Svaka bolest mijenja čovjeka, a život sa dijagnozom psorijaze, autoimunog oboljenja koje se ispoljava promjenama na koži, posebno je težak zbog diskriminacije sa kojom se ove osobe sreću na svakom mjestu. Iako bolest nije zarazna, oboljeli je često skrivaju.

Psorijaza je hronično, nezarazno oboljenje koje karakterizira crvenilo praćeno bjeličastim ljuskama na koži pojedinih dijelova tijela, rijetko cijelog tijela.

Stres i lijekovi

Promjene na koži mogu biti od nekoliko milimetara do veličine jednog pa i dva dlana. Na površini kože se formiraju spomenute bjeličaste ljuske, ispod ljuski je crvenilo, a poslije mehaničkog uklanjanja ljuski pojavljuju se kapljice krvi.

Psorijaza se najčešće javlja na laktovima, koljenima i koži glave. Pogoršanje se dovodi u tijesnu vezu sa stresom a situaciju mogu pogoršati pojedini lijekovi - betablokatori, neki lijekovi za liječenje psihijatrijskih oboljenja, ali i pojedini iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lijekova za ublažavanje upala ili bolova.

Bolest je posljedica poremećaja u imunološkom sistemu pa organizam ne prepoznaje svoje ćelije. Kao autoimuna bolest, ona je stalno prisutna, može se primiriti, ali i iznenada pojaviti. Neki vanjski uzrok, najčešće stres ili teža virusna ili bakterijska infekcija, izaziva pogoršanje stanja.

Postoji više vrsta psorijaze, a nijedna se ne može u potpunosti izliječiti, već se različitim lijekovima postižu periodi poboljšanja, kada se bolest drži pod kontrolom. Psorijatični artritis, kod kojeg su pogođeni zglobovi, teži je oblik ove bolesti.

 Novi lijekovi i tretmani

Liječenje psorijaze je posljednjih godina napredovalo i za srednjeteške i teže oblike. Pacijentima u svijetu dostupni su biološki lijekovi. Kada utvrde uzrok i vrstu psorijaze, liječnici preporučuju najpogodniju, individualnu terapiju.

Najčešće se koristi više vrsta liječenja istovremeno, od raznih krema i masti koje se lokalno nanose na kožu, preko sistemskih lijekova do fototerapije. Oboljeli moraju biti u stalnom kontaktu sa svojim liječnikom koji obavezno prati sporedna djelovanja svake propisane terapije, da redovne rade analize krvi, prate rad jetre...

Još važnije je da pacijenti slušaju savjete liječnika o promjeni ishrane i zdravim stilovima života. Ovim osobama alkohol jako šteti.

Nije samo bolest kože

Psorijaza se već odavno ne smatra samo bolešću kože, jer oboljeli znatno češće imaju i druge zdravstvene probleme. Mnogi boluju i od šećerne bolesti, oboljenja srca i krvnih sudova, kao i oboljenja zglobova. Za sve ove bolesti oni moraju uzimati lijekove i sve to zajedno im remeti normalan život.

Psorijaza ograničava i fizički i psihički. Oboljeli su često neshvaćeni, svaki treći bori se sa depresijom. Zbog anksioznosti i nezadovoljstva ćešće piju, a u mnogo većem broju su pušači, čime još više narušavaju zdravlje.

Liječenje psorijaze se određuje individualno i zavisi od uzrasta pacijenta, ali i od toga koliko je i na kojim mjestima koža zahvaćena. Kada je zahvaćena površina velika, koristi se fototerapija (PUVA ili UVB), sistemski lijekovi ili biološka terapija.

Kako djeluju more i sunce

Morska voda otapa ljuske sa psorijatičnih promjena, a sunce umanjuje crvenilo i smanjuje upalu. Da bi iskoristili ljekovitu moć mora i sunca oboljelima se savjetuje:

- Morsku vodu ne treba spirati sa kože. Plivati u morskoj vodi može se koliko ko želi. Ali izlagati se suncu ne može. Mora se poštovati pravilo izlaganja suncu rano ujutro i kasno popodne, i nikako ne izlaziti na sunce u periodu od 10 do 16 sati.

- Izlaganje suncu treba početi obazrivo, u kraćim intervalima. Prvi put na suncu treba ostati 10 minuta, naredni boravak produžiti za još pet minuta i pratiti kako se ponašaju psorijatične promjene.

- Ako se jave svrb, žarenje i peckanje, ili nastanu nove promjene, riječ je o psorijazi koja ne voli sunce. Dalje liječenje treba nastaviti boravkom u morskoj vodi, a samo se kratko predveče izlagati sunčevim zrakama.

Pored heliotalasoterapije, na tok i liječenje psorijaze vrlo povoljno djeluje i promjena sredine, jer je psorijaza oboljenje koje, između ostalih faktora, provocira i stres. Relaksirajući ambijent odmora pa i promijenjen način ishrane sa više ribe, voća i povrća u svakodnevnoj prehrani veoma povoljno djeluju na smirivanje psorijatičnih promjena.

 Pomažu sardine i sjemenke

Iako nema studija koje bi potvrdile nesumnjivu vezu između određene ishrane i psorijaze, liječnici i pacijenti vjeruju da neke namirnice mogu utjecati povoljno na ovo oboljenje. Zabilježni su slučajevi da je promjenom ishrane došlo i do poboljšanja stanja.

Nekim pacijentima je pomogla ishrana bogata morskom ribom, koja sadrži omega tri masne kiseline. To su losos, sardine, haringe i druga riba. Dobar izvor su i tuna, skuša i pastrmka.

Sjemenke lana, suncokreta i susama su također bogat izvor omega tri masnih kiselina. Također u izvjesnoj mjeri velikom broju pacijenata pomažu riža i zob.

Prije pronalaska modernih, dosta uspješnih lijekova za psorijazu, u ishrani se naročito preporučivala ishrana bogata vitaminima A, B12, D i C, kao i folnom kiselinom.

Ovim vitaminima i folnom kiselinom su naročito bogati mrkva, kajsija, mango i zeleno lisnato povrće. Prirodni izvor folne kiseline su brokule, kupus i svo povrće zelenih listova.

Hrana koju psorijatirači trebaju izbjegavati jesu crvena mesa i mesne prerađevine, mliječni proizvodi, turšija i proizvodi bazirani na čokoladi.

Kreme – lijek koji komplicira život

Evropski savez društava pacijenata sa psorijazom je posljednjih godina uradio obimnu studiju o kvalitetu života pacijenata sa ovom dijagnozom i perspektivama novih terapija za liječenje ove bolesti. Istraživanje je sprovedeno u šest evropskih država i obuhvatilo je skoro 18.000 oboljelih.

Skoro 70 posto bolesnika je izdvojilo kao poseban problem mazanja raznim kremama, koje im zagorčavaju život zbog čestog presvlačenja i kupanja, a polovina pacijenata izjavila je da im postupci liječenja uzimaju mnogo vremena.

 Faktori koji pogoršavaju simptome psorijaze

Psorijaza obično počinje ili se pogoršava pod utjecajem sljedećih faktora:

- Infekcije, kao što su infekcije grla ili kožne infekcije.

- Ozljede kože, kao što su posjekotine ili ogrebotine, ugrizi insekata ili teške opekline.

- Stres.

- Hladno vrijeme.

- Pušenje.

- Alkohol.

- Određeni lijekovi, uključujući litij, koji se koristi kod bipolarnih poremećaja, lijekovi za visoki krvni pritisak, kao što su beta-blokatori, lijekovi protiv malarije i jodidi.