Palestinsko predsjedništvo u nedjelju je odlučno odbacilo prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da se Palestinci rasele iz Gaze, nazvavši takve planove "eklatantnim kršenjem crvenih linija", javlja Anadolu.Prema palestinskoj novinskoj agenciji Wafa, naglašeno je da palestinski narod "nikada neće napustiti svoju zemlju ili svoja sveta mjesta" i da neće dozvoliti ponavljanje katastrofa (Nakba) iz 1948. i 1967. godine.- Naš narod će ostati nepokolebljiv i neće napustiti svoju domovinu - navode iz Predsjedništva Palestine.<h2>Pohvalili odluku Egipta i Jordana</h2>Palestina je takođe pohvalila Egipat i Jordan što su na sličan način odbacili još jedno prisilno preseljenje palestinskog naroda.- Palestinski narod i njegovo rukovodstvo kategorički odbacuju bilo kakvu politiku ili radnju usmjerenu na podrivanje jedinstva palestinske zemlje, uključujući Pojas Gaze, Zapadnu obalu i istočni Jerusalem - dodalo je Predsjedništvo Palestine.Naveli su da bi Trampov fokus trebalo biti na postizanju pravednog i trajnog mira okončanjem izraelske okupacije, postizanjem nezavisnosti Države Palestine i realizacijom rješenja o dvije države.<h2>Trampov prijedlog</h2>Opisujući Gazu kao "mjesto za rušenje", Tramp je u subotu pozvao da se "samo očisti" palestinska enklava i presele Palestinci u Jordan i Egipat.Prijedlog je uslijedio sedmicu nakon što je sporazum o prekidu vatre stupio na snagu u Gazi 19. januara, obustavljajući izraelski genocidni rat u kojem je ubijeno više od 47.000 Palestinaca, većinom žena i djece, a povrijeđeno više od 111.000 osoba od 7. oktobra 2023. godine.

Palestinski narod nikada neće napustiti svoju zemlju ili svoja sveta mjesta, poručeno je nakon Trumpovog poziva da se Palestinci presele u Jordan i Eg

Predsjedništvo Palestine odbacilo Trampov poziv da se Palestinci presele iz Gaze

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u nedjelju je rekao da će Sjedinjene Američke Države (SAD) uvesti sankcije Kolumbiji zbog njenog odbijanja da prihvati letove deportovanih migranata, javlja Anadolu.- Upravo sam obaviješten da dva leta za repatrijaciju iz Sjedinjenih Država, s velikim brojem ilegalnih kriminalaca, nisu smjela sletjeti u Kolumbiju - objavio je Tramp na mreži Truth Social.Dodao je da je naložio svojoj administraciji da preduzme "hitne i odlučne mjere odmazde".Tramp je rekao da će uvesti vanredne carine od 25 posto na svu kolumbijsku robu koja dolazi u SAD, koje će se nedelju dana kasnije udvostručiti na 50 posto.Najavio je i da će SAD uvesti zabranu putovanja i odmah ukinuti američke vize izdate kolumbijskim zvaničnicima, kao i svim saveznicima i pristalicama.

Američki predsjednik kaže da će SAD uvesti vanredne carine od 25 posto na svu kolumbijsku robu, koje će se udvostručiti nakon nedelju dana

Tramp najavio sankcije Kolumbiji zbog vraćanja migranata deportovanih iz SAD

Egipat je u nedjelju jasno stavio do znanja da odbija poziv američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da se Palestinci presele iz Gaze u Egipat i Jordan, javlja Anadolu.Egipatska ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) na društvenoj mreži X objavila je da Egipat "ne može biti dio bilo kakvog rješenja koje uključuje transfer Palestinaca na Sinaj".

<blockquote class="twitter-tweet">“Egypt cannot be part of any solution involving the transfer of Palestinians into Sinai” an op-ed by <a href="https://twitter.com/MotazZahran?ref_src=twsrc%5Etfw">@MotazZahran</a> published in <a href="https://twitter.com/TheHillOpinion?ref_src=twsrc%5Etfw">@TheHillOpinion</a> <a href="https://t.co/EMrsBbE4Wh">https://t.co/EMrsBbE4Wh</a>&mdash; Embassy of Egypt USA (@EgyptEmbassyUSA) <a href="https://twitter.com/EgyptEmbassyUSA/status/1883555487444328473?ref_src=twsrc%5Etfw">January 26, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Opisujući Gazu kao "mjesto za rušenje", Tramp je u subotu pozvao da se "samo očisti" palestinska enklava i presele Palestinci u Jordan i Egipat.Prijedlog je uslijedio sedmicu nakon što je sporazum o prekidu vatre stupio na snagu u Gazi 19. januara, obustavljajući izraelski genocidni rat u kojem je ubijeno više od 47.000 Palestinaca, većinom žena i djece, a povrijeđeno više od 111.000 osoba od 7. oktobra 2023. godine.

Egipat ne može biti dio bilo kakvog rješenja koje uključuje transfer Palestinaca na Sinaj, navela je ambasada Egipta u Sjedinjenim Američkim Državama

Egipat odbija Trampov prijedlog o preseljenju Palestinaca na Sinaj

Američki milijarder Ilon Mask (Elon Musk) danas je predložio da se Lamanš preimenuje u ''Kanal Džordža Vašingtona'', prema prvom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država.Mask je ranije predložio promjenu imena Meksičkog zaljeva u "Američki zaljev", navodeći kako to ima prekrasan ton, a sada je izazvao još jednu pometnju.- Novo ime za vode koje razdvajaju Englesku i Francusku - poručio je Mask na društvenoj mreži X, uz geografsku mapu moreuza preko koje piše predloženi naziv.

<blockquote class="twitter-tweet">New name for the water that separates England and France <a href="https://t.co/R6Lipj1Dra">pic.twitter.com/R6Lipj1Dra</a>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1883412365498003505?ref_src=twsrc%5Etfw">January 26, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Podsjetimo, predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) prethodno je potpisao ukaz kojim nalaže početak procesa preimenovanja Meksičkog zaljeva u ''Američki zaljev'' i naložio da se u narednih 30 dana preduzmu akcije za zvaničnu promjenu naziva.

Maskov "nacistički pozdrav" nije prošao nezapaženo: "On je opasan za cijeli svijet"

Što se Maska tiče, on nije dodatno objasnio zbog čega bi se kanal Lamanš trebao preimenovati. Ipak, ovo nije bio njegov prvi put da pokušava destabilizirati politiku u Velikoj Britaniji, koristeći društvenu mrežu X kao svoj osobni megafon.

Mask je ranije predložio promjenu imena Meksičkog zaljeva u "Američki zaljev", navodeći kako to ima prekrasan ton

Ilon Mask ponovo šokirao svijet: Sada je predložio novi naziv za Lamanš

Jordan je u nedjelju ponovio svoje odbijanje preseljenja Palestinaca u tu zemlju, nakon poziva američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da se "očisti" Pojas Gaze, javlja Anadolu.- Naši principi su jasni, a nepokolebljiva pozicija Jordana da podrži prisustvo Palestinaca na njihovoj zemlji ostaje nepromijenjena i nikada se neće promijeniti - rekao je ministar vanjskih poslova Ajman Safadi (Ayman) na zajedničkoj konferenciji za novinare u Amanu sa Sigrid Kag (Kaag), višom koordinatoricom Ujedinjenih nacija (UN) za humanitarnu pomoć i obnovu Gaze.Dodao je da je jordansko odbijanje preseljenja "nepokolebljivo i od suštinskog značaja za postizanje stabilnosti i mira koje svi tražimo".- Rješenje palestinskog pitanja leži u Palestini, Jordan je za Jordance, a Palestina za Palestince - dodao je Safadi.Opisujući Gazu kao "mjesto za rušenje", Tramp je u subotu pozvao da se "samo očisti" palestinska enklava i presele Palestinci u Jordan i Egipat.Prijedlog je uslijedio sedmicu nakon što je sporazum o prekidu vatre stupio na snagu u Gazi 19. januara, obustavljajući izraelski genocidni rat u kojem je ubijeno više od 47.000 Palestinaca, većinom žena i djece, a povrijeđeno više od 111.000 osoba od 7. oktobra 2023. godine.

Jordan je za Jordance, a Palestina za Palestince, rekao je ministar vanjskih poslova Ajman Safadi

Jordan odbija preseljenje Palestinaca nakon Trampovog poziva

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Trump) skoro svakodnevno pomene želju o preuzimanju Grenlanda, a njegov interes pokrenuo je pitanje vrijednosti ostrva.Kako tvrdi Dejvid Barker (David), investitor za nekretnine i bivši ekonomista u Federalnim rezervama Njujorka, potencijalna vrijednost Grenlanda kreće se od 12,5 do čak 77 milijardi dolara, prenosi "<a href="https://www.nytimes.com/2025/01/11/business/trump-greenland-cost.html">The New York Times</a>".<h2>Inflacija i ekonomski rast</h2>Ova procjena zasnovana je na troškovima povezanim sa Američkim Devičanskim Ostrvima i Aljaskom, prilagođenim za inflaciju i ekonomski rast.&nbsp;Grenland, koji posjeduje ogromna prirodna bogatstva i zauzima strateški važnu poziciju u sjevernom Atlantiku, dugo je bio predmet interesovanja SAD. Sa lokacijom od vitalnog značaja za odbrambenu infrastrukturu SAD i bogatstvom neiskorištenih resursa, uključujući minerale i fosilna goriva, Grenland je važna prednost u globalnom geopolitičkom pejzažu.Također, Grenland se može pohvaliti rezervama minerala, nafte i prirodnog gasa, iako su ti resursi i dalje nedovoljno razvijeni zbog sporog napretka u razvoju infrastrukture. Ekonomija ostrva trenutno zavisi od ribarstva, koje čini više od 95 posto njegovog izvoza, i godišnjih subvencija iz Danske koje pokrivaju polovinu javnog budžeta Grenlanda. Danska troši skoro milijardu dolara godišnje na Grenland, ili otprilike 17.500 dolara po stanovniku.Nedavno istraživanje je otkrilo da se 25 od 34 minerala koje je Evropska komisija identifikovala kao "kritične sirovine" nalaze na Grenlandu, uključujući elemente rijetkih zemalja neophodnih za električna vozila i vjetroturbine, kao i materijale poput grafita i litijuma koji se koriste u baterijama, piše Live mint.SAD održavaju stalno vojno prisustvo na Grenlandu preko vazdušne baze Pitufik, koja se nalazi na sjeverozapadu. Ovaj aranžman proizilazi iz sporazuma između SAD i Danske iz 1951. godine, koji daje Americi pravo da se slobodno kreće i uspostavlja vojne baze na Grenlandu sve dok Danska i Grenland budu obaviješteni.<h2>Prethodni pokušaji SAD</h2>Podsjetimo, Grenland, bivša danska kolonija, postao je formalna teritorija Danske 1953. i podliježe danskom ustavu. Međutim, ostrvo je dobilo značajnu autonomiju 2009. godine, sa pravom da proglasi nezavisnost putem referenduma.SAD su u prošlosti pokušale da kupe Grenland tokom Hladnog rata, nudeći 100 miliona dolara u zlatu 1946. godine, ali je Danska odbila ponudu. Trampov prijedlog za kupovinu ostrva iz 2019. također su odbili i Grenland i Danska.Premijer Mute Egede, koji se zalagao za nezavisnost, naglasio je da Grenland nije na prodaju i da o njegovoj budućnosti treba da odlučuje narod.Ukoliko Grenland izabere nezavisnost, mogao bi da uđe u "slobodnu asocijaciju" sa Sjedinjenim Američkim Državama, slično aranžmanima sa Maršalovim Ostrvima, Mikronezijom i Palauom. Ovo bi zamijenilo danske subvencije uz podršku i zaštitu SAD u zamjenu za vojna prava.- Međutim, Grenlanđani nisu zainteresovani da budu pod kontrolom nove strane sile i vjerovatno bi dali prioritet obezbjeđivanju svog blagostanja prije nego što teže nezavisnosti - navodi se u izveštajima.Danska je odlučno odbila Trampovu ponudu za kupovinu Grenlanda iz 2019, a premijerka Mete Frederiksen nazvala je "apsurdnom". Što se tiče Trampovog obnovljenog interesovanja, Frederiksen je ponovio da će Danska nastaviti blisku saradnju sa SAD, ali je naglasio da Grenland treba da ima posljednju reč u određivanju njene budućnosti.

<blockquote class="twitter-tweet">Donald Trump&#39;s comments about trying to buy or even invade Greenland have shocked allies in the West, as the island is part of the Kingdom of Denmark - a fellow NATO member <a href="https://t.co/M9xgFUAfIb">pic.twitter.com/M9xgFUAfIb</a>&mdash; TRT World (@trtworld) <a href="https://twitter.com/trtworld/status/1881314482149838860?ref_src=twsrc%5Etfw">January 20, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Grenland posjeduje ogromna prirodna bogatstva i zauzima strateški važnu poziciju u sjevernom Atlantiku

Tramp želi da ga kupi: Koliko stvarno košta Grenland

Palestinska grupa otpora Hamas u nedjelju je odbacila poziv američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) za preseljenje Palestinaca iz Pojasa Gaze u Jordan i Egipat, javlja Anadolu.- Naš narod, koji je stajao nepokolebljivo pred najstrašnijim aktima genocida u modernoj istoriji koje je počinila fašistička izraelska okupaciona vojska kategorički odbacuje bilo kakve planove za njihovo preseljenje ili deportaciju sa svoje zemlje -&nbsp; navodi se u saopćenju Hamasa.Pozvali su američku administraciju "da odustane od ovih prijedloga, koji su u skladu s izraelskim planovima i koji su u sukobu s pravima i slobodnom voljom palestinskog naroda".Traže od američke administracije "da radi na omogućavanju palestinskom narodu da ostvari slobodu i uspostavi nezavisnu državu s Jerusalimom kao glavnim gradom".<h2>Pritisak na Izrael</h2>Hamas je pozvao Vašington i da izvrši pritisak na Izrael "da ubrza mehanizme za obnovu uništenog tokom brutalnog rata u Gazi i vraćanje normalnog života".Apelovali su na arapske i islamske nacije, posebno Egipat i Jordan, "da potvrde svoje čvrste pozicije odbijanja preseljenja i deportacije" i pruže sve oblike podrške palestinskom narodu.Opisujući Gazu kao "mjesto za rušenje", Tramp je u subotu pozvao da se "samo očisti" palestinska enklava i presele Palestinci u Jordan i Egipat.<h2>Prekid vatre</h2>Prijedlog je uslijedio sedmicu nakon što je sporazum o prekidu vatre stupio na snagu u Gazi 19. januara, obustavljajući izraelski genocidni rat u kojem je ubijeno više od 47.000 Palestinaca, većinom žena i djece, a povrijeđeno više od 111.000 osoba od 7. oktobra 2023. godine.

Palestinska grupa otpora odbacila je Trampov poziv da se Pojas Gaze "samo očisti", a Palestinci presele u Jordan i Egipat

Hamas: Palestinci odbacuju Trampov plan za preseljenje

Dvoje Palestinaca je ubijeno, a sedmero, među kojima i dijete, povrijeđeno je u nedjelju u izraelskoj vatri u Pojasu Gaze uprkos sporazumu o prekidu vatre u enklavi, naveli su medicinski izvori, prenosi Anadolu.Mladi Palestinac je ubijen, a dvojica su povrijeđena zapadno od izbjegličkog kampa Nusairat u centralnom Pojasu Gaze, kazao je medicinski izvor.Izraelske snage su također pucale i ubile mladića u centru Rafaha u južnom Pojasu Gaze, dodao je.Snage izraelske vojske također su otvorile vatru na grupu raseljenih civila koji su čekali da im se dozvoli povratak u sjevernu Gazu, pri čemu je ranjeno pet osoba, među kojima i dijete, rekao je drugi medicinski izvor.<h2>Palestinci blokirani</h2>Prema navodima svjedoka, stotine raseljenih civila provele su noć na otvorenom na hladnoći dok su čekali izraelsku dozvolu da se vrate u svoja područja u sjevernom Pojasu Gaze.Svjedoci su istakli da su izraelska vojna vozila postavljena duž koridora Netzarim, koji razdvaja sjever i jug Pojasa Gaze, otvorila vatru na grupu raseljenih ljudi dok su čekali da se vojska povuče i omogući im povratak na sjever enklave prema sporazumu o prekidu vatre.Izraelske vlasti odbile su da dozvole povratak palestinskih stanovnika u sjevernu Gazu dok izraelska zarobljenica Arbel Yehud ne bude oslobođena. Hamas je potvrdio da će taokinja biti oslobođena u sljedećoj razmjeni.Prva šestosedmična faza sporazuma o prekidu vatre u Gazi stupila je na snagu 19. januara, obustavljajući izraelski genocidni rat u kojem je ubijeno više od 47.000 Palestinaca, većinom žena i djece, a ranjeno više od 111.000 od 7. oktobra 2023. godine.<h2>Oslobođeni zarobljenici</h2>Sedam izraelskih zarobljenika, uključujući četiri vojnikinje, do sada je oslobođeno u zamjenu za 290 palestinskih zatvorenika otkako je sporazum stupio na snagu.U novembru 2024. Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se također suočava sa slučajem genocida na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u enklavi.

Stotine raseljenih Palestinaca provele su noć na otvorenom čekajući dozvolu da se vrate kući

Izrael prekršio primirje u Gazi: Najmanje dvoje ubijenih

Administracija Donalda Trampa (Trump) u petak je otpustila desetak federalnih generalnih inspektora, potvrdilo je više izvora za CBS News. To je potez bez presedana koji će vjerovatno rezultirati pravnim sporovima.Obraćajući se novinarima na putu za Floridu, predsjednik Tramp je u subotu opisao otpuštanje kao "standardno" i "veoma uobičajenu stvar".Međutim, generalni inspektor američke administracije za mala preduzeća, rekao je da su otpuštanja pravno sumnjiva i da će biti osporena.<h2>Otkaz elektronskom poštom</h2>Među otpuštenima je i Hanibal Majk Ver (Hannibal Mike Ware). On je u pismu upućenom službeniku Bijele kuće, koje je u subotu dobio CBS News, naveo da "ne vjeruje da su preduzete radnje pravno dovoljne".Prema Veru, on i drugi generalni inspektori su u petak dobili e-mail od Serđija Gora (Sergij), direktora predsjedničkog osoblja, u kojem ih obavještava da je "zbog promjene prioriteta, vaša pozicija generalnog inspektora... ukinuta i stupa na snagu odmah".Ver je u svom pismu preporučio Goru da se obrati pravnom savjetniku Bijele kuće kako bi razgovarali o "predviđenom toku akcije", jer "ne vjerujemo da su preduzete radnje pravno dovoljne za otpuštanje generalnih inspektora koje je imenovao predsjednik, a Senat potvrdio".<h2>Upozorenje prije otpuštanja</h2>Federalni zakon zahtijeva od Bijele kuće da Kongresu da cijeli mjesec upozorenja i pojedinosti o pojedinim slučajevima prije nego otpusti federalnog generalnog inspektora.Izvor je rekao za CBS News da među otpuštenim generalnim inspektorima spadaju mnogi koji su imenovani za vrijeme prve Trampove administracije. Tramp je još 2020. godine otpustio pet generalnih inspektora.Ver, koji je i predsjedavajući Vijeća generalnih inspektora za integritet i efikasnost, nezavisnog nadzornog tijela, rekao je u odvojenom saopćenju da generalni inspektori nisu "imuni na smjenu". Međutim, ponovio je da su neopravdane smjene "značajna prijetnja" poslovima koje treba da obavljaju.Bijela kuća nije komentarisala otpuštanja.

Predsjednik Tramp je u subotu opisao otpuštanje kao "standardno" i "veoma uobičajenu stvar"

Tramp otpustio desetak federalnih generalnih inspektora

Posljednji danski ministar za Grenland Tom Hojem je kazao da kada bi Danska htjela da proda ovo arktičko ostrvo, Velika Britanija bi imala prvenstvo kupovine prema uslovima sporazuma sklopljenog prije više od jednog vijeka.Hojeem je rekao da je malo vjerovatno da bi Velika Britanija iskoristila pravo prvenstva kupovine.Povodom najavljenih ambicija američkog predsjednika Donalda Trumpa da Sjedinjene Američke Države kupe Grenland od Danske, Hojem je rekao da je obaveza da se Velikoj Britaniji ponudi prvenstvo kupovine prema još važećem sporazumu iz 1917. godine, kada su SAD prvi put pokušale da preuzmu ostrvo.On je naveo da se tadašnji predsjednik SAD-a Woodrow Wilson složio da je Grenland, najveće ostrvo na svijetu, dansko i da će to uvijek biti.- Ako bi Tramp pokušao da kupi Grenland, morao bi prvo da pita London. Ujedinjeno Kraljevstvo je 1917. godine zahtjevalo da, ako Grenland bude prodat, onda Velika Britanija ima pravo prvenstva kupovine - rekao je za Sunday Times.Hojem je bio predstavnik Kopenhagena na Grenlandu od 1982. do 1987. godina.

Hojeem je rekao da je malo vjerovatno da bi Velika Britanija iskoristila pravo prvenstva kupovine

Posljednji danski ministar za Grenland: Velika Britanija ima pravo kupovine

Hiljade raseljenih Palestinaca nisu se uspjele vratiti u svoje domove na sjeveru Pojasa Gaze nakon što je Izrael blokirao glavnu cestu Salah al-Din, optužujući Hamas za kršenje uvjeta sporazuma o prekidu vatre, javlja Anadolu.Mnoštvo Palestinaca na otvorenom čeka. Nepregledne kolone automobila pretrpanih ličnim stvarima stoje u mjestu. Izraelska vojska ne dopušta im povratak u njihove domove na sjeveru Gaze jer Hamas optužuje da nije poštovao dogovor o razmjeni talaca.<h2>Spor oko izraelske vojnikinje</h2>Spor je nastao nakon što je Hamas u subotu oslobodio četiri izraelske vojnikinje, a Izrael 200 palestinskih zatvorenika. Izraelska Vlada navela je da stanovnicima Gaze neće biti dopušteno putovati na sjever sve dok se ne isplanira oslobađanje civilne taokinje, Izraelke Arbel Jehud (Yehud).Izraleci tvrde da je Hamas i nju trebao osloboditi. Hamas navodi da je Jehud živa i kako će biti oslobođena iduće sedmice, no Izrael je automatski odgodio planirano povlačenje pojedinih jedinica iz Gaze.<h2>Protesti u Tel Avivu</h2>U Tel Avivu sinoć se zbog toga i protestovalo. Okupljeni su tražili poštivanje primirja i oslobađanje svih preostalih izraelskih talaca. Procjenuje se da ih je još 90 u Pojasu Gaze.Na ulicama okupirane Zapadne obale pak vladala je potpuna erupcija oduševljenja i slavlje nakon puštanja palestinskih zatvorenika. Njihovi sunarodnjaci dočekali su ih kao heroje.Katarski premijer i ministar vanjskih poslova Mohamed bin Abdulrahman objavio je u u prošlu srijedu, 15. januara navečer da je postignut sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze, napominjući da će njegova provedba započeti u nedjelju, 19. januara u jutarnjim satima.Bin Abdulrahman je istaknuo da će Katar, Egipat i Sjedinjene Države "raditi na osiguranju provedbe sporazuma", uz uspostavljene mehanizme za praćenje njegove provedbe i rješavanje potencijalnih kršenja.<h2>Uprkos sporazumu, ubijanja nastavljena</h2>Brojni raseljeni stanovnici Gaze nakon postizanja prekida vatre uputili su se ka svojim kućama u namjeri da će na zgarištima svojih domova uspjeti ponovno zasnovati novi život.Dogovorena je i razmjena talaca tako da je Hamas već oslobodio nekoliko zatočenih Izraelaca, dok su izraelske snage najavile oslobađanje više stotina zatvorenih Palestinaca prvenstveno na Zapadnoj obali.Iako je prekid vatre na snazi izraelske snage i dalje povremeno otvaraju vatru na Gazu što i dalje uzrokuje smrt i stradanje Palestinaca. Više od 150 Palestinaca poginulo je naime, od uspostave prekida vatre.Inače, u napadima na u Pojasu Gaze od 7. oktobra 2023. godine ubijeno je više od 47.000 Palestinaca, a ranjeno više od 111.000 osoba.<h2>Nalozi za hapšenje Netanjahua i Galanta</h2>U novembru 2024. Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu) i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta (Yoav Gallant) zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se također suočava sa slučajem genocida na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u enklavi.

Izraelska vojska ne dopušta Palestincima povratak u njihove domove na sjeveru Pojasa Gaze jer Hamas optužuje da nije poštovao dogovor o razmjeni talac

Izraelske snage blokiraju povratak hiljadama Palestinaca na sjever Gaze

Troje Libanaca je ubijeno, a 44 ranjeno u izraelskoj vatri dok su se u nedjelju pokušavali vratiti u svoja područja u južnom Libanu, objavili su lokalni mediji, prenosi Anadolu.Državna novinska agencija NNA javila je da je jedna osoba ubijena u gradu Aitaroun, druga u Huli, a treća u Blidi.Ističe se da su ubijeni kada su izraelske snage otvorile vatru na ljude koji su pokušavali da se vrate u svoja mjesta stanovanja u južnom Libanu.Do eskalacije je došlo pošto je izraelska vojska ostala na libanskoj teritoriji iako je u nedjelju istekao rok od 60 dana za njeno povlačenje iz južnog Libana.Libanska vojska je u međuvremenu pozvala civile da se uzdrže i slijede upute koje su izdali kako bi osigurali svoju sigurnost.<h2>Predsjednik pozvao na uzdržanost</h2>Libanski predsjednik Džozef Aoun (Joseph Aoun) također je pozvao stanovnike južnog Libana da "pokažu uzdržanost i imaju povjerenje u oružane snage".- O suverenitetu i teritorijalnom integritetu Libana se ne može pregovarati, a ja pratim ovo pitanje na najvišim nivoima kako bih osigurao vaša prava i dostojanstvo - dodao je Aoun u saopćenju.Privremeni libanski premijer Nedžib Mikati (Najib) pozvao je zemlje sponzore sporazuma o prekidu vatre "da primoraju neprijatelja (Izrael) da se povuče sa juga".<h2>Prekršeno primirje</h2>Krhki prekid vatre ​između Izraela i Libana na snazi je od 27. novembra prošle godine, čime je okončan period međusobnog granatiranja između Izraela i Hezbollaha koje je počelo 8. oktobra 2023. i eskaliralo u sukob punih razmjera 23. septembra 2024.Prema odredbama o prekidu vatre, od Izraela se traži da u fazama povuče svoje snage južno od Plave linije – de facto granice, dok se libanska vojska treba rasporediti u južnom Libanu u roku od 60 dana.Podaci libanskog Ministarstva zdravlja pokazuju da je od početka napada Izraela na Liban 8. oktobra 2023. godine najmanje 4.068 ljudi ubijeno, uključujući žene, djecu i zdravstvene radnike, dok je 16.670 povrijeđeno.

Izraelske snage ostale su u južnom Libanu iako je u nedjelju istekao rok od 60 dana za njihovo povlačenje

Tri osobe ubijene u pucnjavi izraelske vojske dok su se pokušavali vratiti u južni Liban

Frenčmens Bej (Frenchman's Bay), koji se nalazi na sjevernoj obali jezera Ontario u Kanadi, postao je glavno odredište za ljubitelje pecanja na ledu, javlja Anadolu.Jezero se usljed niskih temperatura pretvorilo u zaleđeno igralište za ljubitelje pecanja na ledu i privlači ribolovce iz različitih dijelova zemlje.Na snimcima od 15. januara vide se ribari kako buše rupe kroz debeli led i postavljaju ribolovnu opremu, koristeći prednost smrznute površine u nadi da će uhvatiti ulov.Ovaj slikoviti zimski krajolik pretvorio je zaljev u poželjnu destinaciju za iskusne ribolovce i one koji žele zimsku zabavu.U zaljevu se nalaze različite vrste ribe.Frenčmens Bej također ima mnogo različitih mjesta za ribolov, uključujući dvije različite marine, koje nude odlične mogućnosti za ribolov štuke.U Frenčmens Beju je moguće pecati tokom cijele godine. Međutim, pecanje na ledu je odlična prilika za ribolovce koji traže morsku ribu, štuku i smuđa.

Jezero se na niskim temperaturma pretvara u zaleđeno igralište koje privlači ljubitelje pecanja na ledu

Pecanje na zaleđenom jezeru Ontario

Obavještajna jedinica sirijskih zračnih snaga, koja je decenijama jedan od najstrašnijih centara za mučenje i ispitivanje svrgnutog režima Bašara al-Asada (Bashar al-Assad), sada kao ukleto mjesto čeka da postane dokaz zločina koje je počinio režim.Reporteri agencije Anadolija snimili su ovaj jezivi objekt, ozloglašen po zatvaranju čak i djece i mladih demonstranata tokom građanskog rata u Siriji.Prljave ćelije poznate kao "crvena ćelija" i "crna soba", svaka veličine malog toaleta, otkrivaju užasne uslove u kojima su zatvorenici držani.

Poruke urezane u zidove ćelije, kao što su "Tata, nedostaješ mi" i "Mama, nedostaješ mi", svjedoče o mukama djece koja su čeznula za svojim porodicama.Odjeljenja i samice u objektu su zatrpane kartonom, dekama, razbacanim dokumentima, alatom za rezanje i drugim priborom.Prljavi zidovi i skučeni prostor, u kojem se mora boriti za dah, naglašavaju nehumano postupanje prema zatvorenicima.<h2>Od pritvorenika do odgovornog za sigurnost</h2>Majida Udina Ahmeda Al Hušana (Uddin Ahmad Al-Houshan), stanovnika naselja Kabun u Damasku, pritvorile su snage Assadovog režima 21. jula 2011. godine, dok je bio srednjoškolac.Sada odgovoran za sigurnost podružnice pod novom vlašću Hušan je podijelio svoju priču o pritvoru i mučenju u objektu koji sada nadgleda.Navodeći da su bili učenici kada su učestvovali u mirnim protestima koje je narod Sirije pokrenuo 2011. godine tražeći slobodu, ispričao je da su režimske snage privele grupu učenika, među kojima je bio i on.<h2>Zatvorenike vukli po ulici</h2>Hušan je izjavio da su ih vukli duž ulice čitav kilometar, nakon čega su pretučeni i odvedeni u obavještajnu jedinicu Vazduhoplovnih snaga u Harasti, na dva i po mjeseca, a zatim su prebačeni u podružnicu Al-Katib.Objašnjavajući da su držani osam dana u Al-Khatibu prije nego što su vraćeni u Harastu, Hušan je napomenuo da su na kraju pušteni zbog amnestije za učenike.O trenutku pritvaranja, Hušan je kazao da su mu stavili povez preko očiju i lisice na ruke, nakon čega je policijskim vozilom odvezen u podružnicu.- Rekli su mi da hodam oko dva metra. Tada mi je rečeno da moram stati na vrh stepeništa i neko me je gurnuo. Pao sam - kazao je.<h2>Prozivani jedan po jedan</h2>Hušan se prisjetio da je pao na oko 30 zatvorenika koji su već bili ispod. Opisao je kako su jedan po jedan pozivani u prostoriju za ispitivanje, sa povezima na očima i lisicama na rukama, a oduzimane su im stvari i uzimani podaci o identitetu prije nego što su poslani u ćelije. Dodao je da su smješteni u "crvenu" izolaciju te optuženi da su uhvaćeni na djelu.- U početku nas je bilo deset, ali u roku od dva sata pridružilo nam se još četvero, među kojima i dvoje djece od sedam-osam godina. Nas 14 provelo je sedam dana u ćeliji površine od jednog kvadratnog metra. Samo ujutro smo smjeli ići u toalet. Hranu smo dobijali u plastičnim tanjirima - ispričao je Hušan.

<h2>"Pravo mučenje je bilo psihičko, a ne fizičko"</h2>Uz svakodnevna ispitivanja koja su trajala oko sat vremena, dok su ih stražari bez razloga tukli dok su čekali u hodniku, Houshan je istakao da je "prava tortura psihička, a ne fizička".Naveo da su hapšenja bila proizvoljna.- Nije važno da li ste bili umiješani u zločin ili ne, njihov cilj je bio samo da povećaju broj zatvorenik i kažu "Uhvatio sam sve demonstrante" - ističe Houshan.<h2>Poruke čežnje djece za roditeljima na zidovima ćelija</h2>Hušan je ispričao da je prebačen u drugu oblast zvanu "crna soba" nakon što je proveo određeno vrijeme u "crvenoj ćeliji".Naveo je da su maloljetni učenici poput njega urezivali poruke čežnje za roditeljima na zidovima ćelije.- Sistem je kažnjavao sve isto, bez obzira na godine. Svi su tretirani isto, bez obzira da li su bili djeca ili starci - dodao je.Hušan je napisao svoje ime na zidu, nadajući se da će se jednog dana vratiti. Nakon puštanja na slobodu, pridružio se otporu u "borbi protiv progona". Dodao je da su "mnogi ljudi konačno spašeni iz ovih zatvora".

Sistem je kažnjavao sve jednako, bez obzira na godine, bez obzira da li su djeca ili starci, rekao je nekadašnji zatvorenik

Snimljen ozloglašeni "centar za mučenje" zračnih snaga Asadovog režima

U Bjelorusiji su u toku predsjednički izbori na kojima bi, Aleksandar Lukašenko, koji je na toj poziciji od 1994. godine, želi osvojiti sedmi mandat, javlja Anadolu.Bjeloruski glasači birat će između pet kandidata.Uz 70-godišnjeg Lukašenka, to su šef Liberalno-demokratske stranke Oleg Gajdukevič, šef Komunističke partije Sergej Sirankov, šef Republikanske radničke partije Aleksandar Hižnjak, te Hana Konopatska, političarka koja se kandidirala za predsjednicu i 2020. godine.Lukašenku je praktički zajamčena pobjeda, jer analitičari smatraju da preostali kandidati ne predstavljaju pravu alternativu njegovoj politici.<h2>Povećanje penzija</h2>Lukašenko je rekao da je prezauzet da bi vodio kampanju, ali je nekoliko dana prije izbora najavio povećanje penzija za 10 posto od sljedećeg mjeseca.Na skupu u petak obećao je osigurati pravdu, sigurnost i "more mogućnosti".Obećao je i da se neće ponoviti 2020. godina, kada su održani masovni protesti protiv njegove vladavine. Tada su vlasti uhapsile desetine hiljada ljudi.<h2>Pomilovao zatvorenike</h2>Prošle godine Lukašenko je pomilovao više od 250 zatvorenika.Nešto više od 6,9 miliona Bjelorusa ima pravo glasa na izborima, a prijevremeno glasanje održano je od 21. do 25. januara. Prema podacima Centralne izborne komisije, 41,81 posto biračkog tijela učestvovalo je u procesu prijevremenog glasanja.Glasanje je počelo u 8 sati po lokalnom vremenu, a 5.325 biračkih mjesta biće otvoreno širom Bjelorusije do 20 sati.

Bjeloruski glasači na današnjim predsjedničkim izborima birat će između pet kandidata

Lukašenko u borbi za sedmi predsjednički mandat u Bjelorusiji

Talijanska mornarica u nedjelju je 49 migranata, koje je pokupila u međunarodnim vodama, odvela u prihvatne centre u Albaniji, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije, javlja Anadolu.Time se nastavlja s planom za suzbijanje dolazaka migranata morskim putem, što je osporeno na sudu.Ministarstvo je navelo da je patrolni brod išao prema Albaniji s 49 migranata, a još 53 pokupljena migranta, koja su pokazala pasoše kako bi izbjegli premještanje, čekaju provjeru statusa u Italiji.<h2>Politika Vlade</h2>Premještanje predstavlja novi pokušaj Vlade da provede svoju politiku nakon što su suci u Rimu doveli u pitanje njezinu valjanost i naredili da se prve dvije grupe migranata pritvorenih u Albaniji premjeste u Italiju.Vlada Đorđe Meloni (Giorgia Meloni) izgradila je dva prihvatna centra u Albaniji, što je prvi takav dogovor koji uključuje neku državu Evropske unije koja preusmjerava migrante u zemlju koja nije članica EU-a, ali prazni su od novembra nakon protivljenja suda.Kontroverze u vezi s planom, koji Meloni smatra kamenom temeljcem namjere svoje Vlade da ograniči imigraciju, vrti se oko prošlogodišnje presude Evropskog suda koja nije bila povezana s Italijom.<h2>Evropski sud odlučuje</h2>Sud je naveo da se nijedna zemlja ne može smatrati sigurnom čak i ako je samo jedan njezin dio opasan, potkopavajući ideju Rima o deportaciji u Albaniju migranata s odabranog popisa sigurnih zemalja s ciljem brzog vraćanja u domovinu.Evropski sud trebao bi sljedećih tjedana pregledati talijanski plan i razjasniti je li u skladu sa zakonima EU-a.

Predsjedništvo Palestine odbacilo Trampov poziv da se Palestinci presele iz Gaze

Tramp najavio sankcije Kolumbiji zbog vraćanja migranata deportovanih iz SAD

Egipat odbija Trampov prijedlog o preseljenju Palestinaca na Sinaj

Ilon Mask ponovo šokirao svijet: Sada je predložio novi naziv za Lamanš

Jordan odbija preseljenje Palestinaca nakon Trampovog poziva

Tramp želi da ga kupi: Koliko stvarno košta Grenland

Hamas: Palestinci odbacuju Trampov plan za preseljenje

Izrael prekršio primirje u Gazi: Najmanje dvoje ubijenih

Tramp otpustio desetak federalnih generalnih inspektora

Posljednji danski ministar za Grenland: Velika Britanija ima pravo kupovine

Izraelske snage blokiraju povratak hiljadama Palestinaca na sjever Gaze

Tri osobe ubijene u pucnjavi izraelske vojske dok su se pokušavali vratiti u južni Liban

Pecanje na zaleđenom jezeru Ontario

Snimljen ozloglašeni "centar za mučenje" zračnih snaga Asadovog režima

Lukašenko u borbi za sedmi predsjednički mandat u Bjelorusiji

Italija deportovala novih 49 migranata u azilantske centre u Albaniji

Globus

Predsjedništvo Palestine odbacilo Trampov poziv da se Palestinci presele iz Gaze

Tramp najavio sankcije Kolumbiji zbog vraćanja migranata deportovanih iz SAD

Egipat odbija Trampov prijedlog o preseljenju Palestinaca na Sinaj

Ilon Mask ponovo šokirao svijet: Sada je predložio novi naziv za Lamanš

Jordan odbija preseljenje Palestinaca nakon Trampovog poziva

Tramp želi da ga kupi: Koliko stvarno košta Grenland

Hamas: Palestinci odbacuju Trampov plan za preseljenje

Izrael prekršio primirje u Gazi: Najmanje dvoje ubijenih

Tramp otpustio desetak federalnih generalnih inspektora

Posljednji danski ministar za Grenland: Velika Britanija ima pravo kupovine

Izraelske snage blokiraju povratak hiljadama Palestinaca na sjever Gaze

Tri osobe ubijene u pucnjavi izraelske vojske dok su se pokušavali vratiti u južni Liban

Pecanje na zaleđenom jezeru Ontario

Snimljen ozloglašeni "centar za mučenje" zračnih snaga Asadovog režima

Lukašenko u borbi za sedmi predsjednički mandat u Bjelorusiji

Italija deportovala novih 49 migranata u azilantske centre u Albaniji