Alis Vajdl (Alice Weidel), čelnica desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), prema najnovijim anketama preuzela je vodstvo ispred Fridriha Merca (Friedrich Merz), čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU). Prema istraživanju agencije INSA za Bild, 24 posto Nijemaca izabralo bi Vajdl kao kancelarku, dok bi 20 posto podržalo Merca.

Anketu je, međutim, provodila dva dana prije napada na božićnom sajmu u Magdeburgu, kada je saudijski doktor, koji 20 godina živi i radi u Njemačkoj, ubio petero ljudi. Pitanje je kako će krajnja desnica, koja svoju popularnost gradi na mržnji prema migrantima, interpretirati ovaj događaj, budući da je napadač bio ultradesničar, javni pristaša AfD-a i kritičar islama.

Stručnjaci, međutim, ne vjeruju da će ovaj incident previše štetiti AfD-u na izborima 23. februara, jer stranka već ima čvrstu bazu desničarskih birača koji ostaju vjerni bez obzira na sve, a neće previše utjecati ni na birače koji su prešli na stranu AfD-a jer su nezadovoljni koalicijom pod kancelarom Šolcom (Scholz). 

- AfD će vjerojatno pretjerano pojednostaviti cijelu stvar, identificirati migraciju kao temeljni problem i ustvrditi da počinitelj uopće nije trebao biti ovdje, iako je zapravo bio potreban kao ljekar - kaže za Tagesspigel Benjamin Hone (Hohne), politolog sa Univerziteta u Čemnicu, podsjećajući da je AfD također izašao neokrznut iz prijašnjih skandala, poput afera njihovih političara tokom evropskih izbora. 

Hone smatra da bi CDU mogao pogriješiti ako sada odluči pooštriti svoju migracijsku politiku, jer će desničarski birači na kraju krajeva izabrati stranku koja im od početka servira antimigrantske stavove, odnosno AfD, a ne onu koja im se pokušava umiliti sedmicama prije izbora.

AfD uspon duguje Vajdl

AfD, osnovan 2013. godine, ima oko 19 do 20 posto glasova na nacionalnom nivou, što je čini drugom najjačom strankom iza CDU/CSU. Vajdl trenutno uživa veću popularnost od same stranke, što ukazuje na njenu privlačnost među različitim biračima. Mogla bi steći još veću popularnost, jer je pitanje imigracije sada postalo još važnije za Nijemce od ekonomije, inflacije i gubitka radnih mjesta.

Vajdl nije tipična liderka krajnje desnice. Nije toliko iznenađujuće to što je žena, jer žene sve više preuzimaju vodstvo na desnici (Marin Le Pen u Francuskoj i Đorđa Meloni u Italiji). 

Kako je onda uspjela postati čelnica stranke koja je poznata po šovinističkim i ksenofobnim stavovima i kako je postala osoba koju je AfD odlučio za svog kandidata za kancelara?

Pa, u velikoj mjeri, stranka AfD svoj uspon duguje upravo Vajdl, koja je uzdigla stranku iz tipično populističke u stranku koja uspješno komunicira podjednako s nižim slojevima i poduzetnicima.

Vajdl je rođena 1979. godine u Zapadnoj Njemačkoj. Radila je kao analitičarka u "Goldman Sachsu" i provela šest godina u Kini, gdje je radila u "Bank of China". Naučila je tečno mandarinski, a nakon povratka u Njemačku završila je doktorat na Univerzitetu u Bajreuthu, s temom održivosti kineskog penzionog sistema. 

Kasnije je radila kao freelance poslovna savjetnica, a 2013. godine ušla u politiku, privučena AfD-ovim protivljenjem eura.

AfD je, međutim, od tada značajno promijenio svoj politički smjer. Nakon izbjegličke krize 2015. godine, stranka je počela sve snažnije koristiti antiimigrantsku retoriku, pozivajući na strože mjere kontrole migracija i protjerivanje kriminalaca. Vajdl se zalagala za izgradnju zatvora u sjevernoj Africi za deportirane kriminalce i povlačenje Njemačke iz Evropskog suda za ljudska prava.

Godine 2017. je AfD na saveznim izborima osvojio gotovo 13 posto glasova, što je stranci osiguralo treće mjesto u Bundestagu, a velika zasluga tome se pripsuje Vajdl, koja je te godine preuzela suvodstvo stranke s Tinom Krupalom (Chrupalla). Njeno smireno i artikulirano držanje pomoglo je smanjiti radikalni imidž stranke, a posebno se istakla njena sposobnost da dopre do srednje klase i ekonomski konzervativnih birača, koji se osjećaju zapostavljenima zbog globalizacije i imigracijskih politika.

AfD, naime, nije stranka finansijskih stručnjaka. Njezini glasači su najčešće muškarci, stariji od 30 godina, obrazovani i srednjeg imovinskog stanja. Stranka je osobito popularna u istočnim njemačkim saveznim državama. Iako je visoko obrazovana i često se predstavlja kao racionalni glas u AfD-u, mnogi Vajdl smatraju oportunisticom.

Mašta da bude kao Margaret Tačer

Poznata je po svojim provokativnim govorima u kojima namjerno polarizira i stvara podjele između "nas" i "njih", u kojima je često nejasno ko pripada kojoj strani. Napada politički establišment, Evropsku uniju i opasnosti koje vidi u masovnoj imigraciji. Zalaže se za strože imigracijske kontrole, niže poreze i nacionalistički pristup njemačkom identitetu. 

Inače, istraga "Welt am Sonntag" otkrila je da da je njen djed Hans Vajdl bio istaknuti nacistički sudija, imenovan izravno od strane Adolfa Hitlera i, odgovoran za izricanje kazni protivnicima Trećeg Rajha.

Vajdl također kritizira političku korektnost i ono što vidi kao "ljevičarske" vrijednosti koje dominiraju njemačkom politikom. 

Predložila je i "dexit", odnosno izlazak Njemačke iz EU i obećala održati referendum o napuštanju Unije ako pobijedi.

Uprkos trenutnoj popularnosti, njena privatna i politička pozicija izaziva mnoge kontroverze, čak i unutar njezine stranke. Naime, njena porodica ne odražava sliku tradicionalne obitelji koju AfD propagira. Zastupnik Zelenih, Sven Leman (Lehmann), ističe kontradikciju života Vajdel i sugerira da je ona lično suočena s "mržnjom i podsmijesima" unutar vlastite stranke. 

- Koliko samoobmanjivanja mora Alis Vajdl svakodnevno podnositi da bi bila predsjednica te AfD? - pita se Leman za Stern.de.

Među poznatijim skandalima je i onaj iz 2017. godine, kad je "Die Zeit" otkrio da je Vajdl ilegalno angažirala sirijsku izbjeglicu za obavljanje kućanskih poslova u svom domu u Švicarskoj. 

Tražiteljica azila navodno nije imala pismeni ugovor o radu, a nedostajali su i računi za obavljeni rad. Vajdl je na optužbe odgovorila putem Twittera, tvrdeći da se radi o "lažnim vijestima" i da je sirijska izbjeglica boravila u njezinoj kući kao gost, a ne kao radnica.

Za Alis Vajdl, koja mašta o političkoj karijeri sličnoj onoj Margaret Tačer (Thatcher), izazovi se nastavljaju. Čak i ako AfD postane najjača stranka, neće moći formirati koaliciju s drugim strankama zbog politike blokiranja krajnje desnih opcija u Njemačkoj, poznate kao "Brandmauer". Ova strategija nastala je kao odgovor na nacizam i prema njoj bilo kakva saradnja s ekstremnim desničarskim snagama smatra se neprihvatljivom jer bi mogla dovesti do ponovnog uspona radikalnih ideologija.