Iako je napedak medicinske nauke posljednjih decenija više nego očigledan, ipak ljudsko tijelo i promjene koje se dešavaju u njemu i danas nisu potpuno istraženi.

S druge strane, otkriven je uzrok mnogih čestih pojava koje nisu tako opasne po zdravlje pa tako znamo zašto nam curi nos, zašto nam krče crijeva, zbog čega nam crveni lice ili se znoje dlanovi. A i to su nekada bile velike zagonetke ljudskog organizma.

Zašto curi nos

Zdrav čovjek u nozdrvama proizvodi oko litar sluzi tokom 24 sata, a ta sluz ima zadatak spriječiti uzročnike raznih zaraznih oboljenja da uđu u naš organizma kroz nosnu šupljinu.

Hladan zrak nadražuje cilije u unutrašnjosti nosa. Cilije su treplje slične dlakama, uzdižu se sa površine epitelijalnih ćelija koje oblažu gornje disajne puteve, dijelove muškog i ženskog reproduktivnog trakta kao i šupljine centralnog nervnog sistema. Pri normalnoj temperaturi cilije u nosu tjeraju sluz da se sliva niz grlo, ali tokom hladnih zimskih dana one prestaju sa radom, zbog čega sluz izlazi kroz nozdrve. Međutim, nos tada nije zapušen.

Kada je zapušen nos, to je obično posljedica prehlade, pri čemu do zapušenja dolazi zbog otečenosti uzrokovne zarazom, a ne zbog povišenog lučenja sluzi. Pri alergijskim reakcijama, efekat je sličan: kihanje i curenje iz nosa sprečavaju nepoželjne supstance da dopru u pluća.

Nos curi i kada jedemo neku jako začinjenu, ljutu hranu. U tom slučaju curenje izaziva supstanca kapsaicin, koja se nalazi u ljutim papričicama i nekim drugim „ljutim“ začinskim biljkama. Kapsaicin djeluje kao neka vrsta prirodnih kapi za nos.

 Zašto krče crijeva

Mada mnogi tako misle, krčanje koje često možemo čuti iz stomaka ne nastaje zbog toga što smo gladni i ne dolazi iz želuca.Krčanje ustvari nastaje u tankom crijevu.

Stomačni mišići aktiviraju se prilikom varenja hrane i djeluju tako što sabijaju sve što pojedemo i popijemo. Tako dolazi do isparavanja gasova iz hrane u organima za varenje, gasovi prolaze kroz tečnost i stvaraju zvukove slične bućkanju.

Ako je pri tome želudac prazan, on bukvalno predstavlja rezonantnu kutiju kroz koju prolazi zvuk koji mi čujemo kao krčanje.

Zašto se znoje dlanovi

Osjećaji straha i uznemirenosti podstiču rad amigdale, dijela mozga zaduženog za osjećanja. Zatim se pokreću nervne ćelije u donjoj regiji mozga i u području kičmene moždine, koje dalje aktiviraju ostale organe, prije svega pluća, srce i žlijezde.

S obzirom na to da se u dlanovima i stopalima nalazi najviše znojnih žlijezda (jedan dlan odraslog čovjeka u prosjeku ima oko 40.000 znojnih žlijezda), njihovo znojenje, kada smo uznemireni i uplašeni, predstavlja sasvim logičnu reakciju.

 Šta odaju crveni obrazi

Pri skoro svakoj neprijatnoj situaciji koja kod čovjeka izaziva osjećaj nelagodnosti, manje vrijednosti ili poniženja, odnosno onda kada smo postiđeni, dolazi do jedne neobiče pojave koja nas lako odaje. To je crvenilo lica.

A nauka kaže da je to osobina koja je bila svojstvena čovjeku mnogo prije evolutivnih promjena, iz doba kada je većina prijetnji kojima je bio izložen bila fizičke prirode.

A kada se čovjek nađe u situaciji „bori se ili bježi“, tačnije kada se sprema za odbranu ili za bijeg od neprijatelja, dolazi do velike napetosti. Stid također izaziva napetost.

Uslijed te napetosti dolazi do pojačanog lučenja adrenalina, organizma se puni njime. Povećan nivo adrenalina podstiče srce da kuca brže i samim tim se krvlju u mišiće transportira veća količina kisika.

To je dobro za organizam, ali neminovna posljedica takvog stanja je osjećaj vrućine. Tijelo se pokušava znojenjem rashladiti, a krv cirkulira kroz kapilare na površini kože i izaziva crvenilo. Ono se najviše primjećuje na licu jer je ono puno krvnih sudova.

Zašto drhtimo kada nam je hladno

Tokom ljeta na ovu neobičnu pojavu zaboravi većina ljudi. Međutim, kada krenu hladni dani svi bar nekad osjetimo drhtavicu, počnemo se tresti od hladnoće i zubi nam cvokoću. Zašto naš organizam tako reagira na hladnoću?

Stručnjaci drhtavicu nastalu zbog hladnoće upoređuju sa situacijom kada se usljed pojačane fizičke aktivnosti, vježbanja ili bavljenja nekim sportom zagrijemo i oznojimo.

Dok obavljamo neku fizičku aktivnosti, samo jedna četvrtina energije koju mišići troše pretvara se u pokrete, dok se ostatak pretvara u toplotu. Isti mehanizam naše tijelo koristi i kada osjeti hladnoću.

Mišići se počinju tresutii na taj način stvaraju četiri puta više toplote nego dok su mirni. Pod uslovom da temperatura nije ekstremno niska, drhtavica može relativno dugo održavati temperaturu našeg tijela.