Kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti kod nas. Većina ovih bolesti uzrokovana je aterosklerozom. Jedan od faktora rizika za nastanak ateroskleroze je hiperlipidemija – povišena vrijednost masnoća u krvi. Liječenje hiperlipidemije bitno je u primarnoj i sekundarnoj prevenciji ovih bolesti. Lijekovi izbora za tretman povišenih masnoća su statini, koji su, uglavnom, sigurni lijekovi, pogodni za dugotrajnu upotrebu.

Ipak, danas su sve glasniji oni koji tvrde kako vrijednost holesterola u krvi (koja se regulira statinima) ne igra glavnu ulogu u nastanku srčanih oboljenja. Oni kao krivce navode upalne procese i posljedično oštećenje zidova krvnih žila, koji su posljedica velikog unosa raznih šećera. Drugim riječima, neprijatelji srca nisu masnoće, nego šećeri.

Unos brzih šećera (i bijelog, ali i smeđeg) prije svega dovodi do poremećaja metabolizma u našem tijelu, odnosno do povećane aktivnosti gušterače zbog čega se ona iscrpi. Nivo šećera u krvi podiže se kada jedemo takvu hranu i sve se teže vraća u normalnu vrijednost. Povećanje šećera u krvi dovodi do povećanja vrijednosti LDL-a ili lošeg holesterola. Kako se molekula holesterola oštećuje kad se izlaže velikoj toplini i oksidaciji (koja je prisutna u prehrambenoj tehnologiji), znamo da prženje nije dobro, baš kao ni hidrogenizirane masti koje nalazimo u margarinima, grickalicama, pekarskim proizvodima, polugotovim proizvodima poput supa iz vrećice i sl.

Takve masnoće ozbiljna su prijetnja zdravlju, no ne i meso, jaja, sir, maslinovo ulje, orašasti plodovi... Dr. Kristi Balentajn (Christie Ballantyne) s „Baylor College of Medicine“ je kardiolog s najvećim brojem objavljenih studija iz kojih se zaključuje da osobe koje su imale infarkt ili moždani udar u više od 50 posto slučajeva nisu imale povišene vrijednosti holesterola.