Crijeva nisu samo probavni organi, nego i najvažniji organi obrambenog sistema organizma koji su odgovorni za više od 80 posto imuniteta.
U crijevima žive milijarde mikroorganizama, pretežno bakterija koje čine crijevnu mikrofloru. Takozvane dobre bakterije ili probiotici u crijevima prerađuju hranu, ali i suzbijaju štetne vrste bakterija i virusa te razgrađuju otrovne tvari. Uravnotežena crijevna mikroflora neophodna je za zdravlje i vitalnost.
Poremećaj flore
Probiotici su u službi čovjeka od njegovog postanka. Ti nepatogeni mikroorganizmi kao normalni stanovnici nalaze se u usnoj šupljini, crijevima, rodnici i na koži, podržavajući zdravlje, a da na to ne obraćamo pažnju.
Ali, zbog nepravilne prehrane, stresa, uzimanja lijekova, posebno antibiotika, i nezdravih navika poput pušenja i konzumacije alkohola, ravnoteža crijevne mikroflore često je narušena.
Razne bolesti, povišena tjelesna temperatura i proljev mogu uzrokovati poremećaj crijevne mikroflore, ali i obrnuto, poremećena crijevna mikroflora može izazvati brojne zdravstvene tegobe, od proljeva do autoimunih bolesti i debljine.
Najpoznatiji izvori probiotičkih bakterija, odnosno probiotika, su fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira. Probioticima su bogati i fermentirani proizvodi od soje, kao i kiseli kupus.
Za bolju snabdjevenost organizma probioticima nude se razni dodaci prehrani, od posebnih funkcionalnih jogurta i čokoladica do praha i kapsula. Najčešće korištene probiotičke bakterije su bifidobakterije i laktobacili.
Vrući napici
Uzimanje probiotika preporučuje se kod proljeva, upalnih bolesti crijeva poput ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti, sindroma iritabilnog crijeva, različitih infekcija i alergija, malignih bolesti...
Ali, treba znati da oni ne mogu zamijeniti uništenu crijevnu mikrofloru, već samo pospješuju njen prirodni oporavak. Moraju se pravilno uzimati da bi bili djelotvorni. S obzirom na to da je riječ o preparatima koji sadrže žive mikroorganizme, ne smiju se uzimati s vrućim napitcima ili alkoholom, jer će tako izgubiti korisna svojstva.
Šta su prebiotici, a šta sinbiotici
Kada se govori o probioticima, treba spomenuti i neprobavljive komponente hrane, prebiotike, koji potiču selektivni rast i razmnožavanje poželjnih bakterija. Neki od prebiotika su fruktooligosaharidi iz crvenog luka, banane, ječma, pšenice, prase, bijelog luka... pa potreba za konzumiranjem tih namirnica naglašava značaj uravnotežene i raznolike prehrane.
Probiotici i prebiotici mogu se ujediniti u istom proizvodu. Takvi dodaci prehrani nazivaju se sinbiotici i smatraju se veoma učinkovitima u obnavljanju crijevne mikroflore i jačanju imuniteta.
Može i preventivno
Probiotici se mogu preventivno uzimati zajedno s antibioticima, ali moraju se uzeti najmanje 2-3 sata nakon antibiotika. Antibiotici suzbijaju i loše i dobre bakterije, pa ako se antibiotici i probiotici u isto vrijeme miješaju, antibiotici će uništiti probiotike.
Veza od rođenja
Probiotici su vezani za čovjeka već od prvih trenutaka života. Mikroflora kod novorođenčadi razvija se pod utjecajem mikroflore rodnice i analnog otvora majke te okoliša. Zato ne čudi činjenica da je kod djece rođene carskim rezom i one koja su smještena u inkubatoru u najranijem dobu prisutno manje poželjnih bakterija.
Kada se uzimaju
Probiotici se općenito primjenjuju u slučajevima: kada se želi osnažiti prirodna zaštita probavnog sistema, kod vaginalnih infekcija, infekcija mokraćnih kanala, oslabljenog imuniteta, uključujući i pomoć kod alergijskih tegoba. Također, uzimaju se i kod intolerancije na laktozu te povećanog holesterola u krvi.
