Urođeno iščašenje dječijeg kuka je najčešća deformacija koštano–zglobnog sistema u dječijem uzrastu. Svrstava se u razvojni poremećaj dječijeg kuka. Obuhvata sve oblike poremećaja razvoja kuka, od slabije razvijenosti čašice kuka (displazija), poluiščašenja (subluksacija) do potpunog iščašenja (luksacija).

Ograničene aktivnosti

Ova deformacija uzrokuje rane degenerativne promjene zgloba kuka, koje su praćene bolovima, šepanjem i ograničavanjem svakodnevnih aktivnosti.

Malo dijete ove promjene ignorira, adolescent tolerira, a najviše pati odrastao čovjek. Zato se može reći da je ovo medicinski, socijalni i društveni problem.

Normalan zglob kuka ima dobar odnos glave butne kosti i čašice, dok je kod displazije čašica slabije razvijena. Kod subluksacije jedan dio glave butne kosti je u čašici, a jedan van nje, dok je kod luksacije ili potpunog iščašenja glava butne kosti van čašice.

Uzrok razvojnog premećaja kuka nije još razjašnjen. Smatra se da je ovaj poremećaj uvjetovan s više faktora. Naslijeđe igra veliku ulogu, kao i položaj djeteta u maternici. Također i porod na zadak ostavlja sumnju na razvojni poremećaj kuka, kao i postojanje drugih urođenih deformacija. Učestalost oboljenja kreće se od 0,5 do 30 posto, ovisno o regiji i rasi. Iščašenje se četiri do šest puta češće javlja kod djevojčica.

Fiziološki potencijal

Zato se preporučuje rano otkrivanje ove deformacije i to po mogućnošću odmah nakon rođenja, kako bi se na vrijeme liječile i na taj način spriječile teške posljedice za kuk. Dijagnozu mora postaviti već u porodilištu pedijatar ili u prvom mjesecu od rođenja dječiji ortoped. Dijagnoza se postavlja kliničkim i ultrazvučnim pregledom kuka.

Ultrazvučni pregled treba uraditi 4-6 sedmica nakon rođenja djeteta.

Klinički pregled ukazuje na labavost kuka, skraćenu nogicu djeteta ili nejednake brazde na natkoljenicama i sjedalnom predjelu, kao i ograničenom „otvaranju kuka“ pri savijenim nogicama.

Što se ranije otkrije poremećaj, liječenje je uspješnije, jer se iskorištava veliki fiziološki potencijal razvoja kuka u prvih nekoliko mjeseci te se kuk usmjerava ka normalnom rastu i razvoju.

Kada napraviti ultrazvuk

Ultrazvuk je zlatni standard u dijagnostici ovog poremećaja. Potrebno je da svako novorođenče pedijatar neonatolog pregleda u porodilištu, a ako se postavi sumnja na razvojni poremećaj ili je pozitivna porodična anamneza ili dijete pripada rizičnoj skupini, potrebno je da dijete pogleda dječiji ortoped u prvom mjesecu do šest sedmica.

Pouzdana metoda

Suptilna dijagnostika promjena na čašici zgloba može se u ranom uzrastu jedino učiniti ultrazvučnim pregledom. To je suverena metoda, metoda izbora, jer je bezbolna, neinvazivna, jeftina i vrlo pouzdana. Ovom metodom se sa sigurnošću može otkriti bolest. Metoda daje potpunu informaciju o dječijem kuku šest sedmica prije RTG snimka.

Konzervativno i hirurško liječenje

Ortopedsko liječenje obično je konzervativno i sastoji se od nošenja abdukcionih gaćica ili Pavlikovih kaišića. Ovim postupcima može se doći do izlječenja. Nedijagnosticirano urođeno iščašenje kuka izlaže dijete uzrasta od dvije godine ozbiljnim operacijama na kuku.

Ako ostane slabija razvijenost čašice kuka, dolazi do ranog oštećenja hrskavice zgloba kuka, kako na čašici tako i na glavi butne kosti. To rezultira ranim invaliditetom, a nakon toga i operativnim liječenjem koje se sastoji od ugradnje vještačkog kuka.