Uvriježeno je mišljenje da se na snimanje magnetnom rezonancom (MR) ide samo u "ne daj bože slučajevima", kada postoji sumnja na rak, što nikako nije tačno, a onkološke bolesti samo su jedan dio indikacija za ovu pretragu.
Pregled je poželjan i kada su u pitanju povrede (sportske i druge), razne sistemske bolesti, a danas se sve više koristi i za sistematske, preventivne preglede, kada još nisu prisutni simptomi oboljenja.
Iako je nezamjenjiva u postavljanju jasne dijagnoze brojnih oboljenja i povreda, ova pretraga još uvijek izaziva nedoumice.
Čemu služi magnetna rezonanca
Ova pretraga omogućava najprecizniju vizuelizaciju svih tkiva i organa, samim tim i dijagnostiku velikog broja oboljenja i povreda. Postoji već nekoliko decenija, ali je njen značaj poslednjih 10-15 godina toliko veliki da se danas u svijetu godišnje pregleda na desetine miliona ljudi i svake godine ta brojka raste oko 10-15 procenata.
Ukoliko u tijelu postoji neka promjena, zahvaljujući magnetnoh rezonanci može se utvrditi tačna njena lokalizacija, odnos sa okolnim strukturama, krvnim sudovima, saznati njen sastav pa liječnici mogu odrediti odgovarajući način liječenja.
Koji su neželjeni efekti
Nema neželjenih efekata. Emitujući radio-talase MR registrira brojne promjene struktura i funkcija u pojedinim regijama tijela. Metoda je potpuno neinvazivna i bez ikakvih štetnih efekata jonizirajućeg zračenja po pacijenta.
U MR sali pacijent leži na stolu aparata koji se u toku snimanja uvlači u prsten/cijev. Pregled traje 15-30 minuta ako je u pitanju jedna regija snimanja, više regija zahtijeva srazmjerno duže vrijeme.
Postupak je potpuno bezbolan, veoma je važno da se pacijent u toku pregleda ne pomjera. Zdravstveni radnik iz susedne sobe posmatra pacijenta kroz staklo i putem video-nadzora, u stalnoj su komunikaciji.
Zato se ne treba pribojavati ovakvog načina snimanja. Ipak, kod posebno osjetljivih i uzbuđnih pacijenata moguće je primijeniti analgo-sedaciju uz prisustvo i asistenciju specijaliste anestezilogoga ili uzeti lijek za smirenje.
Poseban problem predstavljaju klaustofobičari. Kod nekih pacijenata naime postoji neprijatnost prilikom boravka u zatvorenom prostoru, pojedini ne mogu ni izdržati pregled do kraja. Blagi san riješit će problem, a anesteziolog će također sve vrijeme pratiti pacijenta.
Može li pacijent prekinuti snimanje
Pacijentu je na raspolaganju pumpica pa pritiskanjem može prekinuti pregled ako ima neki problem. Česte su, recimo, reakcije na zvuk jer se u toku rada aparata čuje buka nalik lupanju.
Ta buka potiče od promjene gradijenata magnetnog polja i normalna je tehnička karakteristika aparata, na šta bi svaki radiolog trebao upozoriti pacijenta.
Najsavremenija dijagnostika srca
Magnetna rezonanca srca je najsavremenija dijagnostika kojom se procjenjuju morfološke i funkcionalne karakteristike srca. Koronarna oboljenja srca su vodeći uzročnik smrtnosti u našoj populaciji, dobro je da postoji mogućnost neinvazivne dijagnostike koja pruža mogućnost otkrivanja velikog broja srčanih oboljenja.
Indikacije su veoma brojne i u stalnom su porastu, među njima su najvažnije kardiomiopatije, miokarditisi, razna oboljenja perikarda i srčanih zalizaka, tumorske promjene srca, koje se veoma rijetko sreću.
Koje su prednosti ovog pregleda
Prednosti magnetne rezonance nad ostalim vrstama dijagnostike su u tome što daje mnogo bolju procenu globalne i regionalne funkcije srca, samog izgleda srca, srčanog mišića i tkiva.
Moram se naglasiti da ova vrsta pregleda ne zamjenjuje standardni pregled kod kardiologa, EKG i UZ srca i kardiolog je jedini koji indicira MR pregled.
Šta se najčešće snima magnetnom rezonancom
Najveći procenat čine snimanja glave, kičmenog stuba, zglobova i mekih tkiva, što je od velikog značaja u dijagnostici povreda kako kod profesionalnih sportista i rekreativaca, tako i kod degenerativnih i drugih promjena na zglobovima, koje su veoma česte.
Kada se preporučuje kontrast
Kontrastno sredstvo nije uvijek obavezno. Specifičnost snimanja zglobova s kontrastom (MR artrografija) jeste to što se dobija detaljan prikaz malih struktura unutar zglobova i promjena na njima, a to se običnim pregledom na MR ne može uočiti.
Kontrast se daje direktno u zglob, vođen je pod kontrolom ultrazvuka i omogućava savršen prikaz manjih tetiva, labruma, hrskavica i ligamenata. Može se primijeniti na svim zglobovima, a najveću primjenu ima na zglobovima ramena, koljena, lakta i ručnog zgloba.
Može li MR otkriti vrstu tumora
Magnetna rezonanca može utvrditi samo postojanje tumora. To da li je on zloćudan ili ne može tačno utvrditi samo patohistološki pregled. Na MR se može posumnjati na malignost promjene, a poneki put decidirano se može reći da se radi o najobičnijoj dobroćudnoj promjeni. U oba slučaja potrebno je veliko iskustvo radiologa.
Znači, treba birati radiologa, a ne mašinu. Nije, naime, najbitnije da aparat MR bude najnovije generacije. To nije presudno, važno je da se redovno održava i da ima jačinu magnetnog polja najmanje od 1,5 tesla.
Bitno je ko dijagnosticira, ko čita nalaze. Uvijek je ljudski faktor najbitniji: radiolog treba znati šta gleda, kako da napiše izvještaj da bi liječnik na osnovu toga mogao odabrati najefikasnije liječenje. Dakle, uvijek treba tražiti radiologa, a ne mašinu!
Kako se pripremiti za pregled
Metalni djelići na tijelu ili garderobi u magnetnom polju mogu nanijeti štetu pacijentu i osoblju. U MR salu zato ne treba unositi naočale, nakit, satove, šnale, kaiševe, ključeve, zubne proteze, aparate za sluh i slično.
Svi koji imaju ugrađene vještačke proteze zglobova trebaju imati napismeno od kog su materijala ili imati karticu na kojoj pišu podaci o protezi.
Posljednjih dvadesetak godina ugrađuju se od legura titanijuma i nisu kontraindikacija za MR, kao ni pejsmejkeri novije generacije.
Mirni mogu biti i oni koji su prilikom tetoviranja koristili savremene biorazgradive boje. Stariji pejsmejkeri i očni i ušni implantati, meci i šrapneli predstavljaju kontraindikaciju.
