Mnoge bolesti mogu se spriječiti, mada postoje i one na koje ne možemo puno utjecati, a kod manjeg broja bolestiliječenje daje vrlo slabe rezultate. Zdravlje bi trebalo svima biti na prvom mjestu. Nažalost, većina ljudi shvati tu činjenicu tek kada se razboli.
U većini razvijenih država preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su imperativ i propisuju ''screening'' testove jednom godišnje za sve kategorije stanovništva. Takva pravna regulativa kod nas ne postoji, osim kod određenih ugroženih grupa radnika.
Gastroskopiju (pregled želuca) treba uraditi kod bolesnika s tzv. simptomima alarma: gastrične tegobe (bol u trbuhu, žgaravica, nadimanje, itd.) kod svake osobe starosti iznad 40 godina, otežano gutanje koje se progresivno razvija, anemija nejasnog razloga, gubitak tjelesne težine nejasnog uzroka, hematemeza (povraćanje sadržaja izgleda taloga crne kafe) i melena (katranasta stolica).
Kolonoskopiju (pregled debelog crijeva) moraju uraditi osobe u 30-tim godinama ukoliko postoji porodična sklonost. Što znači da je neko od porodice s genetskom vezom obolio od raka debelog crijeva.
Treba se uraditi i kod mlađih osoba ukoliko su bolovale od Kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa.
Poslije 40 godina starosti savjetuje se osobama koje primijete krv u stolici ili nagle promjene u stolici.
Ukoliko znamo da će svaka osma žena u toku života oboljeti od karcinoma dojki, prevencija dobiva na značaju, jer rano otkrivanje može dovesti do potpunoga izlječenja.
Dijagnostičke pretrage za pregled grudi podrazumijevaju ultrazvučne preglede, mamografiju i onkološki pregled. Ne treba zaboraviti samopregled, koji je izuzetno važan.
Da bi se bolest otkrila u ranom stadiju, što je najvažniji preduvjet za izlječenje, svaki čovjek, bez obzira na to koliko se osjećao zdravim, mora na godišnji kontrolni pregled. Kod žena najčešći karcinomi i najveća smrtnost dolazi od karcinoma dojke, karcinoma maternice i jajnika i karcinom debelog crijeva. Kod muškaraca je to karcinom pluća, karcinom debelog crijeva i karcinom prostate.