposkopijom i HPV tipizacijom. Specifičnost samog PA testa je oko 48-68 posto. Praktično, od 10 žena koje imaju negativan PAPA test, kod 3 se može pretpostaviti da nalaz nije realno negativan.
Kada se pored PAPA testa uradi kolposkopija i HPV tipizacija tačnost dijagnostike se podiže na 98 procenata. Kod patoloških PAPA i kolposkopskih nalaza potrebno je uraditi biopsiju grlića materice i endocervikalnu kiretažu. Materijal se šalje na patohistološki pregled koji predstavlja krajnju dijagnozu ovih promjena.
Terapija zavisi od stepena displazije. Cilj terapije je u cijelosti odstraniti promijenjen epitel do zdravog tkiva. I za ovaj problem rješenje su dvije metode:
1. LOOP (LEEP) ekscizija radio nožem kod blagih promjena.
2. Konizacija radio nožem i klasična konizacija kod displazija teškog stupnja.
Ovo su metode koje dovode do potpunog izlečenja, bez posledica na plodnost, iznošenje trudnoće i seksualni život pacijentkinje.
Za HPV ne postoji učinkoviti lijek. Upravo zato su bitni preventivni pregledi kako bi se što ranije prepoznale posljedice infekcije HPV-om, puno ranije nego što se razvije rak grlića materice ili drugi oblici raka povezani s HPV-om.
Djelomičnu, ali ne i sasvim sigurnu zaštitu od infekcije HPV-om pružaju prezervativi. Zapravo, ako se koriste svaki put i na pravilan način, prezervativi mogu smanjiti rizik od infekcije HPV-om. Međutim, HPV može zaraziti i područja koja nisu prekrivena prezervativom, što znači da oni ne pružaju potpunu zaštitu.
Neke bolesti povezane s HPV-om su: rak rodnice, rak stidnice, rak anusa, rak penisa, rak usne šupljine i ždrijela te spolne bradavice. Ove bolesti ne daju simptome. U rijetkim slučajevima mogu se javiti blaga intermenstrualna krvarenja, krvarenja nakon odnosa, pojava kondiloma.
Papa test
Preporučuje se prvi Papa test učiniti unutar tri godine od početka spolnog života, a ponavljati svake godine ako je nalaz uredan. Cilj primjene Papa testa je da se među ženama, koje nemaju nikakve simptome niti okom vidljive promjene, otkriju premaligne lezije (CIN II/III) ili rak grlića materice u najranijoj fazi.
Vakcina protiv HPV-a
Nova deveterovalentna vakcina pruža učinkovitu zaštitu protiv 9 najčešćih virusa u osoba koje ranije nisu bile u doticaju s HPV-om. Procjenjuje se, kada bi većina mladih danas primila vakcinu, uz promjenu spolnog ponašanja i redovite preventivne preglede, bilo bi moguće spriječiti većinu raka grlića materice, rodnice, vanjskog spolovila žena i muškaraca te premalignih promjena i spolnih bradavica.
Vakcina se može primijeniti od 9. do 26. godine života u oba spola. Učinak vakcine je bolji ako se primijeni prije 15. godine života jer je izraženije stvaranje zaštitnih protutijela i manja vjerovatnoća da su osobe već bile u kontaktu s virusom.
Vakcina je testirana na učinkovitost i sigurnost, primjenjuje se u svim razvijenim zemljama svijeta i medicinska struka jasno preporučuje vakcinaciju.
