Mentalni stres može ostaviti traga na krvnim žilama, a žene s bolestima srca mogu biti posebno ranjive, navodi se u novoj studiji objavljenoj u časopisu „Arteriosclerosis, Thrombosis and Vascular Biology“. Dosadašnja istraživanja pokazala su da žene s bolestima srca, u poređenju s kolegama, imaju veću šansu da obole od miokardijalne ishemije kao odgovor na mentalni stres.

Kobne komplikacije

Miokardijalna ishemija odnosi se na smanjenje protoka krvi u srce, što uzrokuje nedovoljnu opskrbu srčanog mišića kisikom te može povećati rizik od potencijalno kobnih komplikacija bolesti srca.

U novom istraživanju istraživači su otkrili razlog - kada su pod psihološkim stresom, kod žena, za razliku od muškaraca, češće dolazi do sužavanja krvnih žila.

Tradicionalno, ljekari su se fokusirali na to koliko dobro srce i krvne žile reagiraju na fizički stres, naglasila je dr. Nisa Goldberg (Nieca), portparol Udruženja „American Heart Association“. Ali, ne može se zanemariti ni pitanje mentalnog stresa u liječenju bolesti srca, što može biti posebno važno u slučajevima žena oboljelih od srčanih bolesti.

Nema jedinstvenog rješenja za eliminaciju stresa - kod određenih ljudi, svakodnevna šetnja ili aplikacija koja vodi kroz tehnike opuštanja može biti dovoljna, dok drugi moraju potražiti savjet stručnjaka za mentalno zdravlje.

Različiti okidači

Svaka osoba ima različite okidače stresa, zbog čega je važno svakom pacijentu pristupiti individualno.

Istraživanje je obuhvatilo 678 osoba s dijagnozom koronarne bolesti srca. Ova srčana bolest uzrokovana je ateroskleroznim suženjem ili začepljenjem koronarnih arterija, što znači da u većim arterijama dolazi do nakupljanja plaka. Uključuje simptome kao što su bol u prsima i nedostatak daha, a također može dovesti do srčanog udara ako dođe do potpune blokade arterije.

Reakcije

Još nije jasno može li stres uzrokovati suženje krvnih žila i kod žena bez srčanih bolesti. Istraživači također ne znaju jesu li kratkoročne reakcije na stres kod učesnika studije zapravo povećale rizik od srčanog udara ili drugih komplikacija, što planiraju ispitati u budućim studijama.

Zdrav način

Vježbanje i svakodnevna šetnja mogu osobi koja je pod stresom pomoći da se osjeća bolje. Tjelovježba zapravo potiče proširenje krvnih žila, što je efekt suprotan onom koji povezujemo s mentalnim stresom. Glavna ideja jeste pronaći zdrav način suočavanja sa stresom, što može biti važno za žene.

Meditacija

Mnogi ljudi pogođeni ishemijom povezanom sa stresom ne bi to ni znali jer ovo stanje može proći asimptomatski ili tiho. No, moguće je identificirati stresore u našim životima i osvijestiti našu reakciju na stres. Stres je univerzalan, ali razlikuje se način na koji se nosimo s njim. Jednostavne tehnike kao što je vođena relaksacija ili meditacija mogu biti dobro mjesto za početak.

Opterećenje

Kod žena je ishemija bila uglavnom uzrokovana sužavanjem malih krvnih žila. Kada su muškarci razvili ishemiju, to je bilo uglavnom zato što je mentalni stres izazvao porast vrijednosti krvnog pritiska i brzine otkucaja srca, što je potaknulo opterećenje srca.

Krvni sudovi

Žene imaju veću šansu od muškaraca da razviju mikrovaskularnu disfunkciju, koja pogađa male krvne žile koje hrane srce. Te arterije nisu začepljene naslagama plaka, ali imaju oštećenja koja mogu narušiti protok krvi. Drugim riječima, te se male krvne žile ne opuštaju, već ostaju stisnute.