Svaka kriza, pa i eskalacija rata na Bliskom istoku, usložnjava odnose i na globalnom planu, ali i u BiH, koja je suočena s vlastitim problemima, a istovremeno pod različitim utjecajima Istoka i Zapada. Ovo je za “Avaz” izjavio Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, komentirajući aktuelnu, prvenstveno sigurnosnu situaciju u našoj zemlji. Hadžović podržava odluku da se sigurnosne mjere u BiH podignu na viši nivo nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, početka izraelske agresije na Gazu, ali i incidenata u Evropi. Podsjeća da je BiH dio migrantske rute, a da evropske sigurnosne službe ukazuju na opasnost od potencijalnih terorista među migrantima. <h2>Prisustvo desničara</h2>- Vidimo da su se napadi desili u Briselu i na sjeveru Francuske. U pretresu i hapšenjima u Blažuju bilo je neprijavljenih i neregistriranih imigranata, a postoji mogućnost da se među njima kriju i neke osobe koje bi mogle počiniti neki teroristički akt. Slijedom, vjerovatno, saradnje s međunarodnim akterima i obavještajnim organizacijama, došlo je do povećanja stepena sigurnosti, što i nije loše da se pokaže da se vodi računa, jer je i BiH dio Evrope - kaže Hadžović.Situacija na Bliskom istoku dodatno je podijelila bh. društvo, koje podržava Palestinu ili Izrael, a Hadžović upozorava na prisustvo desničara koji koriste svaku priliku da, posebno preko društvenih mreža, šire govor mržnje i netrpeljivosti.<h2>Izazvali tenzije</h2>- Zato je dobro da obavještajne i sigurnosne agencije rade više na terenu, kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. Vidimo da su i inicijative i protesti pokreta za zaštitu Dodika u prvom momentu izazvali tenzije. BiH se suočava s unutrašnjom polarizacijom i nedostatkom zajedničke vizije, a tu su i utjecaji i prisustvo obavještajnih službi i borba za interese u ovom dijelu Evrope. Kao i u Pojasu Gaze, nekome ne odgovaraju mir, dijalog i rješenje, nego nesređena situacija, izazivanje verbalnih incidenata za koje se nadamo da neće prerasti u nešto slično onome na Kosovu - dodaje Hadžović.<h2>Nestašica i poskupljenja</h2>Očekuje da novi rat u svijetu, posebno ako se proširi na region, dodatno zakomplicira i ekonomsku situaciju te izazove još veće nezadovoljstvo kod građana. - Imali smo energentsku krizu nastalu agresijom na Ukrajinu, a, ako na Bliskom istoku dođe do većih previranja u koja se uključuje i region, ta rezervna dostava energenata će biti ugrožena. To bi vodilo ka nestašicama i poskupljenjima, lančanom ekonomskom udaru. Aktivnosti koje se dešavaju imaju sve veći globalni utjecaj, a prelijeva se i na BiH, koja je opterećena svojim problemima i ne može nikako da izađe iz začaranog kruga prošlosti - ističe Hadžović.Građani nisu zadovoljni, mladi odlaze, političari jedino imaju neke interese u svemu ovome.

Obavještajne i sigurnosne agencije trebaju što više raditi na terenu

Hadžović: Spriječiti neželjene posljedice

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, za “Avaz”: Možda se među migrantima kriju teroristi

Jusuf Nurkić je prije nekoliko sedmica trejdovan iz Portlanda, u kojem je proveo posljednjih šest godina, u Finiks, a debi za Sanse je bio baš onakav kakav su navijači mogli samo sanjati.Nurkić je već na prvoj utakmici pokazao sve što od njega mogu očekivati igrači, ali i navijači. Požrtvovanost na oba kraja terena i kvalitet da to dovoljno dopuni da bude pun pogodak.Utakmicu protiv Golden Stejt Voriorsa je završio dabl-dablom, zabilježivši 14 poena i 14 skokova, uz veoma dobru i aktivnu odbranu. Šampionske aspiracije ekipe iz Arizone sigurno neće doći kao prevelik pritisak Jusufu, koji je i u Portlandu bio član ekipa koje su bile u samom vrhu, iako nikada nije otišao do samog kraja.Ovoga puta će biti drugačije. U ekipi s Nurkićem igraju superzvijezde poput Kevina Duranta, Devina Bukera (Booker) i Bredlija Bila (Bradley Beal), koji će moći povući napadački dio, dok će Bosanska zvijer biti potrebna da krpi odbrambene rupe, a to je već dokazao da može raditi, pošto je sam čuvao kriminalno lošu odbranu Portlanda od raspada, a znao je ići i korak dalje dovodeći je do top 10 najboljih u cijeloj NBA ligi.Ukoliko ovu ekipu povrede zaobiđu, bit će jedna od glavnih koje će ciljati na sami vrh i titulu najjače lige svijeta, a sam Jusuf će biti u centru, kao jedna veoma bitna nit.&nbsp;

Sa zvijezdama oko sebe i Jusufovim kvalitetima apetiti rastu u Arizoni

Jusuf Nurkić: Bosanska zvijer 

Jasmila Žbanić s novom serijom „Znam kako dišeš“, koju potpisuje kao kreatorica zajedno sa suprugom Damirom Ibrahimovićem, još jednom je pokazala ko je glavni kada je rediteljski zanat u pitanju, ne samo u Bosni i Hercegovini već, u dobroj mjeri, i u regionu.Nakon što je serija imala svjetsku premijeru u Veneciji, što je veliki presedan, stiže vijest da će biti prikazana i na čuvenom HBO-u.Serija koja hrabro progovara o našoj djeci i nasilju u našem društvu sledila je krv u žilama publici na bh. premijeri. Gromoglasni aplauz u dvorani BKC-a pokazao je koliko je to jaka priča, sjajno urađena i koliko se svih nas tiče. A prikazane su samo dvije epizode.Da li mi uopće znamo koga imamo? Jesmo li svjesni da sjajna rediteljica, koja je stigla i na korak do Oskara, širom svijeta na najbolji način predstavlja našu zemlju, dok se dobar dio bh. publike divi šundu koji se s raznih strana slio na programe naših TV kuća?

Ne tako davno sjajna prva sezona serije Feđe Isovića i Elmira Jukića „Konak kod Hilmije“ oduševila je publiku širom regiona. Feđa je napisao i pripremio drugu sezonu, no, kako je tada kazao, niti jedna TV kuća u našoj zemlji nije htjela dati novac. A za šta imaju novac, možemo se svakodnevno uvjeravati.Sve dok ne naučimo cijeniti svoje, a nije baš da nemamo šta, nama nema na zelenu granu. Je li važnija svjetska premijera u Veneciji ili silikonski dekolte glumice iz neke sapunice – pitanje je koje i bez preciznog odgovora mnogo toga govori.Dok publiku bude više zanimalo je li amidžična od tetke prevarila muža s bratom od komšije u nekom perverzno bogatom predgrađu neke tamo zemlje od onoga šta im se dešava pred nosom, čemu se treba nadati…

Je li važnija svjetska premijera u Veneciji ili silikonski dekolte glumice iz neke sapunice 

Znamo li koga imamo

Evropska unija i SAD izdvojile su značajna finansijska sredstva kako bi građanima BiH pokazale kako postoji način da njihova izborna volja, u konačnom zbiru glasova, bude zaista onakva kakvu su imali prilikom glasanja i da rezultate izbora saznaju samo nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta. Dio opreme već je isporučen, dio je u procesu nabavke, u toku su izrada softvera i pripreme za testiranje projekta na ograničenom broju biračkih mjesta.Suština je u tome da bi procesi identifikacije birača i brojanja glasova, primjenom novih tehnologija, bili zaštićeni od utjecaja stranaka i instaliranih članova biračkih odbora, njihovih „bugarskih vozova“, glasanja na parking prostorima, raznih smicalica, olovaka i prstenova za poništavanje glasačkih listića, protekcije pojedinih stranaka ili kandidata. Svi godinama patentirani i usavršavani načini manipulacije i zloupotrebe volje birača pali bi u vodu.

Sama činjenica da se digitalizacija izbornog procesa u BiH godinama odlaže ili nikako i ne spominje, pa i podatak da su Delegacija EU i SAD ovaj proces pokrenule s mrtve tačke, ne ulijeva nadu da će domaći političari biti oduševljeni ovim projektom i da će im on biti među prioritetima. U suprotnom, sredstva za nabavku potrebne opreme, umjesto donatora, izdvojili bi sami iz krcatih budžeta. To se, uz izmjene zakona, od njih i dalje očekuje, jer projekt podržan od prijatelja ove zemlje odnosi se na ograničen broj lokalnih zajednica i biračkih mjesta.Dok iz CIK-a BiH poručuju da imamo šansu da već lokalni izbori 2024. godine budu drugačiji, a međunarodne organizacije i PIC pozivaju da oni proteknu uz povećan nivo transparentnosti i integriteta, bit će veoma zanimljivo pratiti pokušaje opstrukcije i ponovnog odlaganja projekta. Oni koji, otvoreno ili na drugi način, budu uporni u tome, samo će dokazati da bez krađe ne mogu i da im je od evropskog važniji „bugarski voz“.&nbsp;&nbsp;

Procesi identifikacije birača i brojanja glasova, primjenom novih tehnologija, bili bi zaštićeni od utjecaja stranaka

CIK BiH: Imamo šansu da već lokalni izbori 2024. godine budu drugačiji

Evropski ili "bugarski" voz

Amir Hadžiahmetović našao se među 100 najboljih veznjaka svijeta kada je riječ o distribuciji lopte saigračima. Lijepo priznanje za bh. reprezentativca i igrača Bešiktaša, koji se tako našao u društvu najboljih razigravača na svijetu.Prema CIES-u, Hadžiahmetović je zauzeo 75. mjesto s indeksom od 66,4. Igra odlično u Bešiktašu, u koji je stigao iz Konjaspora, a prosječno dijeli 67 dodavanja svojim saigračima, uz visok procent uspješnosti od 93,3 posto.&nbsp;Tik iznad njega na ovoj listi su iskusni Ever Banega i Aksel Vicel (Axel Witsel) te nadolazeće zvijezde Liverpula i Real Madrida Aleksis Mekalister (Alexis Mac Allister) i Eduardo Kamavinga (Camavinga).Amir je dijete Željezničara, u kojem je ponikao. Počeo se baviti fudbalom s pet godina, a otad su on i lopta nerazdvojni. Svoj put je počeo u Danskoj, gdje se i rodio, u redovima Bronholma, a sa 12 je stigao u Sarajevo i na Grbavicu.Brzo je pokazao svoj raskošni talent i potencijal koji je imao, a bio je jedan od vođa tima koji je 2015. izbacio Ferencvaroš u kvalifikacijama za Evropa ligu. Tada je imao svega 18 godina. Od juniorskih dana krase ga tehnika, pregled igre, agresivnost i pas igra.Na zimu 2016. je otišao u Konjaspor za 500.000 eura. Prošle zime je stigao u Bešiktaš, za koji je odigrao 21 utakmicu i dao jedan gol. Za reprezentaciju BiH je sakupio 29 nastupa.Inače, na vrhu liste najboljih svjetskih veznjaka je Rodri, slijede Frenki De Jong (Frenkie), Toni Kros (Kroos), Ezekijel Palasios (Ezequiel Palacios)..., a među „kremom“ svjetskih veznjaka lijepo je vidjeti i našeg Amira Hadžiahmetovića.

CIES uvrstio "Zmaja“ u odabrano društvo svjetskih veznjaka

Amir Hadžiahmetović: Među 100 najboljih

Serija „Znam kako dišeš“, koju je Jasmila Žbanić kreirala sa suprugom Damirom Ibrahimovićem, a režirali Alen Drljević i Nermina Hamzagić prema scenariju Elme Tataragić, stiže pred publiku u Bosni i Hercegovini.Bh. premijeru prati i skori početak TV emitiranja. Govoreći o seriji, Žbanić ističe da živimo u vrlo teškom trenutku i baš zato je bitno govoriti o važnosti činjenica i svih oblika nasilja. Sjajna rediteljica se tako još jednom ukoštac hvata s teškom i veoma važnom temom, baš kao što je to bio slučaj u njenim filmovima „Grbavica“, „Quo vadis, Aida“ i drugima.O kakvoj seriji se radi, govori i to što je svjetsku premijeru imala na prestižnom Filmskom festivalu u Veneciji, što nije pošlo za rukom niti jednoj seriji do sada s ovih prostora.Žbanić je rođena u Sarajevu 1974. godine. Za svoj rad dobila je prestižne svjetske nagrade, među kojima je "Zlatni medvjed" na Međunarodnom filmskom festivalu Berlinale u Berlinu.Proglašena je za najbolju evropsku rediteljicu, a s filmom “Quo vadis, Aida?" stigla je na korak do Oskara.Žbanić je u braku s producentom Damirom Ibrahimovićem i imaju kćerku Zoe.

“Znam kako dišeš” stiže pred publiku u BiH

Jasmila Žbanić: Suočavanje s teškim temama

Sarajevo zna, osjeća i razumije. To, nažalost, nije floskula, nisu riječi utjehe, ako se ikako mogu tako smatrati, „reda radi“.Možda i najbolje zna kroz šta Palestinci prolaze, ne samo u posljednje dvije sedmice već decenijama unazad. Sarajlije su to osjetile na svojoj koži i zato nisu zašutjele pred terorom u Pojasu Gaze.Bol na licima očajnih majki, supruga, kćerki, mališana koji su ostali bez ikoga svog, djeca koja su posljednji put udahnula i izdahnula... Sarajevo zna, Bosna i Hercegovina razumije i punu podršku pruža Palestini, onom njenom dobrom, neiskvarenom, naivnom dijelu – civilima. Nikako teroristima, nikako Hamasu ni sličnima.

Masakr u Gazi mora prestati, djeca se napokon moraju buditi uz zvukove ptičica, a ne bombi. Palestinci se trebaju napokon osjećati sigurno u svojim domovima, a ne čekati, osluškivati i bježati pred jačima.Devedesetih Gaza je stala uz nas, onoliko koliko je mogla. Od svojih ionako oskudnih primanja Palestinci su se tada odrekli određenog procenta plaće za humanitarnu pomoć Bosancima i Hercegovcima. Golemo.

Devedesetih Gaza je stala uz nas, onoliko koliko je mogla

Osjećamo patnju u Gazi

Sjajna bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar ostvarila je uspjeh i na Svjetskom kupu u Budimpešti. Pudar je bila najmlađa učesnica u finalnoj utrci na 100 metara delfin i ostvarila je vrijeme 58:26, a prije tri dana u Budimpešti je osvojila srebro u disciplini 200 metara delfin.Mlada Mostarka je sa svojih 17 godina nanizala razne uspjehe, srušila brojne rekorde i bila na vrhu svijeta, a šta će tek još postići... Zahvaljujući Lani, zastava Bosne i Hercegovine se vihorila na raznim prvenstvima, a naše vlasti joj nisu mogle osigurati bazen. Hvala ti, Lana! Hvala za sve uspjehe, za patriotizam i što nisi odustajala, što nas nikada nisi razočarala i što si dala domovini više nego ona tebi. Držimo ti palčeve za sve buduće utrke koje ćeš preplivati jer ti si ponos nacije i ona pozitivna vijest u moru negativnih.Lana Pudar je rođena 19. januara 2006. godine, a osvojila je zlato u utrci na 200 metara delfin i brozanu medalju na 100 metara delfin na Evropskom prvenstvu 2022., bronzanu medalju na 200 metara delfin za žene na FINA Svjetskom prvenstvu u plivanju 2021. godine. Državna je rekorderka u svih šest disciplina delfin i rekorderka Mediteranskih igara u disciplini 100 metara delfin. Lana je kćerka Velibora Pudara, nekadašnjeg nogometnog golmana.

Mlada Mostarka je sa svojih 17 godina nanizala mnoge uspjehe

Lana Pudar: Svjetska, a naša

Slike ljudi kako kopaju po kontejnerima postale su surova bh. realnost. Nema grada u kojem to nije slučaj. Razvijeniji gradovi ili oni manje razvijeni – od Čapljine do Bosanskog Grahova, od Zvornika do Bihaća. Realno, šta je narodu drugo ostalo? Dok se u RS bave nekakvim granicama, postoje li ili ne postoje, nekoliko stotina stranačkih simpatizera uz pomoć režimskih medija uspije nadglasati onu kritičnu masu. Gladnu! Ali vještom „politikom“, koja je po definiciji manipulacija, raznih milionera decenijama se uspijeva baciti prašina gladnom narodu u oči. Stalna retorika da njima neko prijeti, da će sutra zli Bošnjaci doći i oteti im kuću, zemlju i ono malo sirotinje, uspijeva ih održati na vlasti. Nažalost, narod je gladan. Sjetimo se fotografija iz centra Banje Luke kada je humanitarna organizacija iz Sarajeva dovezla nekoliko hiljada obroka i podijelila narodu. Stotine ljudi su satima čekale na besplatan obrok.

Što se Federacija busa u prsa? Šta se bilo koji ministar iz helikoptera ima hvaliti da njemu ljudi kliču kada hoda ulicama? Možda bi im i klicali, ali ne mogu, gladni su. Podaci iz javnih kuhinja su poražavajući. Ali ono što je još žalosnije, to nije konačan broj jer taj broj ljudi u potrebi za hranom raste iz dana u dan!A tek koliko je onih koji nisu ni na kakvim evidencijama javnih kuhinja ili humanitarnih organizacija, samo Bog dragi zna.Ako već ne znaju kako pomoći narodu, onda bi moral trebao nalagati da makar šute i ne pričaju bajke.Ali šta vlastodršci znaju šta je moral?&nbsp;

Realno, šta je narodu drugo ostalo

Menza u kontejneru

Fudbalska utakmica banjalučkog Borca i Sarajeva podigla je mnoge obrve, ali ni zbog koga više nego zbog veoma upitnih odluka glavnog sudije Matea Muse, kao i njegovih pomoćnika Hasana Nanića i Gorana Ilinčića.Tokom čitavog toka utakmice Musa je bio posebno „lak na obaraču“ kada je u pitanju bilo davanje žutih kartona gostujućim fudbalerima, pa su gosti utakmicu završili sa šest. Utakmica je okončana s omjerom 14-31 u dosuđenim faulovima, koji je nepoznanica za derbi u bilo kojoj malo uređenijoj ligi evropskog ili svjetskog fudbala.Kao šlag na tortu i trešnjica na vrhu došao je pogodak duboko u sudijskoj nadoknadi utakmice. Prvobitno je sudija Musa produžio susret sedam minuta, zbog samo njemu poznatih razloga, a onda se desio i kobni trenutak u petoj minuti nadoknade kada je Zoran Kvržić, fudbaler Borca, iz ofsajda koji bi i laiku bio očit, postigao gol za izjednačenje i spas svoje ekipe.Musin pomoćnik Goran Ilinčić, koji se nalazio u liniji s igračima, odlučio je ne podići svoju zastavicu i okrenuti glavu na apsurdnu situaciju u šesnaestercu Sarajeva.Bravo, Musa i kolege, činite bh. fudbal i njegove ljubitelje zaista ponosnima.

Krivac što je derbi u Banjoj Luci tema ismijavanja u regionu

Mateo Musa: Sramota fudbala

Bilo da je Hamas teroristička organizacija, a Izrael, kako god kome grubo zvučalo, ali je istinito, okupator koji je od Gaze napravio najveći logor na svijetu, barbarstvu i ubijanju civila u Palestini mora se stati ukraj!Već smo vidjeli slične scenarije u BiH, ali i Ukrajini, da lideri zemalja pozivaju na prekid vatre, primirje, osuđuju, upozoravaju, putuju na ratom zahvaćena odredišta, slikaju se i mašu, ali napadi i dalje traju, civili ginu, mahom nedužna djeca.Frapantan je i užasavajući podatak da je za svega deset dana od napada izraelskih snaga na Pojas Gaze poginulo više djece nego za dvije godine ruske agresije na Ukrajinu!Cijeli svijet, koliko god pojedinci tvrdili da Izrael ima pravo da se brani, svjedoči ubistvima nedužne djece i bombradovanjima kompletnih porodica. Slike to pokazuju, snimci. Krv i pune bolnice i groblja ne lažu!Kap koja je prelila čašu je napad na bolnicu, a pokušaj da se za ovo krvoproliće osudi druga strana u cijeloj priči je nebitan. Jer ljudski životi su izgubljeni… Izrael u obračunu s Hamasom ne bira sredstva i to je evidentno.Međutim, nisu svi Palestinci teroristi. Nisu kriva nedužna djeca i porodice. Zašto je napad Hamasa na Izrael čin terorizma, a osveta Izraela prema Palestincima opravdana i nužna!?

Zašto su životi Palestinaca drugačiji od života Izraelaca? I da se razumijemo, Hamas jeste teroristička organizacija, uvijek je i bio, ali ne postoji od jučer, niti je vladi u Tel Avivu u moru obavještajnih podataka i tehnologije nepoznato gdje se nalaze, ko ih i kako finansira.Uništenje i ono malo Pojasa Gaze ne vodi ka pomirenju niti će iskorijeniti Hamas, kao što Amerika nikada nije iskorijenila El-Kaidu i ISIL.Tjeranje Palestinaca da napuste svoju zemlju, koja je do dna spaljena, šta je ako nije etničko čišćenje? Zna to i vidi Zapad. Okretanje glave od zločina ozbiljno je saučesništvo.Samo jedna dječija suza, bol i patnja alarm su da se zaustavi ovo ludilo, ma ko bio kriv. Svako novo ubijeno dijete samo je krv na rukama onih koji gledaju, a ne poduzimaju ništa. Šutnja ne opravdava zločin!

Kap koja je prelila čašu je napad na bolnicu, a pokušaj da se za ovo krvoproliće osudi druga strana u cijeloj je priči nebitan

Kome su djeca kriva!?

Za mnogobrojne sportiste 36 godina predstavlja pozne igračke godine, ali ne ako je vaše ime Lionel Mesi (Messi).Sjajni Argentinac nastavlja s klasičnim predstavama, kako u klupskom tako i u reprezentativnom fudbalu. Njegova najnovija fenomenalna partija došla je protiv Perua u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine, na kojem će Argentinci, ukoliko se uspiju plasirati, braniti titulu prvaka.Protiv uvijek neugodnih Peruanaca Mesi je postigao dva gola, na način koji samo njemu uspijeva. Oba puta su Argentinci presjekli loptu na polovini terena, dok je Mesi krenuo lagano džogirati ka šesnaestercu.Do završetka akcije on bi se našao na ivici šesnaesterca, gdje bi ga povratnim loptama nalazili igrači, a on, hladan kao led, lopte bi slao iza leđa nemoćnog golmana Perua. Prvi put je loptu poslao tik ispod prečke, dok je drugi put poslao loptu uz samu stativu.Pobjeda na krilima velikog Lionela bila je četvrta u ovom ciklusu kvalifikacija, a čovjek s druge planete je odlučio da svoju reprezentaciju zasigurno odvede na Mundijal, makar on i ne zaigrao na njemu.&nbsp;

Jedan od najboljih svih vremena je ponovo povukao svoju reprezentaciju do pobjede

Lionel Mesi: Argentinski vanzemaljac

Izraelci u zvjerskom odgovoru na teroristički napad Hamasa danima masakriraju Palestince. Toliko krvoločno da sravnjuju i bolnice sa zemljom te ubijaju djecu u njima.Za to vrijeme zapadni svijet svesrdno podržava Izrael. Muslimanski svijet, s druge strane, šuti.Jordanski kralj Abdulah II izjavio je da ni Jordan ni Egipat neće primati palestinske izbjeglice iz Gaze. Nijedna arapska zemlja nije ponudila prihvat za Palestince. Arapska braća uveliko su i kumovala da se Palestinci nađu u situaciji u kojoj jesu.Prvo su odbili mirovno rješenje 1948., pa izgubili u ratu od Izraela. Onda su se vratili svojim kućama u svoje zemlje, a Palestince su ostavili bez zemlje. Onda su napali Izrael 1967., pa ponovo izgubili. Oni su se vratili kućama, poslije su s Izraelom ispregovarali da im se vrate teritorije koje su izgubili, a Palestince ponovo ostavili bez zemlje, ovaj put bez Zapadne obale, istočnog Jerusalema i Pojasa Gaze.Onda su, nakon tog poraza, palestinske izbjeglice koje su pobjegle u Jordan arapska braća smjestila u koncentracione logore te ih je, poslije pobune, jordanska vojska i oružano napala i tokom "crnog septembra" i rata protiv palestinskih paravojnih trupa ubila oko 3.500 ljudi.Na kraju su Palestinci biti getoizirani u Pojasu Gaze i Zapadnoj obali. U Gazi će na vlast, u međuvremenu, doći islamistički Hamas, kojem su terorizam i uništenje Izraela sastavni dio programa.Za to će ih najčešće koristiti „braća“ iz Irana, da u koncentracionom logoru Gaze naoružava Hamas za izvođenje terorističkih napada i na taj način destabilizira region zarad vlastitih političkih ciljeva, što će biti naplaćeno u hektolitrima palestinske krvi, jer će, nakon svakog od tih napada, Izrael redovno uzvraćati brutalnim bombardiranjem, razaranjem stambenih objekata i hiljadama mrtvih civila.I tako Palestinci, nakon gubitka ratova i svesrdne "pomoći" muslimanske braće, ostaše sami na svijetu, iskorišteni od svih i ostavljeni da budu topovsko meso za odstrel jednoj moćnoj državi.Nikog nije briga za Palestince, ponajmanje vladajuće režime njihove arapske braće, čiji lideri, vjerovatno, u sebi Boga mole da Izrael što prije završi posao i skine im teret s grbače.A Bošnjo nek’ i dalje sluša hodže i slijedi njihovu pamet te se u svijetu u kojem vladaju surovi lični interesi i ništa drugo osim toga uzda u nepostojeći ummet i traži spas u nepostojećoj muslimanskoj braći. Slušao ih je 1878. pa postao pogubljena manjina u svojoj zemlji.

Nikog nije briga za Palestince, ponajmanje vladajuće režime njihove arapske braće

I tako Palestinci, nakon gubitka ratova i svesrdne "pomoći" muslimanske braće, ostaše sami na svijetu

Palestinska krv na prodaju

Kristijano Ronaldo (Cristiano) je možda i posljednji put posjetio Bosnu i Hercegovinu, a dolaskom je još jednom pokazao svu svoju veličinu. Nekako je i sam rezultat utakmice, u kojoj je BiH izgubila 5:0, ostao po strani i sve oči su samo gledale u Ronalda.Za samu utakmicu se tražila karta više, a cijene na dan utakmice su dostizale vrtoglavih 500 KM, što je u rangu polufinalnih utakmica Lige prvaka na nekim od najvećih i najpoznatijih svjetskih stadiona.Pa čak su i njegove golove postignute u 5. i 20. minuti utakmice bh. navijači slavili uz karakterističnu proslavu.Portugalska superzvijezda je bila u centru pažnje od samog dolaska, a Ronaldo je svojim ponašanjem još jednom pokazao zašto je zaslužio da ga se zove jednim od najboljih svih vremena.Ma koliko do njega bilo teško doći, svima kojima bi to pošlo za rukom bile su ispunjavane želje – fotografija, potpis, razmjena nekoliko rečenica. Može sve, nije problem. Sve vezano za Ronaldovu posjetu je veće od samog fudbala.Ovakve sportiste imate priliku vidjeti samo nekoliko puta u svom životu i oni vas začaraju svojom samom pojavom, a Ronaldo je, definitivno, uradio i više od toga.Ne smije se zaboraviti i na sportski doprinos Ronalda. On je taj igrač koji je podigao portugalski fudbal na nivo na kojem je sada i da su Portugalci prije njega bili oličenje mediokriteta.Prije njega su učestvovali na samo tri Mundijala i tri Eura, dok su sada 11 od 11 što se tiče velikih takmičenja za vrijeme njegove karijere.

Jedna od najvećih svjetskih zvijezda posjetila BiH i začarala sve

Kristijano Ronaldo: Veći od fudbala

Dok se većina bh. građana jedva nosi s poskupljenjima prehrambenih proizvoda, a posljednje prognoze ukazuju na to da bi cijene hrane na globalnom tržištu, usljed brojnih faktora, mogle biti sve više, dotle je sve izglednije da će troškovi za grijanje predstavljati novi udar na kućne budžete.Činjenica je da su se cijene nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima, nakon značajnog skoka zbog rata na području Izraela i Palestine, prilično stabilizirale, međutim, sve daljnje prognoze su neizvjesne. Također, cijene plina na evropskom tržištu dostigle su najviši nivo od februara, i to zbog rizika u opskrbi i najava zahlađenja na početku sezone grijanja.Poznato je da je “Energoinvest” nedavno zatražio od Vlade FBiH povećanje cijene plina za 4,96 posto. U zahtjevu su naveli da je ruski isporučilac plina “Gazprom Export” dostavio novu cijenu prirodnog plina za četvrti kvartal 2023. godine.Međutim, nove informacije ukazuju na to da bi cijena plina mogla biti viša i za 20 posto, s obzirom na to da je bugarski parlament usvojio zakon o porezu na transport plina.Usto, sve su glasnije priče o tome da će doći do poskupljenja struje, a skuplja struja znači i skuplju vodu. Uostalom, u nekim gradovima računi za vodu već su viši. Kako god se okrene, nema sumnje u to da će cijene grijanja rasti, no na pragu zime preciznih informacija još nema.To što su cijene peleta i drva ostale skoro na istom nivou kao lani i nije za neku utjehu, jer udari inflacije sve više stišću domaćinstva u BiH. Silni računi koje moraju platiti dolaze poput šamara, a od onih koji budu pristizali za grijanje, izgledno je, mnogi će se smrznuti.

Nema sumnje u to da će cijene grijanja rasti

Računi poput šamara

Teško je pobrojati sve funkcije koje je u prethodnih skoro 30 godina obnašao Šefik Džaferović. Bio je predsjedavajući Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, delegat u Domu naroda PSBiH, zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH u više navrata i član rukovodstva tog doma te član Predsjedništva BiH.Nakon svega toga Bakir Izetbegović je odlučio da se zahvali Džaferoviću i okrene se drugim kadrovima, uprkos tome što je sve vrijeme čuvao leđa predsjedniku stranke.Kada su se pripremali izbori 2018. godine, Denis Zvizdić je izrazio želju da bude kandidat za člana Predsjedništva stranke, a nakon toga je Izetbegović odlučio da u utrku ubaci svoju suprugu ne bi li Zvizdić odustao, jer je postojao strah da će on, nakon četiri godine u Predsjedništvu, htjeti ponovo biti kandidat.Na kraju su i Sebija Izetbegović i Denis Zvizdić odustali od kandidature, a Bakir Izetbegović je odlučio da pronađe kompromisno rješenje u Šefiku Džaferoviću. On je pristao na to da će tu sjediti samo jedan mandat i svjestan je bio svoje uloge da samo čuva stolicu dok se za četiri godine njegov predsjednik ne bude mogao kandidirati.Na ovakvu ulogu bi malo ko pristao, pa je zbog toga dobio mjesto delegata u Domu naroda PSBiH, ali očito je da je to sve što je Izetbegović isplanirao za jednog od najjačih i najodanijih kadrova.Na Kongresu SDA nije dobio mjesto potpredsjednika, i to zbog tri glasa. Da stvar bude još više ponižavajuća, s tri glasa više od njega i posljednji iznad crte bio je projekt bračnog para Izetbegović Haris Zahiragić.No, da nije riječ samo o pukoj volji delegata, nego unaprijed izdiktiranim kandidatima za koje su delegati trebali glasati, pokazuje i to da je jedan od najvećih anonimusa među kandidatima Mirsad Mujić dobio najveći broj glasova.Iako Bakir Izetbegović priča o podmlađivanju stranke, teško je objasniti kako je mjesto potpredsjednika dobio Fadil Novalić, koji će u toku mandata postati penzioner, a, osim toga, riječ je i o duboko kompromitiranom kadru, za razliku od Džaferovića.Sada već postaje jasno da je Izetbegović ponizio Džaferovića, jer je na organima stranke tražio da se održi kongres umjesto konvencije. Da se održala konvencija, ne bi uopće bilo priče o eliminaciji Šemsudina Mehmedovića, nego bi bez svega toga Bakir Izetbegović bio jedini kandidat.

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, za “Avaz”: Možda se među migrantima kriju teroristi

Jusuf Nurkić: Bosanska zvijer

Znamo li koga imamo

Evropski ili "bugarski" voz

Amir Hadžiahmetović: Među 100 najboljih

Jasmila Žbanić: Suočavanje s teškim temama

Osjećamo patnju u Gazi

Lana Pudar: Svjetska, a naša

Menza u kontejneru

Mateo Musa: Sramota fudbala

Kome su djeca kriva!?

Lionel Mesi: Argentinski vanzemaljac

Palestinska krv na prodaju

Kristijano Ronaldo: Veći od fudbala

Računi poput šamara

Šefik Džaferović: Prekriženi čuvar fotelje

Kolumne

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, za “Avaz”: Možda se među migrantima kriju teroristi

Jusuf Nurkić: Bosanska zvijer

Znamo li koga imamo

Evropski ili "bugarski" voz

Amir Hadžiahmetović: Među 100 najboljih

Jasmila Žbanić: Suočavanje s teškim temama

Osjećamo patnju u Gazi

Lana Pudar: Svjetska, a naša

Menza u kontejneru

Mateo Musa: Sramota fudbala

Kome su djeca kriva!?

Lionel Mesi: Argentinski vanzemaljac

Palestinska krv na prodaju

Kristijano Ronaldo: Veći od fudbala

Računi poput šamara

Šefik Džaferović: Prekriženi čuvar fotelje