Bolesti, poremećaji i bolesna stanja srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) najveća su pošast modernog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije one su prvi po redu uzrok smrti u zapadnim zemljama, u više od 50 posto slučajeva.
Ni Bosna i Hercegovina nije iznimka mada ovdje nema preciznih podataka o broju svih smrtnih slučajeva direktno povezanih s kardiovaskularnim bolestima. No, pouzdano se zna da stanovništvo sve više obolijeva od arterijske hipertenzije (visok pritisak), srčanih aritmija do srčanog i moždanog udara te zatajenja srca.
Bolest „stara ko Grčka“
Kardiovaskularne bolesti postoje oduvijek. U grčkoj mitologiji bog Apolon i njegova sestra, božica Artemida, bili su poznati kao nositelji iznenadne smrti. Naime, kad bi se neka osoba neobjašnjivo srušila na pod i umrla, smatralo se da ju je pogodila Apolonova (ako je umro muškarac) ili Artemidina (ako je umrla žena) strijela.
Tada nije bilo tehnologije koja bi objasnila takve nagle smrti mladih i zdravih osoba, ali danas se smatra kako je uzrok smrti tih ljudi bila posljedica neke urođene srčane mane.
I danas su urođene srčane mane najčešće urođene malformacije u ljudi, ali se mogu liječiti i/ili ispraviti. Tada nisu, a nije se ni znalo za njih pa su ljudi takve neobjašnjive tragične priče pripisivali bogovima.
Čemu danas možemo pripisati ogroman porast pojave kardiovaskularnih bolesti? Nekoliko je faktora ključno u njihovom razvoju te širenju do nivoa epidemije tokom 20. i 21. stoljeća.
Životni vijek
Općepoznata je činjenica da su stanovnici Europe i Sjeverne Amerike prije otprilike 100 godina živjeli gotovo upola kraće nego danas. Poboljšanje higijenskih uvjeta, socijalnog statusa, društvenih sloboda i razvoj medicine produžili su životni vijek.
A time je produžen i životni vijek naših organa i tkiva. Pa, kao što to biva uvijek i svuda, dolazi do svojevrsnog „zamora materijala“. Krvne žile jednostavno nisu jednako elastične kod osobe od 25 godina i one od 65 godina.
Isto tako, krvne žile mladih ljudi nisu još opterećene posljedicama visokog nivoa masnoće jer je jednostavno nije uneseno dovoljno. Poslije pedesete već jest. Srce udara snažno kod mladih ljudi, kod starijih slabije, jednostavno taj mišićni organ oslabi.
Nekada su ljudi umirali od tada neizlječivih infektivnih bolesti, žene pri porodu itd. i jednostavno nisu niti dostigli godine u kojima su srce i krvne žile mogli pokazivati znakove starenja. Danas je upravo to jedan od glavnih razloga povećanja učestalosti kardiovaskularnih bolesti.
Muško-ženske razlike
Vezana uz dob je i spol. Naime, muškarci obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti dvostruko češće od žena, a u dobi prije 50. godine života još i više. Razlog je što žene imaju visok nivo ženskih spolnih hormona, koji djeluju zaštitnički na kardiovaskularni sistem.
Nakon menopauze (koja se događa najčešće između 50. i 55. godine života), pojava bolesti i poremećaja vezanih uz kardiovaskularni sistem naglo se povećava u ženskoj populaciji, što se pripisuje upravo drastičnom padu koncentracije ženskih spolnih hormona. No čak i tada je pojavnost tih bolesti manja nego kod muškaraca.
Faktor prehrana
Prehrana bogata zasićenim mastima i šećerima značajan je faktor nastanka kardiovaskularnih oboljenja. Tokom proteklog stoljeća takva je vrsta hrane postala izrazito popularna zbog jednostavnosti pripreme, dostupnosti kao i brzog unosa velike količine energije, bez dugotrajnog sjedenja za stolom, što je ljudima „užurbanog“ 20. stoljeća i odgovaralo.
Jasno je da se masti, ukoliko ih unosimo previše, talože na krvnim žilama, smanjujući im promjer, a ponekad ih potpuno i začepljujući, što može dovesti do srčanog i moždanog udara.
Sjedilački način života
Već je od davnina poznato da je tjelesna aktivnost dobra za zdravlje. Nekada je ona bila i nužnost jer je većina poslova, načina putovanja i zabave uključivala neki oblik tjelesne aktivnosti (rad u polju, jahanje, šetnje prirodom, lov i ribolov, pranje odjeće...).
Danas prevladava tzv. sjedilački način života u kojem većinu vremena provodimo sjedeći, ležeći ili minimalno se krećući. Velik broj poslova uključuje višesatni rad na računalu.
Sve to dovodi do povećanja tjelesne mase, koja opet često uzrokuje pojavu raznih bolesti: od taloženja viška energetskih molekula do pojave dijabetesa koji je još jedan faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Faktor pušenje
Već je mnogo puta spomenuto, ali nije loše ponoviti: pušenje je višestruko štetno za ljudski organizam, pa tako i za njegov kardiovaskularni sistem.
Pušači imaju nekoliko puta veće šanse za obolijevanje od bolesti srca i krvnih žila. Mehanizmi nisu potpuno poznati, ali uzmemo li u obzir samo smanjenje učinkovitosti tjelovježbe zbog smanjenog kapaciteta pluća u pušača, jasno je da se pušiti ne isplati.
Svima koji ovo čitaju i misle: „Da, ali prestanak pušenja uzrokuje debljanje“ treba poručiti da to nije istina te nema nikakve fiziološke povezanosti između pušenja cigareta i tjelesne težine.
Do porasta debljine najčešće dolazi zbog „nervoznog jedenja“, ali taj je mehanizam duboko psihološki povezan uz nagrađivanje dobrih postupaka hranom još od djetinjstva. Centar za glad u mozgu i ovisnost bilo koje vrste, pa tako i nikotinske, nisu ni na koji način povezani.
Moderna epidemija
Nažalost, nema naznaka da će se učestalost bolesti i poremećaja kardiovaskularnog sistema smanjivati tokom sljedećih desetljeća. Naprotiv, prognoze su vrlo loše.
Sve je više pretile djece (djece čiji indeks tjelesne mase prelazi 30), a kardiovaskularne bolesti kao posljedica nepravilne i nezdrave prehrane javljaju se čak i u afričkim zemljama s visokim postotkom gladnog stanovništva jer im je često dostupna samo manje kvalitetna hrana i neuravnotežena prehrana.
Ubrzan, ali istovremeno i sjedilački način života, cijena i nedostupnost zdrave hrane, nemogućnost odupiranju lošim navikama te nedostatak simptoma bolesti, često dok nije prekasno (začepljene krvne žile ne bole, kao ni visok pritisak), najvažniji su razlozi zašto se pandemija kardiovaskularnih bolesti širi sve dalje i brže.
Svako vrijeme ima neku svoju bolest, koja, poput kuge u srednjem vijeku, svakodnevno odnosi na desetke hiljada života. Kardiovaskularne bolesti su moderna epidemije.
Pa šta raditi?
Nahranite svoje srce
Pravilna prehrana daje srcu „pogonsko gorivo“ za uredno funkcioniranje.
- Ograničite količine industrijski pripravljenih obroka, prerađene i zapakirane hrane koja često sadrži prevelike količine šećera, masti i soli.
- Smanjite konzumaciju zaslađenih pića i voćnih sokova - radije odaberite vodu ili nezašećerene sokove.
- Zamijenite slatke međuobroke svježim voćem ili orašastim plodovima.
- Pokušajte dnevno pojesti 5 porcija (u količini jedne šake) voća i povrća (svježe, suho ili zamrznuto).
- Ograničite količinu alkohola.
- Pripremite zdrave obroke hrane za školu ili posao.
Volite svoje srce - recite NE pušenju!
- Prestanak pušenja je jedna od najboljih stvari koju možete učiniti za svoje zdravlje.
- Pružit ćete pozitivan primjer osobama oko sebe.
- Svaki prestanak pušenja smanjit će rizik za koronarnu srčanu bolest upola unutar godine dana.
- Tokom odvikavanja od pušenja zatražite stručni savjet i pomoć.
Pokrenite svoje srce - budite tjelesno aktivni!
- Budite aktivni zajedno s vašom djecom, prijateljima, susjedima.
- Ograničite vrijeme provedeno ispred televizora ili računala na najviše dva sata dnevno.
- Vježbajte redovito! To ne mora uvijek biti sport. Ples, šetnja, pomaganje u kućanskim poslovima - sve je korisno! Započnite s kraćim aktivnostima, postupno ih povećavajte do minimalno 30 minuta umjerenih vježbi na dan tokom 5-6 dana u sedmici. Nikad nije kasno za vježbanje!
Važno je i ovo
Mjerite i pratite vrijednosti krvnog pritiska, šećera i holesterola u krvi te indeks tjelesne mase. Upoznajte se s preporučenim vrijednostima!
- Krvni pritisak ispod 140/90 mm/Hg
- Ukupni holesterol ispod 5 mmol/l LDL kolesterol ispod 3 mmol/l
- Glukoza ispod 6 mmol/l
- Tjelesna težina – indeks tjelesne mase između 20-25kg/m2
Alarm iz mozga
Najčešći simptomi moždanog udara su:
1. Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela.
2.Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
3. Iznenadne smetnje vida – zamagljenje ili gubitak vida.
4. Iznenadne smetnje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice.
5.Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem .
Uzbuna od srca
Najčešći simptomi srčanog udara su:
- Bol u grudima, koja je iznenadna, jakog intenziteta i lokalizirana u sredini prsnog koša, širi se u lijevu ruku, u nekim slučajevima bol se širi i u desnu ruku, u vrat, donju čeljust, trbuh i leđa
- Nelagoda u grudnom košu, koja može biti dulja od nekoliko minuta ili može dolaziti na mahove, a osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak, »ispunjenost« ili »drobljenje«
- Zadihanost koja daje osjećaj »nedostatka zraka«, »kratkoće daha« ili »nemogućnosti udisanja«, a često je udružena s neugodom u prsnom košu i boli
- Ostali simptomi uključuju: osjećaj nagle slabosti, mučninu, vrtoglavicu, glavobolju, znojenje, poremećaje srčanog ritma, uznemirenost, tjeskobu, gubitak svijesti
Pažnja! Pažnja!
Ako se jave tegobe sa sumnjom na srčani ili moždani udar, važno je što hitnije javljanje liječniku kako bi se na vrijeme poduzele odgovarajuće dijagnostičke i terapijske mjere.
Stoga je važno znati prepoznati simptome bolesti te odmah reagirati i potražiti liječničku pomoć, jer pravodobnim početkom liječenja (što ranije, najbolje unutar prva tri sata), takva se stanja mogu izliječiti.
Sumnja na srčani i moždani udar predstavlja hitan slučaj! Ne gubite vrijeme i odmah nazovite hitnu pomoć!
